{"id":1102,"date":"2025-09-27T18:13:29","date_gmt":"2025-09-27T18:13:29","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1102"},"modified":"2025-09-28T13:12:26","modified_gmt":"2025-09-28T13:12:26","slug":"cetinjski-filoloski-dani-medjunarodni-susret-jezika-kultura-i-ideja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/09\/27\/cetinjski-filoloski-dani-medjunarodni-susret-jezika-kultura-i-ideja\/","title":{"rendered":"Cetinjski filolo\u0161ki dani \u2013 me\u0111unarodni susret jezika, kultura i ideja"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Sanja ORLANDI\u0106<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Od 17. do 19. septembra 2025. Fakultet za crnogorski jezik i knji\u017eevnost na Cetinju bio je doma\u0107in petih Cetinjskih filolo\u0161kih dana, koji su se, kako je na otvaranju istaknuto, ve\u0107 potvrdili kao jedno od najzna\u010dajnijih mjesta susreta filologa iz cijeloga svijeta. Tokom tri dana simpozijum je okupio nau\u010dnike i istra\u017eiva\u010de iz gotovo dvadeset zemalja Evrope i svijeta \u2013 me\u0111u njima iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije, Srbije, Poljske, Slova\u010dke, \u010ce\u0161ke, Njema\u010dke, Belgije, Ma\u0111arske, Austrije, Ukrajine, Jermenije, \u0160vedske, kao i iz Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 \u010dime je jo\u0161 jednom potvr\u0111en njegov status centralnoga me\u0111unarodnog filolo\u0161kog skupa u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n

Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i knji\u017eevnost prof. dr Aleksandar Radoman<\/strong> u uvodnoj rije\u010di naglasio je da misija Fakulteta nije samo izvo\u0111enje nastave i rad na nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkim projektima nego i stalna odbrana vrijednosti \u201cza koje su se borili na\u0161i prethodnici, \u010dije je djelo u temelju ove ustanove \u2013 za slobodnu i gra\u0111ansku Crnu Goru koja se ne\u0107e libiti da poka\u017ee da ima svoj jezik, knji\u017eevnost i kulturu\u201d. Pod\u015betio je da su rad Fakulteta od po\u010detka pratile ote\u017eane okolnosti i opstrukcije koje su prisutne i danas, ali da upravo uspjeh ovog simpozijuma potvr\u0111uje vitalnost i snagu montenegristike.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dekan FCJK prof. dr. Aleksandar Radoman<\/em><\/p>\n\n\n\n

Sna\u017enu poruku saradnje uputio je i dekan Filolo\u0161kog fakulteta Univerziteta u Pri\u0161tini Abdulah Red\u017eepi<\/strong>, istakav\u0161i da \u201cfilologija jeste most koji spaja ljude i zajednice bez obzira na granice\u201d i da su ovakvi skupovi dragocjeni za odr\u017eavanje dobrih odnosa i razmjenu iskustava.<\/p>\n\n\n\n

Na otvaranju su uru\u010dene i Povelje FCJK za poseban doprinos montenegristici. Ovogodi\u0161nji dobitnici su medievalist Ilija Velev<\/strong>, paleoslavistkinja Milica Luki\u0107<\/strong> i metodi\u010dar knji\u017eevnosti Jakov Sablji\u0107<\/strong>. U ime laureata, Sablji\u0107<\/strong> je zahvalio na priznanju koje mu, kako je rekao, predstavlja \u201cvjetar u le\u0111a za dalji rad na polju montenegristike\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Simpozijum je bio i prilika za potpisivanje sedam me\u0111unarodnih sporazuma o saradnji, \u010dime je Fakultet za crnogorski jezik i knji\u017eevnost dodatno osna\u017eio mre\u017eu akademskih veza. Ugovori su zaklju\u010deni sa Slavisti\u010dkim komitetom Bosne i Hercegovine, Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu, Filolo\u0161kim fakultetom Univerziteta u Pri\u0161tini, Institutom za makedonski jezik iz Skoplja, Institutom za poljski jezik Poljske akademije nauka iz Krakova, Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti Univerziteta u Osijeku i Institutom za lingvistiku Slova\u010dke akademije nauka iz Bratislave. Ovim je \u010dinom Fakultet u\u010dvrstio i pro\u0161irio  mre\u017eu saradnje s institucijama koje su tradicionalno bliske i prijateljske, a stvoreni su i temelji za nove zajedni\u010dke projekte \u2013 od nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkih poduhvata i publikacija do razmjene studenata i nastavnog kadra.<\/p>\n\n\n\n

