{"id":1532,"date":"2025-12-05T14:42:19","date_gmt":"2025-12-05T14:42:19","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1532"},"modified":"2025-12-05T14:42:20","modified_gmt":"2025-12-05T14:42:20","slug":"neravna-ucionica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/12\/05\/neravna-ucionica\/","title":{"rendered":"Neravna u\u010dionica"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Luka BO\u0160KOVI\u0106<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izraz \u201cex cathedra\u201d danas obi\u010dno koristimo kad \u017eelimo kritikovati obrazovni sistem i na\u010din odr\u017eavanja nastave. On podrazumijeva nastavu u kojoj nastavnik ili profesor samo pri\u010da gradivo u\u010denicima i studentima koji pasivno slu\u0161aju i pasivno bilje\u017ee s nadom ili strahom da \u0107e poslije biti vrijeme pitanja i odgovora. Danas se smatra da nastava treba biti interaktivnija, da predava\u010d aktivno upravlja diskusijom u kojoj u\u010destvuje zajedno s u\u010denicima koji su do\u0161li donekle pripremljeni. Nastavnik, koji zna vi\u0161e, usmjerava u\u010denike i studente da razmi\u0161ljanjem i diskusijom do\u0111u do razumijevanja nastavnog gradiva. Naravno, postoji i odbrana za neinteraktivnu nastavu. U\u010denici nemaju uvijek spremnog predznanja za diskusiju na nastavi, a i u salama gdje ima preko stotinu slu\u0161alaca oblik nastave \u201cex cathedra\u201d realan je i prakti\u010dan.<\/p>\n\n\n\n

No, ovdje ne\u0107emo ulaziti u raspravu kakva je nastava najbolja i kakvi kriteriji odre\u0111uju kakav oblik nastave primjenjivati. Ovdje se vra\u0107amo u pro\u0161lost, ta\u010dnije, vra\u0107amo se u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, odnosno u vrijeme \u0161estojanuarske diktature. Jo\u0161 preciznije, vra\u0107amo se u Biha\u0107ku gimnaziju i u\u010deni\u010dke internate \u201cGajreta\u201d i \u201cProsvjete\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Prije toga, podsjetimo se da izraz \u201cex cathedra\u201d u izvornom zna\u010denju predstavlja papine propovijedi. Ne obi\u010dne propovijedi, nego one nepogre\u0161ivog sadr\u017eaja. Kasnije je taj izraz dobio negativno zna\u010denje kojim se predstavljaju svi sadr\u017eaji koji se ne smiju propitivati i \u010dije se tvrdnje pozivaju ne na logiku ili argumentaciju, nego na autoritet samog govornika. \u201cEx cathedra\u201d je jednosmjerna komunikacija, monolog bez interakcije, publika samo treba da ponovi, zapamti i slijedi ono \u0161to je re\u010deno. O\u010digledni su razlozi za\u0161to se u demokratijama (a to Kraljevina Jugoslavija nije bila) ne gleda na nastavu \u201cex cathedra\u201d pretjerano veselim o\u010dima.<\/p>\n\n\n\n

U pro\u0161lost se vra\u0107amo jer su danas u\u010dionice ravne: stolovi nastavnika i profesora su na istom nivou kao i u\u010deni\u010dki stolovi. Ponekad nastavnici i profesori imaju ve\u0107i sto, ali to je vi\u0161e-manje da imaju prostora za svoje nastavne resurse. Nastavnici i profesori ponekad tokom predavanja i hodaju kroz u\u010dionicu kako u\u010denici ne bi bili sasvim pasivni slu\u0161atelji. Nekad prije bilo je druk\u010dije, a Avdo Humo <\/strong>u svojim se memoarima \u201cMoja generacija\u201d prisje\u0107a:<\/p>\n\n\n\n

\u201cTaj kolektiv mladih ljudi, koji di\u0161e nezdrav vazduh i pravi se da slu\u0161a svaku rije\u010d, prostirao se ispod podijuma sa katedrom i bio je posmatran uvijek odozgo sa visine Olimpa na kome sjedi bog. Po nadmenom dr\u017eanju profesora svaki \u010dlan tog \u0111a\u010dkog kolektiva je osje\u0107ao kao da nije ni\u0161ta drugo nego obi\u010dan broj koji mehani\u010dki ustaje kad \u010duje svoje ime. A svaki je pojedinac koji se nalazio ispod profesorovih nogu imao svoj \u017eivot, svoje preokupacije, misli o mnogim stvarima, ali to se nije ticalo \u0161kole i njenih predstavnika, nego samo onog koji je u sebi razmi\u0161ljao.\u201d<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Izvor: UMI<\/em><\/p>\n\n\n\n

Diktatura u dr\u017eavi prenijela se na diktaturu u u\u010dionici. Kao \u0161to kralj sjedi na svom prijestolju ili kao \u0161to posmatra narod s balkona svoje palate, tako i u fizi\u010dkom prostoru u\u010dionice katedra je tada bila uzdignuta. Nastavnik je bio nedodirljiv, nastavnik je bio \u201cbog i batina\u201d. Re\u017eim koji nije omogu\u0107io slobodu mi\u0161ljenja i izra\u017eavanja odr\u017eao se u izgledu tada\u0161nje u\u010dionice. Da politi\u010dari ne smiju biti propitani, u\u010denici ne smiju znanje do\u017eivjeti druga\u010dije od bubanja i ponavljanja. \u0160to se manje razumije gradivo nastave, manje se razumije i stanje dru\u0161tva. Jo\u0161 bolje po diktaturu ako u\u010denici nikad ne razviju sposobnost izra\u017eavanja i hrabrost postavljanja pitanja. Za\u0161to da diktatoru ljudi govore o svom iskustvu i dovedu u opasnost da njihova interpretacija sopstvenog \u017eivota ne odgovara nametnutom vi\u0111enju politi\u010dke dogme?<\/p>\n\n\n\n

