{"id":1486,"date":"2025-11-24T18:16:47","date_gmt":"2025-11-24T18:16:47","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1486"},"modified":"2026-01-17T17:08:26","modified_gmt":"2026-01-17T17:08:26","slug":"mogu-li-pale-biti-opcina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/11\/24\/mogu-li-pale-biti-opcina\/","title":{"rendered":"Mogu li Pale biti op\u0107ina"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Pi\u0161e: Refik BULI\u0106<\/strong><br><strong>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.preporod.com\/index.php\/sve-vijesti\/drustvo\/kultura-i-nauka\/bosanski-jezicki-savjetnik\/item\/12434-mogu-li-pale-bioti-opcina\">Preporod<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U vezi s oblicima&nbsp;<em>op\u0161tina&nbsp;<\/em>i&nbsp;<em>op\u0107ina&nbsp;<\/em>u savremenoj je jezi\u010dkoj praksi uo\u010dljiva pojava koja se ti\u010de jezi\u010dke (ne)ravnopravnosti na podru\u010dju Bosne i Hercegovine. Jezi\u010dka ravnopravnost trebalo bi da bude zastupljena u svim njezinim dijelovima pa bi i slu\u017ebeni nazivi ustanova morali biti na sva tri bosanskohercegova\u010dka standardna jezika i na oba pisma. To vrijedi i za razne memorandume ustanova i slu\u017ebi, pe\u010date, \u0161tambilje i sl. Obaveza dr\u017eavnih i drugih institucija jeste i provo\u0111enje jezi\u010dke ravnopravnosti. Ravnopravnost je pravo svih i to im se pravo ne bi smjelo uskra\u0107ivati. U vezi s ovim name\u0107e se pitanje koje nekima mo\u017ee izgledati neobi\u010dno: Mogu li Pale biti op\u0107ina?<\/p>\n\n\n\n<p>Naravno, i ne samo da mogu, ve\u0107 bi trebalo biti i tako. Op\u0107ina Pale prema popisu stanovni\u0161tva iz 1991. godine imala je sljede\u0107u nacionalnu strukturu stanovni\u0161tva:<\/p>\n\n\n\n<p>11.284&nbsp; ili 68,99% \u2013 Srbi,<br>4.364 ili 26,68 % \u2013 Muslimani,<br>129 ili 0,78% \u2013 Hrvati,<br>396 ili2,42% \u2013 Jugoslaveni,<br>182 ili 1,11% \u2013 ostali i \u201cnepoznato\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema popisu stanovni\u0161tva iz 2013. godine na podru\u010dju Op\u0107ine Pale u Republici srpskoj uz ve\u0107inske Srbe \u017eivi samo 186 Bo\u0161njaka, 128 Hrvata i 144 ostalih. Pravo je pitanje gdje je nestalo oko 3.000 Bo\u0161njaka iz popisa od 1991. godine. Ali i ovako neznatan broj onih koji svoj jezik ne nazivaju srpskim trebalo bi da imaju i svoja jezi\u010dka prava, a njihovo je pravo da i \u201csvoje\u201d institucije nazivaju svojim jezikom. To se, naravno, odnosi na sve&nbsp;<em>op\u0107ine<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>op\u0161tine<\/em>&nbsp;u svim dijelovima Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Podsje\u0107amo:<\/strong>&nbsp;u bosanskom i hrvatskom jeziku standardiziran je oblik&nbsp;<em>op\u0107ina<\/em>, a u srpskom&nbsp;<em>op\u0161tina<\/em>. Jezi\u010dka ravnopravnost u Bosni i Hercegovini trebalo bi da bude zastupljena u svim njezinim dijelovima pa bi i slu\u017ebeni nazivi ustanova morali biti na sva tri standardna jezika i na oba pisma. Istina, u moru kr\u0161enja brojnih drugih ljudskih prava u Bosni i Hercegovini na jezi\u010dka se prava gotovo i ne obra\u0107a pa\u017enja.<\/p>\n\n\n\n<p>Iznena\u0111uje \u010dinjenica da se uz nazive op\u0107ina iz Republike srpske obi\u010dno upotrebljavaju oblici&nbsp;<em>op\u0161tina<\/em>&nbsp;i kad ih upotrebljavaju oni kojima je standardni jezik bosanski i hrvatski. To se odnosi i na neke novinare. Dakle, trebalo bi da bude&nbsp;<em>Op\u0107ina<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>Op\u0161tina<\/em>&nbsp;<em>Pale<\/em>,&nbsp;<em>Zvornik<\/em>&nbsp;i dr., kao i&nbsp;<em>Op\u0107ina<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>Op\u0161tina<\/em>&nbsp;<em>Ilija\u0161<\/em>&nbsp;i dr. To, naravno, podrazumijeva isto rje\u0161enje i za druge op\u0107ine na cijelom podru\u010dju Bosne i Hercegovine, bez obzira na to koje je ve\u0107insko stanovni\u0161tvo u njima.