{"id":1423,"date":"2025-11-12T06:08:22","date_gmt":"2025-11-12T06:08:22","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1423"},"modified":"2025-11-12T06:08:23","modified_gmt":"2025-11-12T06:08:23","slug":"najava-dogadjaja-kulturno-historijski-tokovi-u-bosni-i-hercegovini-od-15-do-19-stoljeca-v-ii-medjunarodni-simpozij-o-evliji-celebiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/11\/12\/najava-dogadjaja-kulturno-historijski-tokovi-u-bosni-i-hercegovini-od-15-do-19-stoljeca-v-ii-medjunarodni-simpozij-o-evliji-celebiji\/","title":{"rendered":"Najava doga\u0111aja: Kulturno-historijski tokovi u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stolje\u0107a V \u2013 II Me\u0111unarodni simpozij o Evliji \u010celebiji"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Autor: P. B.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U Sarajevu \u0107e od 13. do 14. novembra 2025. biti odr\u017ean Me\u0111unarodni simpozij \u201cKulturno-historijski tokovi u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stolje\u0107a\u201d \/ II Me\u0111unarodni simpozij o Evliji \u010celebiji. Suorganizatori simpozija su Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu i Centar za istra\u017eivanje \u201cEvlija \u010celebi\u201d pri Univerzitetu Fondacije \u201cSultan Mehmed Fatih\u201d iz Istanbula.<\/p>\n\n\n\n<p>Ove godine Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu obilje\u017eava 75 godina djelovanja. Svoj veliki jubilej Institut obilje\u017eava velikim brojem aktivnosti, poput promocija novih izdanja u Sarajevu, Mostaru, Visokom i drugim gradovima Bosne i Hercegovine, ali i Me\u0111unarodnim simpozijem \u201cKulturno-historijski tokovi u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stolje\u0107a\u201d, koji se ove godine odr\u017eava peti put i posve\u0107en je velikom osmanskom putopiscu Evliji \u010celebiji.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"533\" height=\"753\" src=\"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Naslovnica-programa-celebi-jpg.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1424\" srcset=\"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Naslovnica-programa-celebi-jpg.jpg 533w, https:\/\/bosnistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Naslovnica-programa-celebi-jpg-212x300.jpg 212w\" sizes=\"(max-width: 533px) 100vw, 533px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Podsjetimo, prvi bosanski prijevod odlomaka \u010celebijina teksta koji govore o Bosanskom ejaletu objavljenih u prvoj deceniji 20. stolje\u0107a u <em>Glasniku Zemaljskog muzeja<\/em> sa\u010dinio je Sejfudin Kemura. Fehim Spaho objavio je 1932. godine jedan \u010dlanak pod nazivom \u201cHrvati u Evlija \u010celebijinu putopisu\u201d&nbsp;(<em>Hrvatsko kolo<\/em> 13\/1932), a potom je 1967. godine u izdanju \u201cSvjetlosti\u201d objavljen prijevod koji je sa\u010dinio nekada\u0161nji direktor i dugogodi\u0161nji zaposlenik Orijentalnog instituta Hazim \u0160abanovi\u0107, pod naslovom <em>Evlija \u010celebi \u2013 Putopis \u2013 Odlomci o jugoslavenskim zemljama<\/em>,u kojem se pored prijevoda poglavlja iz V i VI sveska prema izdanju <em>Evliya <\/em><em>\u00c7elebi Seyahatnamesi<\/em> objavljenom u Istanbulu u periodu od 1896. do 1900. nalazi i \u0160abanovi\u0107ev <em>Predgovor<\/em> te izuzetno dragocjeni komentari u podno\u017enim bilje\u0161kama. Sa \u0160abanovi\u0107evim prijevodom, koji je do\u017eivio vi\u0161e izdanja, istra\u017eiva\u010di op\u0107e i kulturne povijesti Bosne i Balkana, osobito oni kojima nije bio dostupan osmanski izvornik, dobili su izuzetno va\u017ean sekundarni izvor za svoja istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Simpozij po\u010dinje s radom <strong>u \u010detvrtak 13. 11. 2025. u 9.00 sati<\/strong> u prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke. Sve\u010dano \u0107e otvaranje, nakon pozdravnih govora, uveli\u010dati emeritus prof. dr. <strong>Fikret Adan<\/strong><strong>\u0131r<\/strong> (Ruhr-Universit\u00e4t Bochum-Sabanc\u0131 \u00dcniversitesi \u0130stanbul) uvodnim predavanjem o temi \u201cHistoriografski pristupi osmanskoj vladavini na Balkanu s posebnim osvrtom na bosanski kontekst (15\u201319. st.)\u201d. U nastavku prvog dana Simpozija slijede \u010detiri sesije s tematima: \u201cPoliti\u010dka i vojna historija\u201d, \u201cEvlija \u010celebi i Bosna i Hercegovina\u201d, \u201cPutopis i knji\u017eevni tekstovi\u201d i \u201cEvlija \u010celebi i Bosna i Hercegovina\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugog dana Simpozija, <strong>14. 11. 2025. <\/strong>godine, istra\u017eiva\u010di \u0107e rezultate svojih istra\u017eivanja predstaviti tako\u0111er kroz \u010detiri sesije, i to po dvije paralelne sesije (<strong>u terminima 09:00\u201310:15 i 10:30\u201311:45<\/strong>), a tematski su okviri \u201cKulturna i materijalna ba\u0161tina Bosne i Hercegovine\u201d, \u201cOsmanska Bosna: dru\u0161tvo i institucije\u201d, \u201cDru\u0161tvo i ekonomija\u201d te \u201cBosna i Hercegovina i historiografija\u201d. Mjesto odr\u017eavanja radnih sesija tokom drugog dana Simpozija je Ekonomski fakultet u Sarajevu (sale E-NET I i E-NET II). Vi\u0161e od 40 izlaga\u010da iz Bosne i Hercegovine, Turske, Njema\u010dke, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Srbije, Italije i Kipra izlo\u017eit \u0107e rezultate svojih istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Rad Simpozija bit \u0107e zaklju\u010den okruglim stolom, koji \u0107e se odr\u017eati u <strong>petak 14. 11. 2025. u sali Orijentalnog instituta (16:30\u201317:30)<\/strong>. Na okruglom stolu raspravljat \u0107e se o mogu\u0107nostima, pravcima i novim pristupima u historiografskoj saradnji izme\u0111u Republike Turske i Bosne i Hercegovine. \u25a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Autor: P. B. U Sarajevu \u0107e od 13. do 14. novembra 2025. biti odr\u017ean Me\u0111unarodni simpozij \u201cKulturno-historijski tokovi u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stolje\u0107a\u201d \/ II Me\u0111unarodni simpozij o Evliji \u010celebiji. Suorganizatori simpozija su Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu i Centar za istra\u017eivanje \u201cEvlija \u010celebi\u201d pri Univerzitetu Fondacije \u201cSultan Mehmed Fatih\u201d iz [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1427,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[18,17],"tags":[],"class_list":["post-1423","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bosna-i-hercegovina","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1423","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1423"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1423\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1426,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1423\/revisions\/1426"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1427"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1423"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1423"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1423"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}