{"id":1194,"date":"2025-10-02T08:25:56","date_gmt":"2025-10-02T08:25:56","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1194"},"modified":"2025-10-02T08:25:56","modified_gmt":"2025-10-02T08:25:56","slug":"hod-sudbine-bajrama-redzepagica-bosna-kao-ishodiste-svijeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/10\/02\/hod-sudbine-bajrama-redzepagica-bosna-kao-ishodiste-svijeta\/","title":{"rendered":"\u201cHod sudbine\u201d Bajrama Red\u017eepagi\u0107a: Bosna kao ishodi\u0161te svijeta"},"content":{"rendered":"\n

Autor: P. B.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Promocija romanesknog petoknji\u017ea Hod sudbine<\/em> savremenog bosanskohercegova\u010dkog knji\u017eevnika Bajrama Red\u017eepagi\u0107a<\/strong> odr\u017eat \u0107e se u petak 3. oktobra 2025. godine u Gazi Husrev-begovoj biblioteci s po\u010detkom u 19 sati. Ovo djelo je sastavljeno iz pet zasebnih, ali duhom i idejom povezanih romana: Nove tjeskobe<\/em>, Filozofski kamen<\/em>, Krilati um \u2013 \u010dudo prirode<\/em>, \u010cudo istine, \u010dudo srca, \u010dudo ljubavi<\/em> i Grijeh, pokajanje, oprost<\/em>. O petoknji\u017eju \u0107e, osim autora, govoriti filozofi, knji\u017eevni kriti\u010dari i teoreti\u010dari knji\u017eevnosti Enes Kari\u0107<\/strong>, Muhidin D\u017eanko<\/strong>, \u0160efket Krci\u0107<\/strong>, Sead \u0160emsovi\u0107<\/strong> i Elmir Spahi\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Izdava\u010d je Dobra knjiga iz Sarajeva.<\/p>\n\n\n\n

Promocija kapitalnog romanensknog djela savremenog bosanskohercegova\u010dkog romanopisca Bajrama Red\u017eepagi\u0107a<\/strong> kruna je izdava\u010dko-promotivnih djelatnosti kojima se javnost upoznaje s obimnim i monumentalnim petoknji\u017eem Hod sudbine<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Kako je knji\u017eevna kritika ranije uo\u010dila, Hod sudbine<\/em> je Red\u017eepagi\u0107ev magnum opus<\/em>, kruna duge i bogate spisateljske karijere, u kojoj je knji\u017eevnik ispisao neke od najva\u017enijih stranica savremene bosanskohercegova\u010dke beletristike. Romanima Brod<\/em>, Bujice<\/em>, Pobunjenik<\/em> i Pustinjak<\/em> Red\u017eepagi\u0107<\/strong> se ve\u0107 ranije dokazao kao izvrstan pripovjeda\u010d, a njegovi su romani sna\u017eno odjeknuli kod knji\u017eevne kritike i publike.<\/p>\n\n\n\n

Bajram Red\u017eepagi\u0107<\/strong> ro\u0111en je u Plavu 1939. godine, a svoju knji\u017eevnu karijeru i reputaciju gradio je u Sarajevu i Beogradu. Do izbijanja Agresije na Bosnu i Hercegovinu figurirao je kao jedan od nazanimljivijih jugoslavenskih prozaista, a njegov poseban glas u knji\u017eevnosti bio je prepoznat kao jedinstven i originalan.<\/p>\n\n\n\n

Red\u017eepagi\u0107ev knji\u017eevni put nastavljen je u Australiji, gdje pisac dospijeva nakon okon\u010danja Agresije na BiH i dobrovoljne emigracije uzrokovane dugogodi\u0161njim i kontinuiranim protivljenjem politikama nacionalizma. Bajram Red\u017eepagi\u0107<\/strong> bio je meta nacionalisti\u010dkih ekstremista, bio je zatvaran i dr\u017ean u pritvoru u rodnom Plavu i meta dr\u017eavne represije u Sarajevu. Zbog njegova knji\u017eevnog i politi\u010dkog aktivizma za njegovo osloba\u0111anje svojevremeno su se zauzimali Amnesty International i me\u0111unarodni PEN centar.<\/p>\n\n\n\n

Humanisti\u010dko djelovanje prepoznato je i u novoj sredini, gdje se na engleski jezik prevode klju\u010dni romani bogatog Red\u017eepagi\u0107evog knji\u017eevnog opusa: Brod<\/em>, Pustinjak<\/em> i Pobunjenik<\/em>. U Sydneyu Red\u017eepagi\u0107<\/strong> nastavlja voditi akcije aktivisti\u010dkog humanizma, povezuje se s australskim strukovnim udru\u017eenjima i postaje dio australske knji\u017eevne scene. Svoje kapitalno djelo Hod sudbine<\/em> pi\u0161e neprekidno du\u017ee od tri desetlje\u0107a, borave\u0107i naizmjeni\u010dno na dvije adrese \u2013 sarajevskoj i novoj australskoj.<\/p>\n\n\n\n

