{"id":1020,"date":"2025-09-23T15:10:25","date_gmt":"2025-09-23T15:10:25","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1020"},"modified":"2025-09-23T22:40:40","modified_gmt":"2025-09-23T22:40:40","slug":"jezicki-savjet-kome-trebaju-oksfordske-kome","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/09\/23\/jezicki-savjet-kome-trebaju-oksfordske-kome\/","title":{"rendered":"Jezi\u010dki savjet: Kome trebaju oksfordske kome?"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Halid BULI\u0106<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Oksfordski zarez<\/strong> popularni je naziv za zarez koji se u praksi pisanja nekih korisnika engleskog jezika pi\u0161e izme\u0111u pretposljednjeg i posljednjeg elementa u nabrajanju, \u010dak i u slu\u010daju kad je izme\u0111u tih elemenata upotrijebljen sastavni veznik, kao u konstruiranom primjeru:<\/p>\n\n\n\n

Kupila sam igra\u010dke, \u0161ah, i telefon.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Uz naziv oksfordski zarez<\/strong> koriste se i nazivi harvardski zarez<\/strong>, serijski zarez<\/strong> te neki manje poznati nazivi. U tradiciji pisanja na engleskom jeziku neki upotrebljavaju oksfordski zarez, neki ne, neki ga preporu\u010duju, a neki ne. Pritom svi imaju argumente koje smatraju opravdanim. Naj\u010de\u0161\u0107e se pozivaju na mogu\u0107nosti dvostruke interpretacije iskaza ako se oksfordski zarez upotrijebi ili izostavi.<\/p>\n\n\n\n

Tako bi u primjeru Kupila sam igra\u010dke, \u0161ah i telefon<\/em><\/strong> \u2013 ako se napi\u0161e bez zareza iza rije\u010di \u0161ah<\/em>, postojala teorijska mogu\u0107nost da se tuma\u010di da su spomenuti \u0161ah<\/em> i telefon<\/em> ustvari igra\u010dke koje su kupljene. A postojala bi mogu\u0107nost i da se tuma\u010di da su \u0161ah<\/em> i telefon<\/em> posebni predmeti koji su kupljeni te da se ne ubrajaju u spomenute igra\u010dke<\/em>. Ako se, pak, upotrijebi serijski zarez: Kupila sam igra\u010dke, \u0161ah, i telefon<\/strong> \u2013 onda nema razloga da se u tuma\u010denju re\u010denice ikad pomisli da su \u0161ah<\/em> i telefon<\/em> doti\u010dne igra\u010dke, ve\u0107 je jasno da je kupljeno jedno, drugo i tre\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, ako se napi\u0161e serijski zarez u re\u010denici: Srela sam Almira, hod\u017eu, i mujezina<\/em><\/strong> \u2013 opet postoji mogu\u0107nost dvostruke interpretacije: 1. Almir je hod\u017ea, obje se rije\u010di odnose na istu osobu \u2013 \u2018srela sam dvije osobe\u2019 i 2. Almir i hod\u017ea su razli\u010dite osobe pa zna\u010di \u2018srela sam tri osobe\u2019. Takve dileme ne bi bilo ako bi se re\u010denica napisala bez serijskog zareza: Srela sam Almira, hod\u017eu i mujezina<\/em><\/strong>. Ali tada bi, naravno, iskrsnula nova dvosmislenost: da li su u pitanju tri osobe (Almir, hod\u017ea i mujezin) ili je u pitanju jedna osoba (Almir, koji je i hod\u017ea i mujezin). Dvosmislenosti u jeziku postoje i \u010desto proizvodimo dvosmislene iskaze i u govoru i u pisanju. Kontekst obi\u010dno daje dovoljno informacija za ispravnu interpretaciju, ali, u principu, dvosmislene iskaze treba izbjegavati.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de bosanskog jezika, njegovi relevantni normativni izvori nikad ne preporu\u010duju upotrebu serijskog zareza zbog zna\u010denjskih razloga. Zarez mo\u017ee biti presudan za tuma\u010denje iskaza, kao u primjerima iz Bosanskog pravopisa<\/em><\/strong> (Refik Buli\u0107, Institut za bosanski jezik i knji\u017eevnost, Tuzla, 2022):<\/p>\n\n\n\n

1. Molim te lijepo, uradi svoj posao.<\/strong>
2. Molim te, lijepo uradi svoj posao.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ali kada je rije\u010d o zarezima u nabrajanju, kao va\u017ean \u010dinilac za preporuku upotrebe oksfordskog zareza ne navodi se zna\u010denje, nego isticanje zna\u010denja<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Tako se u Bosanskom pravopisu<\/em><\/strong> navode primjeri u kojima se zarez pojavljuje izme\u0111u jedinica u nabrajanju, ali ne i izme\u0111u pretposljednje i posljednje kada je me\u0111u njima veznik:<\/p>\n\n\n\n

Vjerovatno \u0107e kupiti jaja, jogurt, sir i kajmak.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Navode se i primjeri asindetskog nabrajanja, u kojima izme\u0111u svih jedinica u nabrajanju stoji zarez, a ne koristi se veznik:<\/p>\n\n\n\n

Bio je umoran, nenaspavan, mrzovoljan.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er se navode i slu\u010dajevi u kojima su pretposljednji i posljednji element nabrajanja razdvojeni i zarezom i veznikom, ali se to preporu\u010duje onda kada se posljednji element nabrajanja isti\u010de:<\/p>\n\n\n\n

Sve je bilo zapu\u0161teno, prljavo, i ru\u017eno.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

