{"id":1278,"date":"2025-10-09T18:42:41","date_gmt":"2025-10-09T18:42:41","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1278"},"modified":"2025-10-09T18:42:41","modified_gmt":"2025-10-09T18:42:41","slug":"nobel-calling-panel-diskusija-povodom-dodjele-nobelove-nagrade-za-knjizevnost-na-univerzitetu-u-stockholmu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/10\/09\/nobel-calling-panel-diskusija-povodom-dodjele-nobelove-nagrade-za-knjizevnost-na-univerzitetu-u-stockholmu\/","title":{"rendered":"\u201cNobel Calling\u201d, panel-diskusija povodom dodjele Nobelove nagrade za knji\u017eevnost na Univerzitetu u Stockholmu"},"content":{"rendered":"\n

Autor: P. B.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dodjeli Nobelove nagrade za knji\u017eevnost u \u0160vedskoj se posve\u0107uje mnogo pa\u017enje, \u0161to nije neo\u010dekivano, jer nagrada se dodjeljuje u Stokholmu, laureata odre\u0111uje \u0160vedska akademija, a nagradu na sve\u010danosti, napokon, uru\u010duje \u0161vedski monarh. Osim toga, i sam Alfred Nobel<\/strong> bio je \u0160ve\u0111anin.<\/p>\n\n\n\n

Obilje\u017eavanju dodjele Nobelove nagrade za knji\u017eevnost tradicionalno se pridru\u017euje i Univerzitet u Stockholmu, koji u saradnji s Nobelovom bibliotekom organizira niz doga\u0111aja pod nazivom Nobel Calling<\/em>. Jedan od tih doga\u0111aja je panel-diskusija, koja se organizira u biblioteci i u kojoj panelisti i publika imaju priliku da razmjenjuju ideje u vezi s knji\u017eevno\u0161\u0107u i Nobelovom nagradom, o\u010dekivanjima i vlastitim kriterijima vrednovanja. Ove je godine, kao i pro\u0161le, moderator panela bio dr. Adnan Mahmutovi\u0107<\/strong>, profesor knji\u017eevnosti na Univerzitetu u Stockholmu.<\/p>\n\n\n\n

Njegovi gosti bili su Maria Trejling<\/strong>, istra\u017eiva\u010dica knji\u017eevnosti, i Bo G. Ekelund<\/strong>, profesor knji\u017eevnosti, oboje zaposleni na Univerzitetu u Stockholmu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mahmutovi\u0107, Ekelund i Trejling (izvor fotografije: A. Mahmutovi\u0107)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Jedno od po\u010detnih pitanja koja je Mahmutovi\u0107<\/strong> uputio publici bilo je kome ili kojoj kategoriji ne bi dali Nobela. Istaknuti odgovori bili su: Marukami<\/strong> i \u201cdosta vi\u0161e Francuske\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Za otvaranje diskusije s panelistima nametnula su se pitanja koja je vrijednost Nobelove nagrade za knji\u017eevnost u na\u0161em historijskom trenutku te je li dodjela nagrade pitanje umjetni\u010dke vrijednosti ili ne\u0161to drugo.<\/p>\n\n\n\n

Trejling<\/strong> i Ekelund<\/strong> slo\u017eili su se da sama Nobelova nagrada ima veoma mali neposredni utjecaj na istra\u017eivanja knji\u017eevnosti \u2013 osim \u0161to knji\u017eevnost kao takvu dovodi u sredi\u0161te pa\u017enje.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Volio bih da me odluka Nobelova komiteta zaista iznenadi \u2013 kada bi se odmakli od uskog puta \u201cozbiljne\u201d knji\u017eevnosti, kao \u0161to su to u\u010dinili kada su nagradu dodijelili Bobu Dylanu<\/strong>. Zamislite samo da nagradu dobije autor nau\u010dne fantastike, poput N. K. Jemisin<\/strong> ili Nnedi Okorafor<\/strong>! To bi bilo senzacionalno i pro\u0161irilo bi horizonte same nagrade. U okviru realnijeg scenarija, bio bih sretan kada bi laureatkinja bila Anne Carson<\/strong> iz Kanade. Jo\u0161 jedna Kana\u0111anka Margaret Atwood<\/strong> u svom bogatom opusu ima i nekoliko djela iz oblasti nau\u010dne fantastike. A uskoro \u0107e biti i posljednja prilika da Akademija oda priznanje velikoj postmodernoj generaciji ameri\u010dkih pisaca, me\u0111u kojima Thomas Pynchon<\/strong> ostaje kao preostali spomenik \u2013 rekao je Ekelund<\/strong> na panelu.<\/p>\n\n\n\n

Marija Trejling<\/strong> izme\u0111u ostalog je kazala:<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Voljela bih da nagradu dodijele piscu koji se bavi materijalno\u0161\u0107u jezika, \u0161to je obi\u010dno slu\u010daj u formalisti\u010dki svjesnijoj knji\u017eevnosti od one koja se ina\u010de nagra\u0111uje. Francusko-al\u017eirska autorica H\u00e9l\u00e8ne Cixous<\/strong> dobar je primjer, i kad bi bilo po mom, vjerovatno bih izabrala nju. Ona s velikom pa\u017enjom oslu\u0161kuje zvu\u010dne aspekte jezika na na\u010din koji stvara nove mogu\u0107nosti zna\u010denja i time \u0161iri na\u0161e razumijevanje svijeta. Od imena koja se obi\u010dno spominju u vezi s Nobelovom nagradom, nadala bih se da bi to mogli biti Ali Smith<\/strong> ili Mircea C\u0103rt\u0103rescu<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mahmutovi\u0107, Ekelund i Trejling (izvor fotografije: A. Mahmutovi\u0107)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Jedno od Mahmutovi\u0107evih pitanja na panelu bilo je i ovo:<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Po\u0161to vjerujem da svaka umjetnost ima veliku vrijednost, moje pitanje glasi: kakvu stvarnu ulogu knji\u017eevne nagrade i drugi oblici dru\u0161tvenog kapitala dodijeljeni pojedincima imaju u vremenu obilje\u017eenom dubokim dru\u0161tvenim podjelama, kr\u0161enjima ljudskih prava, izazovima za poredak zasnovan na pravilima \u2013 pa \u010dak i genocidom?<\/p>\n\n\n\n

Ovo pitanje ostaje kao tema za razmi\u0161ljanje svima.<\/p>\n\n\n\n

Laureat je objavljen u 13 sati, a panelisti i njihova publika imali su priliku sve\u010danost progla\u0161enja gledati u izravnom prijenosu. Nagradu je dobio ma\u0111arski knji\u017eevnik L\u00e1szl\u00f3 Krasznahorkai<\/strong>. \u25a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: P. B. Dodjeli Nobelove nagrade za knji\u017eevnost u \u0160vedskoj se posve\u0107uje mnogo pa\u017enje, \u0161to nije neo\u010dekivano, jer nagrada se dodjeljuje u Stokholmu, laureata odre\u0111uje \u0160vedska akademija, a nagradu na sve\u010danosti, napokon, uru\u010duje \u0161vedski monarh. Osim toga, i sam Alfred Nobel bio je \u0160ve\u0111anin. Obilje\u017eavanju dodjele Nobelove nagrade za knji\u017eevnost tradicionalno se pridru\u017euje i Univerzitet […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1279,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[21,17],"tags":[],"class_list":["post-1278","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1278","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1278"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1278\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1283,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1278\/revisions\/1283"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1279"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1278"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1278"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1278"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}