{"id":1429,"date":"2025-11-13T18:19:52","date_gmt":"2025-11-13T18:19:52","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1429"},"modified":"2026-01-17T17:07:20","modified_gmt":"2026-01-17T17:07:20","slug":"opstina-ili-opcina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/11\/13\/opstina-ili-opcina\/","title":{"rendered":"Op\u0161tina ili op\u0107ina"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Pi\u0161e: Refik BULI\u0106<br>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.preporod.com\/index.php\/sve-vijesti\/drustvo\/kultura-i-nauka\/bosanski-jezicki-savjetnik\/item\/12418-opstina-ili-opcina\">Preporod<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>I jedna i druga rije\u010d danas se mogu \u010duti u jezi\u010dkoj praksi \u2013 neki pravopisi, \u010dak, preporu\u010duju upotrebu obiju rije\u010di u bosanskom jeziku. Ranije, u predagresijsko vrijeme, sa sigurno\u0161\u0107u smo mogli tvrditi da je oblik&nbsp;<em>op\u0161tina&nbsp;<\/em>bio \u010de\u0161\u0107i u bosanskohercegova\u010dkoj \u0161tampi, u emisijama radija i televizije. Danas je oblik&nbsp;<em>op\u0107ina<\/em>&nbsp;znatno \u010de\u0161\u0107i u upotrebi.<\/p>\n\n\n\n<p>Otkuda dva oblika?<\/p>\n\n\n\n<p><em>Op\u0107ina&nbsp;<\/em>je iz narodnih govora i, rekli bismo, izvorniji je oblik. Oblik&nbsp;<em>op\u0161tina&nbsp;<\/em>je iz crkvenoslavenskog jezika, odakle se ra\u0161irio u upotrebi u narodnim govorima, pa je zbog svoje velike rasprostranjenosti bio prihva\u0107en u knji\u017eevnom jeziku naporedo s oblikom&nbsp;<em>op\u0107ina<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Alija Isakovi\u0107<\/strong> bilje\u017ei u svom&nbsp;<em>Rje\u010dniku karakteristi\u010dne leksike u bosanskom jeziku&nbsp;<\/em>da je u gra\u0111i iz koje je ekscerpirao rije\u010di za&nbsp;<em>Rje\u010dnik&nbsp;<\/em>oblik<em>&nbsp;op\u0107ina<\/em>&nbsp;prvi put zabilje\u017een 1635. godine, a&nbsp;<em>op\u0161tina&nbsp;<\/em>1935. godine, te da je do 1950. godine omjer javljanja oblika&nbsp;<em>op\u0161tina&nbsp;<\/em>i&nbsp;<em>op\u0107ina&nbsp;<\/em>bio \u0161est puta ve\u0107i u korist oblika&nbsp;<em>op\u0107ina<\/em>, a u periodu izme\u0111u 1950. i 1985. odnos je postao pribli\u017ean. Isto se odnosi i na izvedenice od rije\u010di&nbsp;<em>op\u0107ina<\/em>, kao i na rije\u010d&nbsp;<em>op\u0107i&nbsp;<\/em>i izvedenice od nje.<\/p>\n\n\n\n<p>To \u0161to je danas taj odnos u korist oblika&nbsp;<em>op\u0107ina&nbsp;<\/em>i&nbsp;<em>op\u0107i<\/em>&nbsp;smatramo opravdanim i u bosanskom jeziku preporu\u010dujemo izvornije oblike:<\/p>\n\n\n\n<p><em><strong>op\u0107i, op\u0107ina, op\u0107iti, op\u0107inski, op\u0107eprihva\u0107en, op\u0107epoznat, op\u0107eobrazovni<\/strong><\/em><strong>&#8230;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na njih upu\u0107uje i&nbsp;<em>Bosanski pravopis&nbsp;<\/em><strong>Refika Buli\u0107a<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u020dp\u0107\u0101 pedag\u00f2gija&nbsp;<\/strong>(grana odgojnih nauka) \u2013 t. 127<br><strong>\u020cp\u0107\u0101 pedag\u00f2gija&nbsp;<\/strong>(predmet u \u0161kolama ili na fakultetima) \u2013 t. 127<br><strong>op\u0107edr\u00f9\u0161tven\u012b&nbsp;<\/strong>prid.<br><strong>op\u0107elingv\u00ecsti\u010dk\u012b&nbsp;<\/strong>(&lt; op\u0107a lingvistika), prid.<br><strong>op\u0107elingv\u00ecsti\u010dki&nbsp;<\/strong>pril.<br><strong>op\u0107en\u00e1rodn\u012b&nbsp;<\/strong>prid.<br><strong>op\u0107\u00e8nit&nbsp;<\/strong>prid. neodr.; odr. obl.