{"id":1457,"date":"2025-11-18T17:22:00","date_gmt":"2025-11-18T17:22:00","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1457"},"modified":"2025-11-18T17:22:01","modified_gmt":"2025-11-18T17:22:01","slug":"gramatika-bosanskog-jezika-palicevo-djelo-od-neprocjenjive-vrijednosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/11\/18\/gramatika-bosanskog-jezika-palicevo-djelo-od-neprocjenjive-vrijednosti\/","title":{"rendered":"Gramatika bosanskog jezika: Pali\u0107evo djelo od neprocjenjive vrijednosti"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Ermina RAMADANOVI\u0106
Izvor: Bosna.hr<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pro\u0161le je godine objavljena prva od predvi\u0111enih triju knjiga jednoga od najuglednijih bosanskohercegova\u010dkih i bo\u0161nja\u010dkih jezikoslovaca, prof. dr. Ismaila Pali\u0107a, Gramatika bosanskoga jezika<\/em>, Sintaksa<\/em>, knjiga 1, a netom je iz tiska izi\u0161ao i svjetlost dana ugledao i njezin drugi svezak. Dakle, druga je knjiga izi\u0161la to\u010dno \u010detvrtinu stolje\u0107a nakon prvoga izdanja Gramatike bosanskoga jezika<\/em> iz 2000. godine, prve gramatike bosanskoga jezika u samostalnoj Bosni i Hercegovini, gramatike u kojoj je Ismail Pali\u0107, uz rah. akademike prof. Jahi\u0107a i prof. Halilovi\u0107a, bio jednim od autora i to, naravno, poglavlja koje govori o sintaksi, odnosno o re\u010denici kao temeljnoj sintakti\u010dkoj jedinici i njezinim dijelovima.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, u svojem je vi\u0161egodi\u0161njem znanstvenom radu Pali\u0107 ve\u0107 pokazao iznimnu posve\u0107enost gramatici kao znanstvenoj disciplini, a u njezinu okrilju i sintaksi, stoga ove dosada\u0161nje dvije knjige, na ukupno 996 stranica, ne samo da dopunjuju gramatiku bosanskoga jezika op\u0107enito nego donose nov pogled na gramati\u010dki opis kao takav. One su i sinteza dosada\u0161njih znanja, ali i sustavno propitivanje teorijskih osnova na kojima se ti opisi grade. Pali\u0107eve knjige po\u010divaju na znanstvenim temeljima i uspostavljaju dijalog s modernim sintakti\u010dkim teorijama, pri \u010demu on, svjestan postoje\u0107ih pristupa, razvija vlastiti analiti\u010dki sustav koji omogu\u0107uje znatno precizniji opis i razradu slo\u017eenih sintakti\u010dkih odnosa.<\/p>\n\n\n\n

Sintaksi pristupa i metodolo\u0161ki i teorijski iz okvira gramatike fraznih struktura, pri \u010demu spaja tradicijsku gramatiku, ukorijenjenu u ju\u017enoslavisti\u010dkoj tradiciji, s modernim lingvisti\u010dkim teorijama. U obzir uzima funkcionalnu gramatiku, gramatiku zavisnosti, kognitivnolingvisti\u010dke pristupe te gramatiku uloge i referencija, koje prilago\u0111ava i primjenjuje na strukturu bosanskoga jezika. Na taj na\u010din razmatra ne samo formalne odnose me\u0111u rije\u010dima i re\u010deni\u010dnim dijelovima nego i njihove zna\u010denjske te komunikacijske funkcije koje su u tradicijskim gramatikama \u010desto bile zanemarene.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, pred nama je iznimno djelo koje nije samo vrhunski lingvisti\u010dki doprinos, nego i va\u017ean korak u razumijevanju slo\u017eenih jezi\u010dnih pojava \u0161to \u010dine osnovu na\u0161e svakodnevne komunikacije \u2013 djelo posve\u0107eno ra\u0161\u010dlambi sintakti\u010dkih struktura bosanskoga jezika. Pali\u0107eva je metodologija usmjerena na sustavnu i preciznu analizu svakoga aspekta sintakse, od osnovnih gramati\u010dkih kategorija, preko slo\u017eenijih sintakti\u010dkih struktura, pa sve do me\u0111usobne interakcije sintakti\u010dkih jedinica u re\u010denici. Takav pristup jasno se ogleda i u strukturi njegovih knjiga, koje su tematski i metodolo\u0161ki pomno oblikovane. U metodolo\u0161kom smislu Pali\u0107ev je pristup hibridan: deskriptivan kad opisuje jezi\u010dne pojave u op\u0107em jeziku, a normativan kad raspravlja o funkcionalnosti i pravilnosti u okviru standardnoga jezika.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Prof. dr. Ismail Pali\u0107 (Foto: H. Buli\u0107)<\/em><\/p>\n\n\n\n