To je primjer preporu\u010dene upotrebe serijskog zareza u bosanskom jeziku. U vezi s pisanjem zareza u nabrajanju potrebno je spomenuti jo\u0161 slu\u010dajeve kada se ispred svih elemenata u nabrajanju pi\u0161e veznik ili njemu homoformna \u010destica, a izme\u0111u cjelina koje se nabrajaju jo\u0161 i zarez:<\/p>\n\n\n\n

Zahvalno sam primao sve \u0161to su mogli da mi pru\u017ee, i grdnju, i porugu, i obavje\u0161tenje.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Svi navedeni primjeri nisu problemati\u010dni, jer se svode na formulu ili su, kao \u0161to je slu\u010daj s primjerima serijskog zareza (Sve je bilo zapu\u0161teno, prljavo, i ru\u017eno)<\/strong> veoma rijetki i zavisi od volje onog ko pi\u0161e ho\u0107e li ne\u0161to smatrati istaknutim ili ne\u0107e. Nema opasnosti da \u0107e nastati neka velika \u0161teta za zna\u010denje poruke.<\/p>\n\n\n\n

U tekstovima savremenih korisnika bosanskog jezika, osim navedenih primjera pojavljuju se dvije vrste pogre\u0161aka u pisanju zareza, ta\u010dnije u pretjerivanju u pisanju zareza. Oba tipa gre\u0161aka mogu se smatrati neopravdanom upotrebom serijskog, odnosno oksfordskog zareza.<\/p>\n\n\n\n

Prvi slu\u010daj koji \u017eelim spomenuti jeste nabrajanje koje se zavr\u0161ava skra\u0107enicama itd.<\/em>, i sl.<\/em>, i dr.<\/em> i stavljanje zareza ispred tih skra\u0107enica. To je u principu pogre\u0161no<\/strong>, jer navedene skra\u0107enice imaju u sebi sadr\u017ean veznik i<\/em>, a njihov ostatak (… tako dalje<\/em>, … sli\u010dno<\/em>, … drugo<\/em>) ne mo\u017ee nikako biti ne\u0161to \u0161to se isti\u010de. Naprimjer:<\/p>\n\n\n\n

Narativni izvje\u0161taj mora sadr\u017eavati reference za razli\u010dite vrste dodataka kojima se potvr\u0111uje da su se aktivnosti odr\u017eale (isje\u010dke iz novina, program doga\u0111anja, publikacije, putne karte, fotografije, spiskove u\u010desnika, itd.<\/u>)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Te aktivnosti \u0107e se u narednom periodu nastaviti kroz razli\u010dite projekte, publikacije, povezivanje sa drugim nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkim institucijama u zemlji i inostranstvu, razmjene nastavnika i saradnika sa drugim univerzitetima, i sl.<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Instrukcije i uputstva turisti\u010dkog vodi\u010da, turisti\u010dkog pratioca ili predstavnika organizatora (posebno u vezi sa vremenom polazaka, prevozom, smje\u0161tajem, zakonskim i drugim propisima, i dr.<\/u>) obavezuju putnika…<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Takve pogre\u0161ke de\u0161avaju se zbog lo\u0161e navike, nemara ili ugledanja na obi\u010daje pisanja u engleskom jeziku. \u0160ta god bio razlog, nije opravdan \u2013 ni gramati\u010dki, ni logi\u010dki. A ni tradicijom.<\/p>\n\n\n\n

Drugi slu\u010daj koji treba komentirati u vezi s pretjeranom upotrebom zareza jeste pisanje zareza ispred posljednjeg \u010dlana nabrajanja koji se od ostatka niza odvaja sastavnim veznikom te<\/em>:<\/p>\n\n\n\n

Torbu su policajci prona\u0161li kod \u017d. H., a u njoj su se nalazili mobilni telefon, nov\u010danik sa li\u010dnim dokumentima i bankovnim karticama, te<\/u> oko 60 KM gotovog novca.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mnogi korisnici jezika pi\u0161u taj zarez ispred veznika te<\/em> u svojoj pisanoj preksi bez izuzetka. \u010cesto ga pi\u0161u i kad veznik te<\/em> stoji izme\u0111u jedina dva \u010dlana nabrajanja: <\/p>\n\n\n\n

U\u010denici su predstavili svoj volonterski rad na portfoliju, te<\/u> prezentirali svoje aktivnosti, a najbolji volonterski anga\u017emani nagra\u0111eni su simboli\u010dnim poklonima sponzora projekta.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Takva upotreba zareza ispred sastavnog veznika u standardnom bosanskom jeziku opravdana je jedino ako se posljednji \u010dlan nabrajanja isti\u010de. Mo\u017eda korisnici bosanskog jezika osje\u0107aju da se svakom upotrebom veznika te<\/em> zaista vr\u0161i isticanje posljednjeg elementa u nabrajanju. Mo\u017eda uvijek \u017eele istaknuti posljednji element. Ali, da li je tako? Ako nije, onda pri pisanju standardnim jezikom treba da budemo \u0161krtiji u upotrebi zareza, ne budemo nemarni i ne povodimo se za stranim pravopisima ili lo\u0161im uzorima. \u25a0<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Halid Buli\u0107 je redovni profesor na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Halid BULI\u0106 Oksfordski zarez popularni je naziv za zarez koji se u praksi pisanja nekih korisnika engleskog jezika pi\u0161e izme\u0111u pretposljednjeg i posljednjeg elementa u nabrajanju, \u010dak i u slu\u010daju kad je izme\u0111u tih elemenata upotrijebljen sastavni veznik, kao u konstruiranom primjeru: Kupila sam igra\u010dke, \u0161ah, i telefon. Uz naziv oksfordski zarez koriste se […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1021,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[66,8],"tags":[],"class_list":["post-1020","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-jezik","category-jezik-u-praksi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1020","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1020"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1020\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1035,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1020\/revisions\/1035"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1021"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1020"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1020"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1020"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}