{"id":1478,"date":"2025-11-23T15:45:15","date_gmt":"2025-11-23T15:45:15","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1478"},"modified":"2025-11-23T15:59:37","modified_gmt":"2025-11-23T15:59:37","slug":"sjecanje-na-djenanu-buturovic-1934-2012-i-poziv-nasljednicima-da-preuzmu-ostavstinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/11\/23\/sjecanje-na-djenanu-buturovic-1934-2012-i-poziv-nasljednicima-da-preuzmu-ostavstinu\/","title":{"rendered":"Sje\u0107anje na \u0110enanu Buturovi\u0107 (1934\u20132012) i poziv nasljednicima da preuzmu ostav\u0161tinu"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Mirsad KUNI\u0106<\/strong><\/p>\n\n\n\n

I tako na\u0161i studenti dolaze, polahko preuzimaju stvari u svoje ruke. Osloba\u0111aju nas straha da nisu svjesni svoje misije. Ne mogu sakriti ponos Ilhanom<\/a><\/strong> i radost zbog prona\u0111ene gra\u0111e. Samo da usporedimo \u2013 da sam ja kojim slu\u010dajem, poslije zavr\u0161enog studija knji\u017eevnosti u Beogradu, nai\u0161ao na kofer s imenom \u0110enane Buturovi\u0107<\/strong>, pro\u0161ao bih pored njega kao pored lanjskog snijega i zaboravio ga ve\u0107 uz naslov neke druge izlo\u017eene knjige. Htjeli mi to priznati ili ne, stvari se itekako mijenjaju.<\/p>\n\n\n\n

Neka ovo bude prilika da se prisjetimo \u010dime nas je to zadu\u017eila ova izuzetna istra\u017eiva\u010dica i nau\u010dnica.<\/p>\n\n\n\n

Zajedno s Hatid\u017eom Dizdarevi\u0107<\/strong> i Munibom Maglajli\u0107em<\/strong>, \u0110enana Buturovi\u0107<\/strong> kr\u010dila je putove i utirala staze nauci o bo\u0161nja\u010dkoj usmenoj knji\u017eevnosti. Bila je od onih pregalaca koji su radili na bu\u0111enju svijesti o bo\u0161nja\u010dkoj usmenoj tradiciji, koja je stolje\u0107ima poricana, nepriznavana, prisvajana, zatirana, ali i neprepoznavana od nas samih.<\/p>\n\n\n\n

Sa Studijom o H\u00f6rmannovoj zbirci <\/em>(1966) Buturovi\u0107<\/strong> relativno rano ulazi u nau\u010dnu javnost demonstriraju\u0107i svu ozbiljnost i visok stepen nau\u010dne odgovornosti. Studija<\/em> zapravo predstavlja neku vrstu istra\u017eiva\u010dko-nau\u010dne i metodolo\u0161ke dopune same zbirke, s obzirom na \u010dinjenicu da se Kosta <\/strong>H\u00f6rmann<\/strong> nije bavio pjeva\u010dima i podru\u010djima iz kojih su dolazili pjeva\u010di i njihove pjesme. Kao rezultat bavljenja H\u00f6rmannovom zbirkom pojavila se i knjiga s pjesmama koje nisu bile uvr\u0161tene u zbirku, ovaj put sa svim potrebnim podacima o samim pjesmama.<\/p>\n\n\n\n

Paralelno sa brojnim studijskim putovanjima i u\u010de\u0161\u0107ima na kongresima diljem Jugoslavije i Evrope trajao je dugi istra\u017eiva\u010dki rad na rasvjetljavanju kulturno-historijske pozadine Balade o Mori\u0107ima<\/em>, \u0161to \u0107e rezultirati knjigom Mori\u0107i \u2013 od stvarnosti do usmene predaje<\/em> (1983). Samo odgovorni nau\u010dnici, oni koji su svjesni \u0161ta zna\u010di vrijeme u nauci, usu\u0111uju se i odlu\u010duju na obnovljena izdanja svojih prethodno objavljenih djela, tako da \u0107e 26 godina poslije prvog izdanja iza\u0107i dopunjeno izdanje s novim naslovom: Mori\u0107i \u2013 smisao sje\u0107anja i pam\u0107enja <\/em>(2009).<\/p>\n\n\n\n

Knjiga Bosanskomuslimanska usmena epika<\/em> (1992) va\u017ena je prvenstveno zbog toga \u0161to se u doma\u0107oj nau\u010dnoj i akademskoj zajednici istovremeno etabliraju dva pojma \u2013 bosanska<\/strong> i muslimanska<\/strong> \u2013 vezana za epiku koja je, kao uostalom i pisana knji\u017eevnost, bila svrstavana u srpsku ili hrvatsku. U ovoj, sigurno najcjelovitijoj studiji o bo\u0161nja\u010dkoj epici, autorica donosi iscrpan pregled pisanih spomenika o postojanju bo\u0161nja\u010dke epske tradicije u pro\u0161losti, svih manje ili vi\u0161e zna\u010dajnih zbirki, donosi pregled stru\u010dnih radova o bo\u0161nja\u010dkoj epici. Sredi\u0161nji dio knjige posve\u0107en je fenomenu multipojavnosti bo\u0161nja\u010dke epike, odnosno epskim pjesmama, temama i junacima. Polaze\u0107i od Braunove i Schmausove tematske klasifikacije autorica insistira na postojanju vi\u0161e tipova bo\u0161nja\u010dke epike, oponiraju\u0107u Schmausovom svo\u0111enju cjelokupne epike na kraji\u0161ku. Posebno poglavlje posve\u0107eno je junaku Aliji \u0110erzelezu<\/strong>, donose\u0107i, na temelju novih dokumenata, potpuniju predstavu o historijskoj utemeljenosti lika, a time i potpuniju sliku o ovom znamenitom junaku. Da je i ovu knjigu \u017eeljela osavremeniti i dopuniti, saznat \u0107u iz \u010destih telefonskih razgovora koje smo vodili u godini pred smrt. Me\u0111utim, nije je uspjela dovr\u0161iti.<\/p>\n\n\n\n