&nbsp;<strong>op\u0107\u00e8nit\u012b<\/strong><br><strong>\u00f2p\u0107\u0113nje<\/strong><br><strong>op\u0107e\u00f2braz\u014dvn\u012b&nbsp;<\/strong>prid. \u2013 t. 207<br><strong>op\u0107ep\u00f2zn\u0101t&nbsp;<\/strong>prid. neodr.; odr. obl.&nbsp;<strong>op\u0107ep\u00f2zn\u0101t\u012b&nbsp;<\/strong>\u2013 t. 207<br><strong>op\u0107epr\u00echva\u0107en&nbsp;<\/strong>prid. neodr.; odr. obl.&nbsp;<strong>op\u0107epr\u00echva\u0107en\u012b&nbsp;<\/strong>\u2013 t. 207<br><strong>\u020dp\u0107\u012b&nbsp;<\/strong>(<strong>ne<\/strong>: sv\u0205op\u0107\u012b) \u2013 t. 207<br><strong>\u020dp\u0107ina&nbsp;<\/strong>\u2013 t. 67, 207<br><strong>\u020cp\u0107ina B\u00f2sansk\u00e3 Kr\u00fbpa&nbsp;<\/strong>\u2013 t. 65<br><strong>\u020cp\u0107ina Kal\u00e8sija&nbsp;<\/strong>\u2013 t. 65<br><strong>\u020cp\u0107ina V\u00ecsok\u014d&nbsp;<\/strong>\u2013 t. 65<br><strong>\u020cp\u0107ina Zv\u00f2rn\u012bk&nbsp;<\/strong>\u2013 t. 65<br><strong>\u020dp\u0107insk\u012b&nbsp;<\/strong>prid. \u2013 t. 207;&nbsp;<strong>Op\u0107inski sud u Tuzli<\/strong><br><strong>\u020cp\u0107insk\u00f5 vij\u00e8\u0107e Kl\u0201danj<\/strong><br><strong>\u020dp\u0107\u012bnstvo<br>\u00f2p\u0107iti&nbsp;<\/strong>prez. \u00f2p\u0107\u012bm \u2013 t. 207<\/p>\n\n\n\n<p>Takvi su oblici preporu\u010deni i u hrvatskome standardnom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<p>U srpskome standardnom jeziku preporu\u010deni su oblici sa&nbsp;<em>\u0161t<\/em>:&nbsp;<em>op\u0161ti<\/em>,&nbsp;<em>op\u0161tina<\/em>,&nbsp;<em>op\u0161titi<\/em>,&nbsp;<em>op\u0161tinski<\/em>,&nbsp;<em>op\u0161teprihva\u0107en<\/em>,&nbsp;<em>op\u0161tepoznat<\/em>,&nbsp;<em>op\u0161teobrazovni<\/em>&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>Obi\u010dno se misli da su i prije Agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu Hrvati u Bosni i Hercegovini govorili&nbsp;<em>op\u0107ina<\/em>, a Srbi&nbsp;<em>op\u0161tina<\/em>, \u0161to svakako nije ta\u010dno i \u0161to mogu potvrditi rezultati istra\u017eivanja bosanskohercegova\u010dkih govora iz predagresijskog perioda.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema upitnicima za ispitivanje bosanskohercegova\u010dkih govora, koji su popunjeni sedamdesetih i osamdesetih godina proteklog stolje\u0107a, u bosanskohercegova\u010dkim govorima upotrebljavali su se oblici&nbsp;<em>op\u0107ina<\/em>,&nbsp;<em>ov\u0107ina<\/em>,&nbsp;<em>op\u0161tina<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>ov\u0161tina<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Oblik&nbsp;<em><strong>op\u0107ina<\/strong><\/em>&nbsp;u upitnicima je pod brojem 1434 a bilje\u017een je u mjestima koja su bila naseljena i Bo\u0161njacima (B), i Hrvatima (H) i Srbima (S). Rezultati istra\u017eivanja pokazuju da su&nbsp;<em>op\u0161tina<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>op\u0107ina<\/em>&nbsp;govorili svi, a to podrazumijeva da su i Hrvati u nekim mjestima govorili&nbsp;<em>op\u0161tina<\/em>&nbsp;i Srbi u nekim mjestima&nbsp;<em>op\u0107ina<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Oblik&nbsp;<em><strong>op\u0107ina<\/strong><\/em>&nbsp;govorili su Srbi u mjestima:<\/p>\n\n\n\n<p>Seljani \u2013 Konjic, Novoselci \u2013 Sokolac, Klek \u2013 Sarajevo, Martini\u0107i, Donji Rakovac \u2013 Maglaj, Gornji Piperi \u2013 Lopare, Donja \u010ca\u0111avica \u2013 Bijeljina, Gornja Slatina \u2013 Bosanski \u0160amac, Donje Vukovsko \u2013 Kupres, Nugla\u0161ica \u2013 Bosansko Grahovo, Resanovci \u2013 Bosansko Grahovo, Bastasi \u2013 Drvar, Popovi\u0107i \u2013 Prnjavor, Grbavci \u2013 Bosanska Gradi\u0161ka.