U prvoj knjizi Pali\u0107 zapo\u010dinje od temeljnih pojmova re\u010denice, njezinih elemenata i njihovih funkcija, no ubrzo \u010ditatelja uvodi u slo\u017eenija pitanja re\u010deni\u010dne strukture. Obja\u0161njava osnovne sintakti\u010dke kategorije i nazive koje upotrebljava: leksi\u010dke (imenice, glagoli, pridjevi, prilozi i prijedlozi), funkcionalne (determinativi, \u010destice, koordinatori i subordinatori) te sintakti\u010dke fraze, shva\u0107ene kao spojeve najmanje dviju rije\u010di u kojima je jedna dominantna, a druga podre\u0111ena. U tradicijskoj se gramatici takvi spojevi punozna\u010dnih rije\u010di bez obilje\u017eja predikativnosti nazivaju sintagmama, pa sintagme pripadaju frazama, odnosno fraze su \u0161ira kategorija koja obuhva\u0107a sintakti\u010dki neravnopravne jedinice. Na toj osnovi razlikuju se imenska, glagolska, pridjevska, prilo\u017ena, prijedlo\u017ena, determinativna i \u010desti\u010dna fraza. Nadalje, Pali\u0107 u gramatici rabi i naziv klauza<\/em> i naziv re\u010denica<\/em>. Pojam klauze upotrebljava za sintakti\u010dku cjelinu koja se obi\u010dno sastoji od subjekta i predikata, kad se ona promatra kao dio ve\u0107e strukture (primjerice slo\u017eene re\u010denice ili re\u010denice s prednukleusom), dok u ostalim slu\u010dajevima preferira naziv re\u010denica<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Jedna je od najve\u0107ih vrijednosti Pali\u0107eve sintakse upravo njezin vi\u0161erazinski pristup. Jezik promatra ne samo kao sustav pravila, nego i kao mre\u017eu zna\u010denja, komunikacijskih potreba i kulturolo\u0161kih utjecaja. Za razliku od ranijih normativnih opisa, Pali\u0107 se uglavnom suzdr\u017eava od izravnih jezi\u010dnih preporuka, osim kad one proizlaze iz same analize. Njegov je pristup funkcionalan: on ne te\u017ei kona\u010dnoj i nepromjenjivoj normi, nego pokazuje da je standard \u017eiv, dinami\u010dan sustav koji se oblikuje unutar jezika i kroz jezik, a ne izvan njega.<\/p>\n\n\n\n

Ova gramatika, u tom smislu, obuhva\u0107a brojne primjere iz svakodnevne jezi\u010dne prakse, \u010dime se prikazuje jezi\u010dna stvarnost onakva kakva jest \u2013 \u017eiva, promjenjiva i vi\u0161ezna\u010dna. Za razliku od tradicijskih gramatika, koje se uglavnom temelje na pravilima i propisima, Pali\u0107ev je rad prete\u017eno opisnoga karaktera te sustavno razvrstava jezi\u010dnu uporabu prema funkciji i kontekstu. Time gramatiku vra\u0107a njezinoj osnovnoj svrsi \u2013 obja\u0161njavanju i tuma\u010denju jezi\u010dnih pojava. Ona, dakle, ne prikazuje samo kako se jezik upotrebljava, nego i za\u0161to se upotrebljava na odre\u0111eni na\u010din.<\/p>\n\n\n\n