O zna\u010daju Red\u017eepagovi\u0107evog djela najzornije govori \u010dinjenica da je nagra\u0111en presti\u017enom knji\u017eevnom nagradom koju dodjeluje Commonwealth of Asutralia (Council for art, literature Board) za najuspje\u0161niji projekt u kategoriji knji\u017eevnosti neengleskog govornog podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n

Obra\u0111uju\u0107i teme iz bosanskohercegova\u010dke historije, poeti\u010dki je pripadao grupi modernisti\u010dkih autora na\u0161eg podneblja, a po odabiru literarnih tema i jedinstvenom pritupu u knji\u017eevnosti kritika ga kao savremenika svrstava tik uz Ned\u017eada Ibri\u0161imovi\u0107a<\/strong>, D\u017eevada Karahasana<\/strong>, Aliju Isakovi\u0107a<\/strong> i Irfana Horozovi\u0107a<\/strong>. U tradiciji bosnaskohercgova\u010dke knji\u017eevnosti Red\u017eepagi\u0107<\/strong> se ubraja u nastavlja\u010de poetike koju su postamentirali Me\u0161a Selimovi\u0107<\/strong> i Ivo Andri\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Te\u017ei\u0161te Red\u017eepagi\u0107evog poeti\u010dkog iskoraka u odnosu na prethodnike i savremenike ogleda se najvi\u0161e u \u010dinjenici \u0161to je dekor historijskih zbivanja dosljedno koristio kako bi promovirao vlastite, originalne ideje i predod\u017ebe o pravdi i istini. Centralna tema Red\u017eepagi\u0107evog knji\u017eevnosg opusa mjesto je \u010dovjeka suo\u010denog s nepravednim dru\u0161tvenim podjelama. To je mjesto, u pravilu, na margini i u permanentnom sukobu s institucijama, \u0161to junake njegovih proza \u010dini pobunjenicima i pustinjacima, koji su svojevoljno, slijede\u0107i tragiku bivanja, odabralli vlastiti \u201chod sudbine\u201d.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Ovih pet knjiga Bajrama Red\u017eepagi\u0107a<\/strong>, maestra pera i umjetnika izricanja, pobu\u0111uju pet pitanja koja mu treba postaviti: Kad on u sebi otkri ovih usnulih trista hiljada rije\u010di? Kad ih on razbudi u sebi? Kad sebe razbudi u njima? Kako to da i nas razbudjuje u njima? I za\u0161to poku\u0161ava da  sve svjetove u njima razbudi? \u2013 zapitao se profesor Enes Kari\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Petoknji\u017eje Bajrama Red\u017eepagi\u0107a<\/strong>, istaknutog bo\u0161nja\u010dkog i bosanskohercegova\u010dkog knji\u017eevnika, jedinstveno je djelo romaneskne literature. To je Red\u017eepagi\u0107ev magnum opus<\/em>, romaneskna pentalogija unutar koje se pro\u017eimaju i zbiraju razli\u010diti knji\u017eevnokulturalni narativi: filozofsko-meditativni, historijski, psiholo\u0161ki, sociolo\u0161ki, antropolo\u0161ki, eti\u010dki. U pravom smislu tih rije\u010di, ovo je polifonijski i poliidiomatski petotomni roman iz kojeg na svakoj stranici emanira eruptivna stvarala\u010dka energija i pi\u0161\u010devo eruditsko znanje koje ima enciklopedijsku \u0161irinu \u2013 zapisao je profesor Muhidin D\u017eanko<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

\u2013 Ovo obimno prozno petoknji\u017eje uokvireno je hronolo\u0161kim doga\u0111ajima, kojima glavni junaci bivaju pra\u0107eni kroz brojna \u017eivotna isku\u0161enja, uspone, padove, ljubavi i razo\u010darenja. Njihove karaktere ne iscrtavaju tek vlastite \u017eivotne odluke nego i duboka promi\u0161ljanja o sebi, svijetu unutar sebe i svijetu oko njih, \u010dime se javljaju sna\u017eni pasa\u017ei psihi\u010dkog rastrojstva, nesigurnosti i dilema, a \u0161to \u0107e dodatno biti osna\u017eeno naracijom filozofskoga diskursa \u2013 primijetio je profesor Sead \u0160emsovi\u0107<\/strong>. \u25a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: P. B. Promocija romanesknog petoknji\u017ea Hod sudbine savremenog bosanskohercegova\u010dkog knji\u017eevnika Bajrama Red\u017eepagi\u0107a odr\u017eat \u0107e se u petak 3. oktobra 2025. godine u Gazi Husrev-begovoj biblioteci s po\u010detkom u 19 sati. Ovo djelo je sastavljeno iz pet zasebnih, ali duhom i idejom povezanih romana: Nove tjeskobe, Filozofski kamen, Krilati um \u2013 \u010dudo prirode, \u010cudo istine, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1195,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[18,17],"tags":[],"class_list":["post-1194","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bosna-i-hercegovina","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1194","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1194"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1194\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1198,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1194\/revisions\/1198"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1195"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1194"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1194"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1194"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}