Tokom trajanja skupa smjenjivala su se plenarna izlaganja i rad u sekcijama iz oblasti lingvistike, knji\u017eevnih i kulturnih studija. U\u010desnici su govorili o standardolo\u0161kim, dijalekatskim i onomasti\u010dkim istra\u017eivanjima, savremenim knji\u017eevnim narativima, ali i o vezama jezika i politike u postjugoslovenskom prostoru.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Detalj s konferencije<\/em><\/p>\n\n\n\n

Zapa\u017eeno prisustvo imala je bosanskohercegova\u010dka filolo\u0161ka \u0161kola, \u010diji su predstavnici u vi\u0161e sekcija donijeli raznovrsne teme: od analize grafije pa\u0161trovskih isprava i orijentalne leksike u \u010dasopisu Bo\u0161njak<\/em>, preko ludi\u010dkih i frazeolo\u0161kih igara, do istra\u017eivanja bosanskih arebi\u010dkih tekstova i prezimena motivisanih \u017eenskim li\u010dnim imenima. U jezi\u010dkoj sekciji izlagali su: Amela \u0160ehovi\u0107<\/strong> \u2013 Leksika orijentalnog porijekla u \u010dasopisu Bo\u0161njak krajem XIX i po\u010detkom XX vijeka<\/em>; Mehmed Karda\u0161<\/strong> \u2013 Grafija i jezik pa\u0161trovskih isprava iz Specijalnih zbirki Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine<\/em>; Elma Durmi\u0161evi\u0107<\/strong> \u2013 Ludi\u010dka parafraza kao kriti\u010dko-frazeolo\u0161ka igra<\/em>; Amira Turbi\u0107-Had\u017eagi\u0107<\/strong> i \u0110enita Haveri\u0107 <\/strong>\u2013 Bosanskohercegova\u010dka prezimena motivirana \u017eenskim li\u010dnim imenima<\/em>; Amela Ljevo-Ov\u010dina <\/strong>\u2013 Frazemi sa sastavnicom \u201cnovac\u201d u bosanskom, poljskom i ruskom jeziku<\/em>; Jasmin Hod\u017ei\u0107<\/strong> \u2013 Kur\u2019anski korijeni u bo\u0161nja\u010dkoj lirskoj i lirsko-narativnoj usmenoj knji\u017eevnosti \u2013 na primjeru pjesama iz Mostara i okoline<\/em> i Alen Kalajd\u017eija<\/strong> \u2013 O jednom bosanskom arebi\u010dkom tekstu iz 1811. godine pod naslovom Ahiret vasijetname jek buduk (Ovo je ahiretska vasijetnama \/ onozemaljska oporuka)<\/em>. U knji\u017eevno-kulturnoj sekciji predstavili su se: Almir Ba\u0161ovi\u0107 <\/strong>\u2013 Hasanaginica i tragi\u010dko osje\u0107anje svijeta<\/em>; Ajla Demiragi\u0107<\/strong> \u2013 Materinstvo ku\u0107e: topoanaliza romana \u0160u\u0161anj Almina Kaplana<\/em>; Mirna Brki\u0107 Vu\u010dina <\/strong>\u2013 \u201cNije bila hercegov sin; bila je njegova k\u0107i, ali odlu\u010dna i hrabra kao i njezina bra\u0107a\u201d \u2013 interpretacija dvaju romana o kraljici Katarini Kosa\u010di Kotromani\u0107<\/em>; Mirela Boloban<\/strong> \u2013 Ivan Nikolajevi\u010d \u2013 protagonist i neostvareni pisac porodi\u010dne hronike<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Zavr\u0161nog dana odr\u017ean je oma\u017e Sretenu Perovi\u0107u<\/strong>, crnogorskom knji\u017eevniku i jednom od posljednjih iz generacije utemeljiva\u010da crnogorske kulturne montenegristike. Govornici su pod\u015betili da se Perovi\u0107<\/strong> tokom devedesetih ogla\u0161avao u opozicionim glasilima i kulturnim \u010dasopisima, ali i kroz saop\u0161tenja Crnogorskog PEN centra, brane\u0107i crnogorski identitet i suprotstavljaju\u0107i se ratnim politikama. \u201cPerovi\u0107<\/strong> je imao bezbroj prilika da poklekne, a ni u jednoj se nije ni okliznuo\u201d, nagla\u0161eno je u oma\u017eu koji je istaknut kao svjedo\u010danstvo njegove dosljednosti i istinski humane, emancipatorske misije.<\/p>\n\n\n\n