U tom je kontekstu jasno za\u0161to Pali\u0107 u svojim poglavljima posebnu pozornost posve\u0107uje i temeljnim pojmovima semanti\u010dke i pragmati\u010dke perspektive re\u010denice, kao \u0161to su istinosni uvjeti, propozicija, presupozicija, ilokucijska mo\u0107 te kontekstualne i konverzacijske implikature. Me\u0111utim, kako bi se moglo pristupiti podrobnijem razmatranju re\u010deni\u010dnih tipova i govornih \u010dinova koji se njima izra\u017eavaju, Pali\u0107 ponajprije razja\u0161njava osnovne semanti\u010dke i pragmati\u010dke pretpostavke. Razlog tome je taj \u0161to re\u010deni\u010dni tipovi, kao specifi\u010dne gramati\u010dke strukture, uspostavljaju jasnu vezu s konkretnim iskazima koji nose odre\u0111ena semanti\u010dka i komunikacijsko-pragmati\u010dka obilje\u017eja. Nakon toga detaljno se razmatraju govorni \u010dinovi, ilokucijska snaga iskaza, performativna uporaba glagola, perlokucijski u\u010dinak te problematika indirektnih govornih \u010dinova.<\/p>\n\n\n\n

Jednako je vrijedno istaknuti i njegovo jasno razlikovanje opisa jezi\u010dne norme i stvarne jezi\u010dne uporabe. U tom \u0107u smislu spomenuti poglavlje o brojivim i nebrojivim imenicama, odnosno o singularia<\/em> i pluralia tantum<\/em>. Rije\u010d je, zapravo, o relativno malom broju imenica, budu\u0107i da ve\u0107ina imenica ima morfolo\u0161ke oblike i jednine i mno\u017eine. Upravo zato te malobrojne imenice postaju posebno zanimljive za ra\u0161\u010dlambu. U singularia tantum<\/em> ubrajaju se dvije skupine imenica: vlastite i zbirne. Potonje predstavljaju znatno slo\u017eeniju i zanimljiviju kategoriju jer ozna\u010duju skup istovrsnih pojava ili bi\u0107a shva\u0107enih kao jedinstvena cjelina, npr. djeca<\/em>, bra\u0107a<\/em>, li\u0161\u0107e<\/em>, gra\u0111anstvo<\/em>. Za njih je karakteristi\u010dno da neutraliziraju razliku izme\u0111u jednine i mno\u017eine, pa iako se pojavljuju u jedninskom obliku, njihovo zna\u010denje razumijeva mno\u0161tvo. Zbog toga ih se zgodno naziva \u201ejedninskom mno\u017einom\u201c ili \u201emno\u017einskom jedninom\u201c. Ve\u0107ina zbirnih imenica nastaje tvorbom, naj\u010de\u0161\u0107e dodavanjem sufikasa, dok su one koje ne nastaju tvorbom, nego je rije\u010d o leksi\u010dkoj zbirnoj imenici, poput slame<\/em>, rijetkost. Odnos zbirnih imenica i mno\u017einskih oblika odra\u017eava razlike u konceptualizaciji, pa imamo relaciju: grane<\/em> \u2013 granje<\/em>, listovi<\/em> \u2013 li\u0161\u0107e<\/em>, robovi<\/em> \u2013 roblje<\/em>, gra\u0111ani<\/em> \u2013 gra\u0111anstvo<\/em>. U nekim slu\u010dajevima ne postoji odgovaraju\u0107i oblik mno\u017eine, nego se upotrebljava samo zbirna imenica, pa se tada govori o tzv. \u201ezbirnoj mno\u017eini\u201c. To vrijedi kod rije\u010di poput bra\u0107a<\/em> od brat<\/em> umjesto *bratovi <\/em>za mno\u017einu