{"id":1441,"date":"2025-11-17T20:36:09","date_gmt":"2025-11-17T20:36:09","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1441"},"modified":"2025-11-17T20:36:10","modified_gmt":"2025-11-17T20:36:10","slug":"dzebarska-dzamija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/dzebarska-dzamija\/","title":{"rendered":"D\u017eebarska d\u017eamija"},"content":{"rendered":"\n

Autor: Red\u017eo Butkovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Selo D\u017eebari pripada podru\u010dju Grada \u017divinice i nalazi se jugoisto\u010dno od sela Podgajevi, kojim prolazi magistralni put M18, i od ovog puta je udaljeno 7\u20138 kilometara. Geografski, D\u017eemat D\u017eebari se prostire na brdskom terenu a obuhvata teritorij od rijeke Gostelje do uzvi\u0161enja Gradina. \u010cine ga sedam sela i to Crijev\u010di\u0107i, Brgule, Gladajevi\u0107i, Kr\u0161i\u0107i, Zuki\u0107i, Naseoci i D\u017eebari. Sva sela D\u017eemata D\u017eebari administrativno pripadaju Gradu \u017divinice, osim sela Brgule, koje pripada op\u0107ini Kladanj. Spomenuta sela nalaze se na trome\u0111i Grada \u017divinice i Op\u0107ina Kladanj i \u0160ekovi\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Najzna\u010dajniji i najstariji vjerski objekt u D\u017eematu D\u017eebari svakako je D\u017eebarska d\u017eamija. Osim spomenute d\u017eamije u nekim naseljima ovog d\u017eemata postoje i mektebi u kojima se izvodi vjerska pouka. Za D\u017eebarsku d\u017eamiju vjeruje se da je izgra\u0111ena 1463. godine, za vrijeme sultana Mehmeda II (El-Fatiha \u2013 Osvaja\u010da).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Fotografija na korici: Dervi\u0161 ef. \u0110ogi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d \u201cd\u017eebar\u201d potje\u010de od perzijske rije\u010di \u201cd\u017eebelum\u201d, \u0161to u slobodnom prijevodu zna\u010di \u201cbrdo\u201d. Isti korijen rije\u010di \u201cd\u017eebr\u201d arapskog je porijekla a zna\u010di \u201cnamje\u0161tanje\u201d, \u201cprisiljavanje\u201d, \u201csila\u201d, \u201cmo\u0107\u201d, dok rije\u010d \u201cd\u017e-b-r\u201d tako\u0111er dolazi u zna\u010denju \u201coholost\u201d, \u201cdrskost\u201d, \u201cprkosnost\u201d. Prilikom osvajanja zna\u010dajnih mjesta Turci su gradili objekte za obavljanje vjerskih obreda za vojsku i posade, \u0161to se mo\u017ee zaklju\u010diti da je na tom lokalitetu postojalo utvr\u0111enje (grad) gradina. I, doista, i danas iznad D\u017eebarske d\u017eamije postoji Gradina, prirodni kameni masiv koji se prote\u017ee iznad naselja i du\u017eine je oko 2.000 metara, na nadmorskoj visini od 805 metara. U periodu Agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992\u20131995) na tom su lokalitetu bile odbrambene linije Armije Bosne i Hercegovine. Ni do danas ovaj lokalitet nisu istra\u017eili arheolozi. Ne isklju\u010duje se mogu\u0107nost da bi se njenim istra\u017eivanjem do\u0161lo da nalaza da je to podru\u010dje naseljeno veoma davno. Na tom podru\u010dju nalazi se zna\u010dajan broj srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika \u2013 ste\u0107aka. U starijim administrativnim spisima naziv sela D\u017eebari je Gvozdenovi\u0107i a taj zajedni\u010dki naziv nose i sela Brgule i Oma\u010devi\u0107i. Taj se toponim spominje 1711. godine u podatku da je \u201cneki Fazlillah spahija imao (je) te godine u Gvozdenovi\u0107ima timar od 3000 ak\u010di\u201d (V. Skari\u0107, \u201cPopis bosanskih spahija iz 1123\/1711 godine\u201d, GZM, Sarajevo, 1930, str. 86).<\/p>\n\n\n\n

Gvozdenovi\u0107i su pripadali nahiji Gostilj i bili su zna\u010dajna stanica na karavanskom putu  Tuzla \u2013 Ravna Tre\u0161nja \u2013 Spre\u010da \u2013 Zlo Selo \u2013 D\u017eebari \u2013 No\u0107ajevi\u0107i \u2013 Kladanj \u2013 Olovo \u2013 Sarajevo. \u201cKao nahija Gostilj prvi put se spominje 1533. godine pa dalje sve do XVIII stolje\u0107a, a prostirala se u podru\u010dju istoimene rijeke \/Gostelja\/, lijeve pritoke rijeke Spre\u010de\u201d (H. \u0160abanovi\u0107, \u201cBosanski pa\u0161aluk\u201d, Sarajevo, 1959, str. 171).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Sada\u0161nji izgled d\u017eamije (Izvor fotografije: Refik Buli\u0107)<\/em><\/p>\n\n\n\n

