{"id":1354,"date":"2025-10-18T17:43:34","date_gmt":"2025-10-18T17:43:34","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1354"},"modified":"2025-10-18T19:34:44","modified_gmt":"2025-10-18T19:34:44","slug":"bosanski-kurikulumi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/10\/18\/bosanski-kurikulumi\/","title":{"rendered":"Bosanski kurikul(um)i"},"content":{"rendered":"\n

Autor: Refik BULI\u0106<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U tri posljednja desetlje\u0107a u Bosni i Hercegovini i susjednim dr\u017eavama uz pri\u010de o reformi \u0161kolstva pojavila se i jedna nova rije\u010d preuzeta iz engleskog jezika: kurikulum<\/em> (od engleskog curriculum<\/em>). \u201cUvezli\u201d su je pedagozi preko engleske stru\u010dne literature i fonolo\u0161ki adaptirali izgovoru na \u201csrednjoju\u017enoslavenskim jezicima\u201d pa se tako po\u010dela i pisati: kurikulum<\/em>. Ponekad se tuma\u010di kao nastavni plan i program, ali se obi\u010dno nagla\u0161ava da uz sadr\u017eaj podrazumijeva ciljeve i metode kojima \u0107e se ti ciljevi ostvariti te evaluaciju takvoga procesa.<\/p>\n\n\n\n

Bosanska jezi\u010dka praksa prihvatila je rije\u010d kurikulum<\/em> i moja internetska pretraga za rije\u010di kurikul<\/em> nije dala rezultat, uz izuzetak nekih tekstova koji su na hrvatskom jeziku. U meni dostupnim \u0161tampanim knjigama i radovima s tematikom obrazovnih reformi i kurikuluma u bosanskom jeziku zastupljena je samo rije\u010d kurikulum<\/em>. Tako je i u brojnim slu\u017ebenim dokumentima i projektima razli\u010ditih nivoa vlasti.<\/p>\n\n\n\n

U srpskom jeziku samo je kurikulum<\/em>. Tako je i u crnogorskom.<\/p>\n\n\n\n

U hrvatskom jeziku desilo se ne\u0161to zanimljivo u vezi s rije\u010dju kurikulum<\/em>. Ona se u tome obliku pojavila u pedago\u0161koj literaturi, na razli\u010ditim skupovima posve\u0107enim obrazovanju te u brojnim slu\u017ebenim dokumentima i razli\u010ditim projektima posve\u0107enim obrazovanju. Onda se desilo to da su protiv rije\u010di kurikulum<\/em> ustali neki jezi\u010dki stru\u010dnjaci i institucije tra\u017ee\u0107i da bude zamijenjena novotvorenicom uputnik<\/em> ili oblikom kurikul<\/em>. Takva nastojanja po\u010dinju davati rezultat i rije\u010d kurikulum<\/em> postepeno se zamjenjuje oblikom kurikul<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, rije\u010d kurikulum<\/em> je postala \u201cproblemati\u010dna\u201d (jadna rije\u010d \u2013 ni kriva ni du\u017ena) iz pravopisnih razloga. Iako je preuzeta iz engleskog jezika, iz kojega takvo preuzimanje ne bi nikome smetalo, njezina je \u201cnesre\u0107a\u201d u tome \u0161to je s istim fonetskim likom ona zapravo porijeklom iz latinskog (curriculum<\/em>), iz kojega se takve rije\u010di, prema pravopisnoj tradiciji \u201csrednjoju\u017enoslavenskih jezika\u201d, prenose bez udvojenog suglasnika i bez zavr\u0161etka um<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

U ta\u010dki 1073. \u201cBosanskoga pravopisa\u201d u vezi s pisanjem ovakvih rije\u010di stoji:<\/p>\n\n\n\n

\n

Rije\u010di koje se u gr\u010dkom jeziku zavr\u0161avaju na -os<\/em>, -on<\/em>, -es<\/em> i u latinskom na -us<\/em>, -um<\/em>, -es<\/em> naj\u010de\u0161\u0107e se u bosanski jezik prenose bez tih zavr\u0161etaka:
ablativ<\/em>, advent<\/em> \/ Advent<\/em>, agronom<\/em>, akademik<\/em>, Aristotel<\/em>, balzam<\/em>, beneficija<\/em>, cenzus<\/em>, dekan<\/em>, delikt<\/em>, dijalekt<\/em>, dijalog<\/em>, Diogen<\/em>, doktorat<\/em>, Edip<\/em>, ekspres<\/em>, epilog<\/em>, Ezop<\/em>, gen<\/em>, genitiv<\/em>, maj<\/em>, papir<\/em>, plan<\/em>, sekret<\/em>, sekund<\/em>, separat<\/em>, virtuoz<\/em>.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

\u201cProtivnici\u201d kurikuluma<\/em> ovakvo pravilo, a ono ima dugu tradiciju u na\u0161emu \u201cpravopisanju\u201d, uzimaju kao opravdanje protivljenju rije\u010di kurikulum<\/em>. Pri tome obi\u010dno ne govore o izuzecima od ovoga pravila, a oni, svakako, postoje i, zanimljivo, ne smetaju nikome.<\/p>\n\n\n\n

U nastavku ta\u010dke 1073. \u201cBosanskoga pravopisa\u201d navodi se:<\/p>\n\n\n\n