ili djeca<\/em> od dijete<\/em> umjesto *djeteta<\/em>. Ipak se, nagla\u0161ava Pali\u0107, u realnoj komunikaciji \u010desto javlja potreba za oblikom mno\u017eine, pa se razvijaju izvedenice poput pili\u0107i<\/em> ili teli\u0107i<\/em>, tj. morfolo\u0161ka mno\u017eina imenica pili\u0107<\/em> i teli\u0107<\/em>, s tim da je imenica pili\u0107<\/em> sasvim obi\u010dna u uporabi, a teli\u0107<\/em> je, napominje Pali\u0107, relativno uobi\u010dajena, ali se u svijesti govornika ti mno\u017einski oblici povezuju s jedninskim oblicima pile<\/em> i tele<\/em>, a ne pili\u0107<\/em> i teli\u0107<\/em>. Svakako valja naglasiti da Pali\u0107 u tom smislu govori i o standardnojezi\u010dnoj, ali i op\u0107enito o jezi\u010dnoj raslojenosti i \u010desto\u0107i uporabe \u0161to je iznimno pohvalno jer uza sve re\u010deno on napominje da se u organskim jezi\u010dnim varijetetima javlja i oblik *brati<\/em> za mno\u017einu od brat<\/em>, ali i primjerice janji\u0107i<\/em> \u0161to bi bila mno\u017eina od *janji\u0107<\/em> koja prakti\u010dno ne postoji. To zapravo ukazuje na \u010dinjenicu kako jezi\u010dni sustav, uz svoju gramati\u010dku logiku, istodobno slijedi i prakti\u010dne potrebe govornika, a Pali\u0107 sve to bilje\u017ei i opisuje. I imenice pluralia tantum<\/em> pokazuju zanimljivu osobinu neutralizacije broja, \u0161to ih \u010dini sli\u010dnima imenicama singularia tantum<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Najpoznatija skupina takvih imenica obuhva\u0107a predmete koji se sastoje od dva jednaka ili veoma sli\u010dna dijela koja ne mogu funkcionirati odvojeno \u2013 tzv. bipartitne imenice. Primjeri su dijelovi tijela (le\u0111a<\/em>, grudi<\/em>, plu\u0107a<\/em>), vrsta odje\u0107e (hla\u010de<\/em>, ga\u0107ice, dimije<\/em>), pomagala (nao\u010dale<\/em>) te razli\u010dita oru\u0111a i oprema (makaze<\/em>, \u0161kare<\/em>, klije\u0161ta<\/em>, ljestve<\/em>, kola<\/em>). Njihovi dijelovi nemaju samostalnu funkciju, nego djeluju jedino u cjelini. Zbog toga takvi predmeti nemaju jedninski oblik imenice kojim bi se upu\u0107ivalo na pojedini dio, a ti bi primjeri u nom. jd. glasili: *le\u0111e<\/em>, *grud<\/em>, *hla\u010da<\/em>, *nao\u010dala<\/em>). Zanimljivo je da imenice pluralia tantum<\/em> koje ozna\u010davaju odje\u0107u uglavnom obuhva\u0107aju predmete za donji dio tijela, tj. za noge, dok se odje\u0107a za gornji dio tijela, uklju\u010duju\u0107i i ruke, rje\u0111e pojavljuje u tom obliku. Razlog tomu le\u017ei u konceptualnoj istaknutosti, odnosno dvojnost nogu mnogo je jasnije uo\u010dljiva nego dvojnost ruku. Zbirne imenice tako predstavljaju zanimljivu poveznicu izme\u0111u jednine i mno\u017eine: one nas upu\u0107uju na to da jezik ne oblikuje samo gramati\u010dka pravila, nego i na\u010din na koji konceptualiziramo svijet i mislimo.<\/p>\n\n\n\n