O gradnji d\u017eamije u D\u017eebarima nema pisanih tragova. Sve je zasnovano na usmenoj predaji, ali je \u010dinjenica da je najstariji vjerski objekt na podru\u010dju Grada \u017divinice, a sigurno i znatno \u0161ire. Najvjerodostojnija predaja o gradnji ovog objekta je ona koja ka\u017ee da je d\u017eamija sagra\u0111ena najkasnije u XVI stolje\u0107u za potrebe posade vojske, ali i za putnike namjernike. Gra\u0111ena je od materijala koji je nabavljan sa lokacije \u201cPodkr\u0161nica\u201d u neposrednoj blizini Gradine. Osnovica objekta je pravougaonog oblika dimenzija 9 \u00d7 8 metara (vanjska strana). Gra\u0111ena je od lomljenog kamena sve do krovne konstrukcije, \u010dija je visina 6 metara, a debljina zidova je 98 cm. Pokrivena je \u010detverovodnim krovom (krov na \u010detiri vode), trenutno pod crijepom. Veranda je bila 3 x 8 metara poluzatvorena drvenim \u0161a\u0161avcima s drvenom munarom.<\/p>\n\n\n\n

Rekonstrukcija d\u017eamije vr\u0161ena je nekoliko puta, i to po potrebi, tj. kako je tokom vremena koji dio objekta dotrajavao, tako se i mijenjao. Godine 1981. \u201cPreporod\u201d (br. 4\/1981, str. 18) objavljuje tekst o D\u017eebarskoj d\u017eamiji s naglaskom na njenoj rekonstrukciji koja je izvr\u0161ena 1931. godine.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ulaz u D\u017eebarsku d\u017eamiju (Izvor fotografije: Refik Buli\u0107)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Godine 1981. izvr\u0161ena je temeljna rekonstrukcija objekta. Prilikom te rekonstrukcije veranda je ozidana betonskim blokovima, a na spratu su ugra\u0111ena dva prozora od ulaza i \u010damova vrata na ulazu u d\u017eamiju iz ove prostorije. Prizemno s desne strane ulaza zidana je pregrada s vratima gdje je predvi\u0111en prostor za abdesthanu sa osam slavina. Druga polovina prizemnog prostora je slobodna. Munara je 1984. godine iz temelja izmijenjena. Gra\u0111ena je od \u010damove konstrukcije i lamperije i ima dvadeset i dva stepenika. Totalna rekonstrukcija izvr\u0161ena je u periodu od 1994. do 2004. godine. Naime, d\u017eamija je granatirana 24. marta 1994. godine od srpskih jedinica, kada je o\u0161te\u0107en sav krov i ve\u0107i dio objekta. Pri rekonstrukciji objekta u spomenutom periodu skinuta je krovna konstrukcija, obijen malter, sru\u0161en predulaz, skinuta munara… Nadzor nad ovim gra\u0111evinskin zahvatom izvr\u0161io je Institut za za\u0161titu kulturnog naslije\u0111a Tuzlanskog kantona. Dimenzije objekta su ostale iste, kao i sama veranda. Munara je ostala istih dimenzija i iste visine, a na\u010dinjena je od hrastova drveta tako da je dobila nekada\u0161nji izgled. Pored ovih gra\u0111evinskih zahvata iza samog ulaza u d\u017eamiju napravljen je \u201cpomo\u0107ni objekt\u201d, \u0161estougaonog oblika. Sagra\u0111en je od drveta a pokriven \u0161indrom. Namjena ovog objekta je da se za vrijeme mevluda smjeste gosti a i da se dr\u017ee vazovi. Nakon Agresije na Bosnu i Hercegovinu u neposrednoj blizini d\u017eamije izgra\u0111en je objekt u kome je smje\u0161ten muzej s eksponatima koji su u vezi s d\u017eamijom i d\u017eebarskim krajem.<\/p>\n\n\n\n

Dova kod D\u017eebarske d\u017eamije obavljala se \u0161estog utorka po Ali\u0111unu sve do Drugog svjetskog rata. Danas su to mevludi sli\u010dnog sadr\u017eaja a odr\u017eavaju se prve subote u mjesecu augustu. Nakon klanjanja podne namaza neko od gostiju (alima) odr\u017eao bi vaz ispred d\u017eamije. Uglavnom su to vjerski slu\u017ebenici visokoga ranga (od muftije pa do samog reisa). I danas je uvrije\u017eeno mi\u0161ljenje u narodu da \u201cko klanja tri uzastopne d\u017eume u D\u017eebarskoj d\u017eamiji ili posjeti tri uzastopna mevluda ima fadilet kao da je obavio had\u017e\u201d. \u25a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: Red\u017eo Butkovi\u0107 Selo D\u017eebari pripada podru\u010dju Grada \u017divinice i nalazi se jugoisto\u010dno od sela Podgajevi, kojim prolazi magistralni put M18, i od ovog puta je udaljeno 7\u20138 kilometara. Geografski, D\u017eemat D\u017eebari se prostire na brdskom terenu a obuhvata teritorij od rijeke Gostelje do uzvi\u0161enja Gradina. \u010cine ga sedam sela i to Crijev\u010di\u0107i, Brgule, Gladajevi\u0107i, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1445,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[58,60],"tags":[],"class_list":["post-1441","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-magazin","category-svijet-oko-nas"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1441","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1441"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1441\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1451,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1441\/revisions\/1451"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1445"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1441"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1441"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1441"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}