Piše: Refik BULIĆ
Izvor: Preporod
Vjerovatno ste čuli novost da je neko oženio vama poznatu ili nepoznatu djevojku. Sintagme „oženiti ženu“ ili „oženiti djevojku“ postale su uobičajene u razgovornom jeziku i, rekli bismo, vrlo česta pojava.
Glagol oženiti (koga) znači “naći kome ženu, učiniti što je potrebno da muškarac stupi u brak”, a oženiti se znači “stupiti u brak, sklopiti brak.” U rječnicima se navodi da se oba značenja odnose na muškarce. Znači, žena se ne može oženiti, već se čovjek ženi ženom, ili bolje djevojkom.
Smatra se da su iskazi tipa „oženio je (neku) djevojku“, „on je nju oženio“ i sl. nastale pod utjecajem njemačkog jezika, sa kojim je naš jezik i u prošlosti bio u kontaktu. U Rječniku srpskohrvatskog književnog jezika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti uz značenje ’uzeti za ženu’ navodi se da je to germanizam i daje se primjer: Oženio neku curu koju su mu tetke … nahvalile.
U bosanskom jeziku preporučujemo da se muškarci žene i da se djevojke ili žène udaju pa će biti kako je i uvijek bilo: on se oženio i ona se udala.
Ostaje još da vidimo ženi li se djevojkom ili s djevojkom?
Neki će kazati prvo, neki drugo. Pa da se i našalimo. Jedni smatraju da može i s prijedlogom s jer djevojka ne treba da bude (u gramatičkom smislu) samo sredstvo kojim se neko ženi. Drugi to (opet gramatički) zbog prijedloga s dovode u vezu sa značenjem društva, što bi moglo imati drukčije značenje od željenoga.
Ne smatramo da žena treba da bude“sredstvo” ni u kome smislu, ali bismo ipak radije preporučili konstrukciju: oženio se djevojkom.
Treba kazati i to da je oblik udata (< udati) običniji u bosanskim govorima, ali to ne znači da oblik udana treba smatrati pogrešnim.
Kad se muškarac oženi, a žena uda, onda se stvore uvjeti za još jednu pravopisnu i ko zna kakvu još nedoumicu. Pravopisna nedoumica tiče se mogućnosti pisanja dvojnih prezimena. Naime, u članu 31 Porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine osim uzimanja zajedničkog prezimena „bračnih drugova“, daje se i više mogućnosti uzimanja dvojnog prezimena.
Mogućnosti uzimanja dvojnog prezimena pred „mladence“ stavlja niz iskušenja, a nas ovdje zanima samo ono pravopisno: kako napisati dva prezimena jedne osobe? Jedna od zakonskih mogućnosti koja „nudi“ dva prezimena jeste ona koja podrazumijeva da žena uz svoje prezime uzme i prezime muža. Ta je praksa postojala i ranije i ovdje nas ne zanimaju razlozi za to, već samo načini pisanja dvojnih prezimena.
Pisanje dvojnih ženskih prezimena nekada je bilo riješeno pravopisnim pravilom koje je podrazumijevalo da se takva prezimena pišu s crticom između njih: Hasnija Muratagić-Tuna, Nasiha Kapidžić-Hadžić i sl.
Kao i u svim drugim oblastima kojima ne upravlja struka, tako će i u pisanju dvojnih prezimena u dokumentima doći do ispoljavanja „ličnih sloboda“ i administrativnog osoblja i bračnih parova pa danas u pisanoj praksi imamo različite načine pisanja dvojnih prezimena, pri čemu su današnje pravopisne preporuke nužno postale podređene stanju u praksi. Stoga za pisanje dvojnih ženskih prezimena dajemo sljedeće preporuke:
Dva prezimena ženske osobe pišu se s crticom između njih ili bez crtice:
Đulzara Begić-Hasanović, Hanifa Kapidžić-Osmanagić, Marina Katnić-Bakaršić,
Hasnija Muratagić-Tuna ili Ana Klajić Jozić, Anisa Avdić Hodžić, Ines Brkić Filipović, Sara Korajkić Lendić, Selma Turić Alić.
Kad muška osoba ima dva prezimena i kad se oba mijenjaju po padežima, pišu se bez crtice u svim padežima: Hasan Alibegović Mehić, Hasana Alibegovića Mehića itd.
Ako muška osoba ima dva prezimena od kojih se prvo ne mijenja, a drugo mijenja, pišu se s crticom ili bez nje – onako kako je upisano u matičnoj knjizi ili drugim službenim
dokumentima: Mihailo Polit-Desančić, Mihaila Polit-Desančića; Sead Balje Demirović, Seada Balje Demirovića itd.
Od nosilaca dvostrukih prezimena ili od tradicije u njihovu pisanju zavisi hoće li se između njih pisati crtica ili neće, odnosno od načina kako su prezimena službeno zabilježena
u matičnim knjigama ili drugim službenim ispravama.
Ukoliko muška osoba uz svoje prezime uzima i prezime supruge prilikom sklapanja braka, izabrat će odgovarajući način od ovdje predloženih pisanja dvaju prezimena za mušku osobu.
Ukoliko ženska osoba uz svoje prezime uzima i prezime supruga, može prezimena pisati s crticom između njih ili bez crtice, ali bismo naglasili da je ranija praksa podrazumijevala upotrebu crtice.■
Pročitajte i tekstove: Opština ili općina, Mogu li Pale biti općina, Zamjenički oblik “tko” u bosanskom jeziku, Pravopis i “Republika srpska”, “Hlopta” je rugalica bosanskom jeziku, Bajrami – pisanje i čestitanja, Pisanje Allahovih imena u bosanskom jeziku, Česma – ćesma i džamija – đamija, Pišemo li kako govorimo i Jedemo li kruh ili hljeb.
Refik Bulić redovni je profesor u penziji. Autor je sedamnaest knjiga, među kojima su Bosanski pravopis, Bosanski pravopisni priručnik i Rječnik standardnoga bosanskog jezika.