<\/p>\n\n\n\n<p>Oblik&nbsp;<em><strong>op\u0161tina<\/strong><\/em>&nbsp;govorili su Hrvati u mjestima:<\/p>\n\n\n\n<p>Tara\u010din Do \u2013 Ilija\u0161, Dati\u0107i \u2013 Kiseljak, Gornji Buselji \u2013 Busova\u010da, Bali\u0107i \u2013 Novi Travnik, Grahov\u010di\u0107i \u2013 Zenica, Dokanj \u2013 Tuzla, Gornji Vuk\u0161i\u0107 \u2013 Br\u010dko, Lupoglav \u2013 \u017dep\u010de, Komu\u0161ina \u2013 Tesli\u0107, Siv\u0161a \u2013 Te\u0161anj.<\/p>\n\n\n\n<p>Bo\u0161njaci su prema spomenutome istra\u017eivanju u nekima mjestima govorili&nbsp;<em>op\u0107ina<\/em>, a u nekima&nbsp;<em>op\u0161tina<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Navedeni podaci pokazuju da oblik&nbsp;<em>op\u0107ina<\/em>&nbsp;ne mo\u017ee biti kroatizam u bosanskom jeziku te ga treba upotrebljavati kao standardizirani oblik. Isto se odnosi i na izvedenice od rije\u010di&nbsp;<em>op\u0107ina<\/em>&nbsp;te sve druge rije\u010di s korijenom&nbsp;<em>op\u0107-<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Treba znati i to da je uvijek samo&nbsp;<em><strong>skup\u0161tina<\/strong><\/em>, nikada&nbsp;<em>skup\u0107ina<\/em>. \u25a0<\/p>\n\n\n\n<p>Pro\u010ditajte i tekstove\u00a0<em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/11\/24\/mogu-li-pale-biti-opcina\/\">Mogu li Pale biti op\u0107ina<\/a><\/em>,\u00a0<em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/12\/12\/zamjenicki-oblik-tko-u-bosanskom-jeziku\/\">Zamjeni\u010dki oblik \u201ctko\u201d u bosanskom jeziku<\/a><\/em>,\u00a0<em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/01\/14\/pravopis-i-republika-srpska\/\">Pravopis i \u201cRepublika srpska\u201d<\/a><\/em>,\u00a0<em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/01\/13\/hlopta-je-rugalica-bosanskom-jeziku\/\">\u201cHlopta\u201d je rugalica bosanskom jeziku<\/a><\/em> i <em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/01\/17\/pijemo-li-kahvu-kafu-ili-kavu\/\">Pijemo li kahvu, kafu ili kavu<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:20px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p><strong>Refik Buli\u0107 redovni je profesor u penziji. Autor je petnaestak knjiga, me\u0111u kojima su&nbsp;<em>Bosanski pravopis<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>Bosanski pravopisni priru\u010dnik<\/em>.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Refik BULI\u0106Izvor: Preporod I jedna i druga rije\u010d danas se mogu \u010duti u jezi\u010dkoj praksi \u2013 neki pravopisi, \u010dak, preporu\u010duju upotrebu obiju rije\u010di u bosanskom jeziku. Ranije, u predagresijsko vrijeme, sa sigurno\u0161\u0107u smo mogli tvrditi da je oblik&nbsp;op\u0161tina&nbsp;bio \u010de\u0161\u0107i u bosanskohercegova\u010dkoj \u0161tampi, u emisijama radija i televizije. Danas je oblik&nbsp;op\u0107ina&nbsp;znatno \u010de\u0161\u0107i u upotrebi. Otkuda [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1430,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[66,8],"tags":[],"class_list":["post-1429","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-jezik","category-jezik-u-praksi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1429","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1429"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1429\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1711,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1429\/revisions\/1711"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1429"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1429"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1429"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}