{"id":1321,"date":"2025-10-14T19:12:26","date_gmt":"2025-10-14T19:12:26","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1321"},"modified":"2025-10-14T19:12:26","modified_gmt":"2025-10-14T19:12:26","slug":"zbirka-kolumni-zapisi-s-marindvora-jasne-diklic-promovirana-u-mostaru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/10\/14\/zbirka-kolumni-zapisi-s-marindvora-jasne-diklic-promovirana-u-mostaru\/","title":{"rendered":"Zbirka kolumni \u201cZapisi s Marindvora\u201d Jasne Dikli\u0107 promovirana u Mostaru"},"content":{"rendered":"\n

Autor: P. B.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zbirka kolumni \u201cZapisi s Marindvora\u201d Jasne Dikli\u0107<\/strong>, doajenke bosanskohercegova\u010dkog glumi\u0161ta, pro\u0161le je srijede (8. 10. 2025) promovirana i na Fakultetu humanisti\u010dkih nauka u Mostaru. Ovaj je doga\u0111aj okupio brojne u\u010denike, studente, profesore i ljubitelje pisane rije\u010di, koji su s autoricom razgovarali o kulturi i umjetnosti, kao i o polo\u017eaju mladih u tim okvirima.<\/p>\n\n\n\n

O knjizi i umjetni\u010dkom stvaranju Jasne Dikli\u0107<\/strong> govorili su Omer Mi\u010dijevi\u0107<\/strong>, direktor Narodne biblioteke Mostar, i Amina Ba\u0161i\u0107<\/strong>, studentica drugog ciklusa studija na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Svaka kolumna u ovoj zbirci ima svoj mikronarativ, mali esej o svijetu u kojem se svakodnevno obitava, ali i vlastiti emotivni puls. Narativni je glas u kolumnama Jasne Dikli\u0107<\/strong> autenti\u010dan. Njen se glas katkad pretvara i u krik umjetnosti nad tragikom stvarnosti. Svaka napisana re\u010denica dolazi iz svijesti o odgovornosti jezika: da rije\u010d mora biti istinita, jer ona, jednom izgovorena, postaje moralni \u010din. To je pisanje koje ne pristaje na povr\u0161nost, koje tra\u017ei od \u010ditaoca da misli, da osjeti, da zauzme stav. Tako\u0111er, tematska su polja njenih kolumni veoma \u0161iroka i raznovrsna, a podrazumijevaju: svakodnevnicu, politiku, umjetnost, rat, genocid, urbicid, kulturocid, kao i niz drugih devijantnih pojava u dru\u0161tvu; zatim, ekolo\u0161ke teme, feminizam, marginalizirane skupine poput djece s Downovim sindromom, Roma i svih onih druga\u010dijih i neshva\u0107enih \u2013 istakla je Amina Ba\u0161i\u0107<\/strong> u predstavljanju ove knjige.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Amina Ba\u0161i\u0107 i Jasna Dikli\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

Razgovor je vodila Ehlimana Alihod\u017ei\u0107<\/strong>, koja je s autoricom razgovarala i o polo\u017eaju umjetnika i njihovom statusu u savremenom dru\u0161tvu te prilikama za mlade u okviru Internacionalnog festivala srednjo\u0161kolskog teatarskog stvarala\u0161tva \u201cJuventafest\u201d, koji se po trinaesti put odr\u017eao u septembru ove godine u Sarajevu i okupio srednjo\u0161kolske teatarske grupe iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Slovenije.<\/p>\n\n\n\n

Jasna Dikli\u0107<\/strong>, kao direkorica ovog festivala, zna\u010dajno doprinosi afirmaciji kulture i teatarskog stvarala\u0161tva i me\u0111u mla\u0111im generacijama, a njena knjiga \u201cZapisi s Marindvora\u201d, u koju je utkala sve svoje stavove o svijetu i \u017eivotu, zasigurno nadilazi novinarsku formu kolumne i prerasta u autenti\u010dan narativni oblik, koji je i knji\u017eevni i ljudski testament umjetnosti u naj\u0161irem smislu te rije\u010di. \u25a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: P. B. Zbirka kolumni \u201cZapisi s Marindvora\u201d Jasne Dikli\u0107, doajenke bosanskohercegova\u010dkog glumi\u0161ta, pro\u0161le je srijede (8. 10. 2025) promovirana i na Fakultetu humanisti\u010dkih nauka u Mostaru. Ovaj je doga\u0111aj okupio brojne u\u010denike, studente, profesore i ljubitelje pisane rije\u010di, koji su s autoricom razgovarali o kulturi i umjetnosti, kao i o polo\u017eaju mladih u tim […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1322,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[18,17],"tags":[],"class_list":["post-1321","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bosna-i-hercegovina","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1321","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1321"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1321\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1325,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1321\/revisions\/1325"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1322"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1321"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1321"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1321"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}