Posebno je, neposredno nakon objave vijesti o njegovoj smrti, odata po\u0161ta akademiku Milivoju Solaru<\/strong>, a prisutnima se tim povodom obratio njegov biv\u0161i student prof. dr Nikica Gili\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Petim izdanjem Cetinjski filolo\u0161ki dani jo\u0161 jednom su potvrdili da filologija na Balkanu nije samo nau\u010dna disciplina ve\u0107 i prostor kulturnoga dijaloga i zajedni\u010dkoga identitetskog promi\u0161ljanja. Bogat me\u0111unarodni odziv i potpisani sporazumi potvrdili su da Cetinje ostaje jedno od klju\u010dnih mjesta evropske filolo\u0161ke razmjene i saradnje. \u25a0<\/p>\n\n\n\n

Sanja Orlandi\u0107 je saradnica u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i knji\u017eevnost na Cetinju.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sanja ORLANDI\u0106 Od 17. do 19. septembra 2025. Fakultet za crnogorski jezik i knji\u017eevnost na Cetinju bio je doma\u0107in petih Cetinjskih filolo\u0161kih dana, koji su se, kako je na otvaranju istaknuto, ve\u0107 potvrdili kao jedno od najzna\u010dajnijih mjesta susreta filologa iz cijeloga svijeta. Tokom tri dana simpozijum je okupio nau\u010dnike i istra\u017eiva\u010de iz gotovo […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1103,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard","override":[{"template":"1","parallax":"1","fullscreen":"1","layout":"right-sidebar","sidebar":"default-sidebar","second_sidebar":"default-sidebar","sticky_sidebar":"1","share_position":"top","share_float_style":"share-monocrhome","show_share_counter":"1","show_view_counter":"1","show_featured":"1","show_post_meta":"1","show_post_author":"1","show_post_date":"1","post_date_format":"default","post_date_format_custom":"Y\/m\/d","show_post_category":"1","post_reading_time_wpm":"300","post_calculate_word_method":"str_word_count","show_zoom_button":"1","zoom_button_out_step":"2","zoom_button_in_step":"3","show_post_tag":"1","number_popup_post":"1","show_post_related":"1","show_inline_post_related":"0"}],"image_override":[{"single_post_thumbnail_size":"crop-500","single_post_gallery_size":"crop-500"}],"trending_post_position":"meta","trending_post_label":"Trending","sponsored_post_label":"Sponsored by","disable_ad":"0"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":{"view_counter_number":"0","share_counter_number":"11","like_counter_number":"0","dislike_counter_number":"0","override_share_counter":"0"},"footnotes":""},"categories":[63,66],"tags":[],"class_list":["post-1102","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-dogadjaji","category-jezik"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1102","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1102"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1102\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1132,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1102\/revisions\/1132"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1103"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1102"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1102"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1102"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}