\n

\u201cNeke su takve rije\u010di sa\u010duvale svoje zavr\u0161etke:
abortus<\/strong><\/em>, cenzus<\/strong><\/em>, egzodus<\/strong><\/em>, fikus<\/strong><\/em>, fundus<\/strong><\/em>, genus <\/strong><\/em>(rod), habitus<\/strong><\/em>, haos<\/strong><\/em>, Kolos <\/strong><\/em>(kip boga Helija), ode<\/em>on <\/em><\/strong>(okrugla zgrada u staroj Atini za muzi\u010dka i poetska takmi\u010denja), papir<\/em>us<\/em><\/strong>, pleks<\/em>us<\/em><\/strong>, plen<\/em>um<\/em><\/strong>, Ven<\/em>us <\/em><\/strong>(boginja ljupkosti i ljubavi), verb<\/em>um<\/em><\/strong>, vuln<\/em>us <\/em><\/strong>(rana).\u201d<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Istina je da su odstupanja uglavnom kod imenica koje bi gubljenjem navedenih zavr\u0161etaka postale jednoslo\u017ene, ali ima i primjera \u010duvanja zavr\u0161etka –um<\/em> i kod prilago\u0111enih vi\u0161eslo\u017enih latinskih ili novolatinskih rije\u010di, koje su danas u takvim fonetskim likovima uobi\u010dajene u svim standardnim \u201csrednjoju\u017enoslavenskim jezicima\u201d. Takve su, naprimjer, ultimatum<\/em>, memorandum<\/em>, praktikum<\/em>, referendum<\/em>, a njih svakako ima jo\u0161. I one nikome ne smetaju.<\/p>\n\n\n\n

Ako bismo sada gledali \u0161ta je \u010de\u0161\u0107e u pravopisnoj praksi \u2013 preuzimanje ovakvih rije\u010di sa –um<\/em> ili bez –um<\/em>, svakako bismo zapazili da su brojnije rije\u010di preuzete bez –um<\/em>. To bi, po tom kriteriju, obliku kurikul<\/em> dalo neku prednost u pravopisnim preporukama, ali ne bi trebalo \u201cubiti\u201d kurikulum<\/em>, jer ve\u0107 uveliko \u017eive ultimatum<\/em>, memorandum<\/em>, praktikum<\/em>, referendum<\/em> i neke druge sli\u010dne rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n

Onima kojima smeta imenica kurikulum<\/em> smetaju i pridjevi kurikulumski<\/em> i kurikularni<\/em>. U bosanskoj jezi\u010dkoj praksi, prema mojim pretragama, dominantan je pridjev kurikularni<\/em>, a mo\u017ee se sresti i pridjev kurikulumski<\/em>. Tako je i u srpskoj i crnogorskoj jezi\u010dkoj praksi.<\/p>\n\n\n\n

Ako se u hrvatskoj jezi\u010dkoj praksi upotrijebi imenica kurikulum<\/em>, onda se upotrebljavaju i pridjevi kurikulumski<\/em> i kurikularni<\/em>, a ako se upotrebljava imenica kurikul<\/em>, onda se upotrebljava pridjev kurikulski<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Pretpostavljam da \u0107e poslije jezikoslovne \u201cofanzive\u201d na kurikulum<\/em> u hrvatskom jeziku prevladati kurikul<\/em> i kurikulski<\/em>, te da \u0107e u srpskom i crnogorskom ostati sada\u0161nje stanje u vezi s tim. \u0160ta \u0107e biti u bosanskom, vidjet \u0107emo. Jer u bosanskoj u\u010dionici nekad imamo tri \u201ckonstitutivna jezika\u201d. Sre\u0107a je samo \u0161to u\u010denicima, barem zasad, ne treba ni rije\u010d kurikul<\/em> niti rije\u010d kurikulum<\/em>. A ko zna, mo\u017eda \u0107e i oni sutra postati nastavnici.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 samo da ka\u017eemo da je i izraz koji se koristi za biografiju, ono poznato nam latinsko curriculum vitae<\/em> (\u010dita se: kur\u00eckulum v\u00eete<\/em>), \u0161to u prijevodu zna\u010di \u017eivotopis, istoga fonetskog lika u latinskom, kao i onaj \u201cpedago\u0161ki\u201d curriculum<\/em>. \u25a0<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Refik Buli\u0107 redovni je profesor u penziji. Autor je petnaestak knjiga, me\u0111u kojima su Bosanski pravopis<\/em> i Bosanski pravopisni priru\u010dnik<\/em>.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: Refik BULI\u0106 U tri posljednja desetlje\u0107a u Bosni i Hercegovini i susjednim dr\u017eavama uz pri\u010de o reformi \u0161kolstva pojavila se i jedna nova rije\u010d preuzeta iz engleskog jezika: kurikulum (od engleskog curriculum). \u201cUvezli\u201d su je pedagozi preko engleske stru\u010dne literature i fonolo\u0161ki adaptirali izgovoru na \u201csrednjoju\u017enoslavenskim jezicima\u201d pa se tako po\u010dela i pisati: kurikulum. […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1360,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[66,8],"tags":[],"class_list":["post-1354","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-jezik","category-jezik-u-praksi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1354","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1354"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1354\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1363,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1354\/revisions\/1363"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1360"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1354"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1354"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1354"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}