Kroz Pali\u0107eve knjige u\u010dimo pravilnu jezi\u010dnu uporabu, ali i na\u010din kako o jeziku razmi\u0161ljati, pa one prerastaju granice gramati\u010dke tradicije i zadobivaju obilje\u017eja znanstveno-prosvjetiteljske misije. Ovo je djelo od iznimne va\u017enosti za bosanskohercegova\u010dku i bo\u0161nja\u010dku akademsku i dru\u0161tvenu zajednicu jer gramatika je temeljem svakoga jezika, a jezik je vi\u0161e od sredstva komunikacije \u2013 on je identitet naroda, dru\u0161tva i svakoga pojedinca. Profesor Pali\u0107 stvorio je tako djelo od neprocjenjive vrijednosti \u010dije zna\u010denje nadilazi okvire same bosnistike. Ono potvr\u0111uje i u\u010dvr\u0161\u0107uje polo\u017eaj bosanskoga jezika u zajednici suvremenih jezika.<\/p>\n\n\n\n

Sintaksa<\/em>, knjiga 1 i knjiga 2, iznimno su vrijedna djela za sve one koji \u017eele produbiti razumijevanje jezika kojim govore i u kojemu misle. Posebno se isti\u010de njihova didakti\u010dka vrijednost jer je u njima, unato\u010d visokoj znanstvenoj razini, stil jasan i komunikativan, a primjeri pa\u017eljivo odabrani. S obzirom na to da se sintakti\u010dkim temama u bosnistici bavi tek ograni\u010den broj znanstvenika, ovaj projekt ima iznimnu va\u017enost za razvoj jezikoslovne bosnistike. No, vrijednost Pali\u0107eve Sintakse<\/em> ne ograni\u010dava se samo na prou\u010davanje bosanskoga jezika: ona je dragocjena i za istra\u017eivanje sintakse svih standardnih jezika utemeljenih na \u0161tokavskom narje\u010dju \u2013 hrvatskoga, srpskoga i crnogorskoga. Za razliku od ve\u0107ine gramati\u010dkih priru\u010dnika koji su uglavnom normativni ili \u0161kolsko-pedago\u0161ki orijentirani, Pali\u0107eva Sintaksa<\/em> zauzima posebno mjesto jer s jedne je strane rije\u010d o ozbiljnom znanstvenom djelu koje predstavlja vrijedan prinos lingvistici, dok je s druge strane pisana jasno, pregledno i pristupa\u010dno. Pali\u0107 u njoj vje\u0161to spaja znanstveno-stru\u010dni diskurs s popularno-znanstvenim pristupom, \u010dine\u0107i Sintaksu<\/em> ne samo pouzdanim jezi\u010dnim priru\u010dnikom, nego i poticajnim \u0161tivom. Takva ravnote\u017ea omogu\u0107uje da knjiga bude korisna ne samo jezikoslovcima, nego i studentima, nastavnicima, lektorima, filolozima, svim znati\u017eeljnim govornicima te onima koji s ljubavlju i radoznalo\u0161\u0107u pristupaju jeziku i njegovoj gramatici.<\/p>\n\n\n\n

Svakako valja napomenuti da se profesor Pali\u0107, oslonjen isklju\u010divo na vlastitu intelektualnu snagu, predanost i neumornu marljivost, odva\u017eio napisati trosve\u0161\u010danu gramatiku potpuno sam, bez stru\u010dne, institucijske ili financijske potpore te takav pothvat zaslu\u017euje iskreno divljenje i duboko po\u0161tovanje.<\/p>\n\n\n\n

Pali\u0107eva Sintaksa<\/em> nije samo jo\u0161 jedna gramatika \u2013 to je djelo koje spaja znanstvenu temeljitost i didakti\u010dku jasno\u0107u postavljaju\u0107i nove standarde ne samo u jezikoslovnoj bosnistici, nego i u jezikoslovlju op\u0107enito. Iz \u0161ire perspektive, Pali\u0107ev opus svjedo\u010di o sustavnom, temeljitom, dugogodi\u0161njem i predanom radu na opisu, popisu i propisu standardnoga bosanskog jezika te razvoju jezikoslovne bosnistike, ali i o stvaranju djela koja nadilaze okvire jedne discipline, postaju\u0107i tako trajni prinos kulturnom naslje\u0111u te most izme\u0111u jezika i identiteta. \u25a0<\/p>\n\n\n\n

Pro\u010ditajte i tekstove:<\/p>\n\n\n\n

Ismail Pali\u0107: Bosanskoga \u0107e biti dok je njegovih govornika<\/a><\/em><\/p>\n\n\n\n

U Zagrebu predstavljena dva toma knjige \u201cGramatika bosanskoga jezika. Sintaksa\u201d profesora Ismaila Pali\u0107a<\/a><\/em><\/p>\n\n\n\n

Najava doga\u0111aja: Promocija drugog toma Pali\u0107eve \u201cGramatike bosanskoga jezika\u201d na osmim Sarajevskim filolo\u0161kim susretima<\/a><\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Ermina Ramadanovi\u0107 vi\u0161a je znanstvena saradnica na Institutu za hrvatski jezik u Zagrebu.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ermina RAMADANOVI\u0106Izvor: Bosna.hr Pro\u0161le je godine objavljena prva od predvi\u0111enih triju knjiga jednoga od najuglednijih bosanskohercegova\u010dkih i bo\u0161nja\u010dkih jezikoslovaca, prof. dr. Ismaila Pali\u0107a, Gramatika bosanskoga jezika, Sintaksa, knjiga 1, a netom je iz tiska izi\u0161ao i svjetlost dana ugledao i njezin drugi svezak. Dakle, druga je knjiga izi\u0161la to\u010dno \u010detvrtinu stolje\u0107a nakon prvoga izdanja Gramatike bosanskoga jezika iz […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":865,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1457","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-nije-u-kategoriji"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1457","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1457"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1457\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1461,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1457\/revisions\/1461"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/865"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1457"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1457"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1457"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}