<\/p>\n\n\n\n<p>Upotreba jednog ili drugog oblika odre\u0111ena je opredjeljenjem za normu standardnog jezika, ali je izbor pravo svakoga. To zna\u010di da pojedinac ne mora upotrebljavati oba oblika:&nbsp;<em>op\u0107ina<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>op\u0161tina<\/em>. On \u0107e se opredijeliti za jedan od njih, onaj koji se preporu\u010duje u njegovu standardnom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<p>Sve \u0161to se ti\u010de spomenutih jezi\u010dkih prava u vezi s bosanskim jezikom i Op\u0107inom Pale u Republici srpskoj odnosi se i na Op\u0107inu Pale u Federaciji Bosne i Hercegovine. To zna\u010di da bi i u navedenoj federalnoj op\u0107ini (a tako i u svim bosanskohercegova\u010dkim op\u0107inama) trebalo ispo\u0161tovati jezi\u010dka prava svih, tako da svi \u201csvoje\u201d institucije mogu nazivati svojim jezikom, a da takvu politiku jezi\u010dkih prava podr\u017ee i table s natpisima na takvim institucijama, memorandumi ustanova i slu\u017ebi, pe\u010dati, \u0161tambilji i sl.<\/p>\n\n\n\n<p>Odsustvo \u0107irilice na slu\u017ebenim nazivima federalnih, kantonalnih ili op\u0107inskih institucija u kojima o tome odlu\u010duju Bo\u0161njaci, znak je kratkovidosti i odustajanja od \u0107irilice.<\/p>\n\n\n\n<p>U institucijama u kojima se dr\u017ei do jezi\u010dke ravnopravnosti na tablama, memorandumima, pe\u010datima, \u0161tambiljima i svugdje gdje jezi\u010dka ravnopravnost treba biti zastupljena, &nbsp;ispisuju se oba naziva:&nbsp;<em>op\u0107ina<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>op\u0161tina<\/em>&nbsp;na oba pisma. Tako treba postupati i u drugim slu\u017ebenim nazivima institucija na svim nivoima.<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u0161a je dr\u017eava slo\u017eena u svakom pogledu, pa i u ovome jezi\u010dkom, koji nikoga ne bi trebalo da ugro\u017eava \u2013 niti skupinu niti pojedinca. Na\u017ealost, de\u0161ava se da vam \u201cinstitucije\u201d, koje bi trebalo da podjednako pripadaju svima, ne dopu\u0161taju \u010dak ni to da svoj jezik nazivate njegovim imenom, a kamoli da u\u017eivate druga jezi\u010dka prava koja su podrazumijevaju\u0107i dio svakoga demokratskog dru\u0161tva. \u25a0<\/p>\n\n\n\n<p>Pro\u010ditajte i tekstove\u00a0<em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/11\/13\/opstina-ili-opcina\/\">Op\u0161tina ili op\u0107ina<\/a><\/em>,\u00a0<em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/12\/12\/zamjenicki-oblik-tko-u-bosanskom-jeziku\/\">Zamjeni\u010dki oblik \u201ctko\u201d u bosanskom jeziku<\/a><\/em>,\u00a0<em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/01\/14\/pravopis-i-republika-srpska\/\">Pravopis i \u201cRepublika srpska\u201d<\/a><\/em>,\u00a0<em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/01\/13\/hlopta-je-rugalica-bosanskom-jeziku\/\">\u201cHlopta\u201d je rugalica bosanskom jeziku<\/a><\/em> i <em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/01\/17\/pijemo-li-kahvu-kafu-ili-kavu\/\">Pijemo li kahvu, kafu ili kavu<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:20px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p><strong>Refik Buli\u0107 redovni je profesor u penziji. Autor je petnaestak knjiga, me\u0111u kojima su&nbsp;<em>Bosanski pravopis<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>Bosanski pravopisni priru\u010dnik<\/em>.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Refik BULI\u0106Izvor: Preporod U vezi s oblicima&nbsp;op\u0161tina&nbsp;i&nbsp;op\u0107ina&nbsp;u savremenoj je jezi\u010dkoj praksi uo\u010dljiva pojava koja se ti\u010de jezi\u010dke (ne)ravnopravnosti na podru\u010dju Bosne i Hercegovine. Jezi\u010dka ravnopravnost trebalo bi da bude zastupljena u svim njezinim dijelovima pa bi i slu\u017ebeni nazivi ustanova morali biti na sva tri bosanskohercegova\u010dka standardna jezika i na oba pisma. To vrijedi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1430,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[66,8],"tags":[],"class_list":["post-1486","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-jezik","category-jezik-u-praksi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1486","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1486"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1486\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1712,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1486\/revisions\/1712"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1486"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1486"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1486"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}