Ni\u0161ta manje va\u017enim ne mo\u017ee se smatrati ure\u0111iva\u010dki rad \u0110enane Buturovi\u0107<\/strong>. Pored spomenutih djela uredila je brojne monografije, hrestomatije i antologije, me\u0111u kojima posebno valja istaknuti: Epska narodna tradicija muslimana BiH od po\u010detka 16. vijeka do pojave zbirke Koste H\u00f6rmanna<\/em> (1972\u201373), Bosanskohercegova\u010dka knji\u017eevna hrestomatija <\/em>(u koautorstvu sa Hatid\u017eom Krnjevi\u0107<\/strong> i Ljubomirom Zukovi\u0107em<\/strong>, 1972), Usmena epika Bo\u0161njaka<\/em> (1995), Od \u0110erzelez Alije do Tala Li\u010danina <\/em>(1996<\/a>), Antologiju bo\u0161nja\u010dke usmene epike <\/em>(1997<\/a>), Djevojka ptica zlatna perja<\/em> (antologija usmene pri\u010de u BiH, sa Ladom Buturovi\u0107<\/strong>, 1997), Bo\u0161nja\u010dka knji\u017eevnost u knji\u017eevnoj kritici, usmena knji\u017eevnost<\/em>, knjiga II (koautor Munib Maglajli\u0107<\/strong>, 1998), Antol<\/em>ogiju bo\u0161nja\u010dkih lirskonarativnih pjesama \u2013 balade i romanse <\/em>(koautor Lada Buturovi\u0107<\/strong>, 2000<\/a>), Narodne pjesme Bo\u0161njaka<\/em>, izbor iz zbirki Koste H\u00f6rmanna<\/strong> (2001<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

U ve\u0107 spomenutim telefonskim razgovorima kazala je, izme\u0111u ostalog, da se odavno sprema prirediti zbirku epskih pjesama Omera Zagorca<\/strong> s Romanije, kojega je li\u010dno upoznala i bilje\u017eila u godinama pred Agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Isticala je da se radi o vrijednoj gra\u0111i koja svjedo\u010di najvi\u0161i stepen epskog izvo\u0111enja, potvr\u0111uju\u0107i time i saznanja do kojih je, nekako u isto vrijeme, do\u0161ao Zlatan \u010colakovi\u0107<\/strong> sa svojim<\/em> guslarom Muratom Kurtagi\u0107em<\/strong>. U gra\u0111i koju je na lukava\u010dkoj pijaci na\u0161ao Ilhan Mulali\u0107 nema pjesama Omera Zagorca. Nadamo se da su zavr\u0161ile u sigurnim rukama.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0110enana Buturovi\u0107<\/strong> ostavila je iza sebe brojna djela koja su postala dio nematerijalnog kulturnog naslije\u0111a Bo\u0161njaka i Bosne, ali postavlja se pitanje kako je ne\u0161to \u0161to je trebalo biti dio porodi\u010dnog naslije\u0111a dospjelo na pijacu.<\/p>\n\n\n\n

Stoga pozivamo pravne nasljednike ove ostav\u0161tine da se jave i preuzmu ovaj dio koji je dospio do Ilhana<\/a> i mene (mirsad.kunic@untz.ba<\/a>).<\/strong> \u25a0<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e podataka o ostav\u0161tini koja se spominje u ovom tekstu mo\u017eete prona\u0107i u tekstu Ilhana Mulali\u0107a Sa\u010duvana vrijedna ostav\u0161tina profesorice \u0110enane Buturovi\u0107<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Mirsad KUNI\u0106 I tako na\u0161i studenti dolaze, polahko preuzimaju stvari u svoje ruke. Osloba\u0111aju nas straha da nisu svjesni svoje misije. Ne mogu sakriti ponos Ilhanom i radost zbog prona\u0111ene gra\u0111e. Samo da usporedimo \u2013 da sam ja kojim slu\u010dajem, poslije zavr\u0161enog studija knji\u017eevnosti u Beogradu, nai\u0161ao na kofer s imenom \u0110enane Buturovi\u0107, pro\u0161ao […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1479,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[56,39],"tags":[],"class_list":["post-1478","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne","category-nauka"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1478","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1478"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1478\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1484,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1478\/revisions\/1484"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1479"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1478"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1478"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1478"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}