Izgled takve neravne u\u010dionice mo\u017eemo vidjeti u filmu Nenada Dizdarevi\u0107a<\/strong> \u201cMagare\u0107e godine\u201d, snimljenom po istoimenoj knjizi Branka \u0106opi\u0107a<\/strong>. Film je sniman tokom 1991. godine, a zbog rata je premijera odr\u017eana tek 1994. godine. Dizdarevi\u0107evo nastojanje da otkrije sudbinu djece glumaca i da ih dovede na premijeru u Sarajevo pod opsadom prikazano je u dokumentarnom filmu \u201c\u010cetvrti dio mozga\u201d.<\/p>\n\n\n\n

U filmu \u201cMagare\u0107e godine\u201d, Smrdonja predaje Prefektu \u201ccrnu knjigu\u201d, bilje\u017enicu sa svim disciplinskim prekr\u0161ajima u\u010denika, i Prefekt s katedre na podiju kolektivu u\u010denika navodi grijehe i izdaje kazne. U tim scenama u\u010dionica vi\u0161e podsje\u0107a na sudnicu bez advokata odbrane nego na prostor posve\u0107en preno\u0161enju i razvoju znanja. U diktaturama znanje na jezicima ljudi ne smije biti ve\u0107e od onog znanja u glavama diktatora, a obi\u010dno nije te\u0161ko posti\u0107i dovoljno veliku koli\u010dinu znanja da se diktator uzbuni i osje\u0107a ugro\u017eenim.<\/p>\n\n\n\n

Iako je Humo<\/strong>, kao i \u0106opi\u0107<\/strong>, gimnaziju zavr\u0161io u Biha\u0107u, citat iz \u201cMoje generacije\u201d je preuzet iz opisa vremena kad je Humo<\/strong> bio u\u010denik gimnazije u Mostaru. U Biha\u0107u je tad francuski jezik predavao pjesnik Oskar Davi\u010do<\/strong>. Prema sje\u0107anjima Hume<\/strong>, Davi\u010do<\/strong> je mimo obi\u010daja svoja predavanja zapo\u010dinjao iz stolice me\u0111u u\u010deni\u010dkim redovima i nastavljao tuma\u010denjem knji\u017eevnosti pomo\u0107u socijalnih ideja i obja\u0161njenjem historije pomo\u0107u \u017eivota pisaca i ideja prisutnih u njihovom djelu. Davi\u010da<\/strong> je kasnije re\u017eim i uhapsio. To je bilo vrijeme zabranjenih knjiga, vrijeme ka\u017enjavanja u\u010denika i nastavnika ako razgovaraju o politi\u010dki neodgovaraju\u0107im temama, vrijeme u kojoj se samo smije slu\u0161ati \u201cex cathedra\u201d. U takvom vremenu, revolucionarni nastavnici i profesori poput Davi\u010da<\/strong> razumjeli su koliko u\u010denici lak\u0161e i vi\u0161e u\u010de iz razgovora iz blizine, a ne iz propovijedi s visine.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je da Humo<\/strong> u svojim memoarima ne navodi \u0106opi\u0107a<\/strong>. Pisac je samo godinu dana mla\u0111i od politi\u010dara. Ne navodi ga ni kad govori o naprednoj omladini iz Prosvjetinog internata. Navodi ga samo kad uz Ziju Dizdarevi\u0107a<\/strong> spominje i \u0106opi\u0107a<\/strong> kao pisca \u010dije su pripovijetke uspjele iza\u0107i u knji\u017eevnoj rubrici beogradskog lista \u201cPolitika\u201d. Ali u tom se dijelu Avdo Humo<\/strong> navodi u tre\u0107em licu kao dio uredni\u010dkih timova razli\u010ditih \u010dasopisa, pa se postavljaju pitanja na koja odgovore mo\u017ee donijeti samo tekstolo\u0161ka anliza Huminih memoara. Mnoga su znanja izvan rigidnosti \u201cex cathedre\u201d. \u25a0<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Luka Bo\u0161kovi\u0107 (Sarajevo, 1997) bakaleurat je komparativne knji\u017eevnosti i informacijskih nauka. Trenutno je student drugog ciklusa na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i studentski volonter u Muzeju knji\u017eevnosti i pozori\u0161ne umjetnosti BiH. Pi\u0161e i objavljuje poeziju, prozu i eseje.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Luka BO\u0160KOVI\u0106 Izraz \u201cex cathedra\u201d danas obi\u010dno koristimo kad \u017eelimo kritikovati obrazovni sistem i na\u010din odr\u017eavanja nastave. On podrazumijeva nastavu u kojoj nastavnik ili profesor samo pri\u010da gradivo u\u010denicima i studentima koji pasivno slu\u0161aju i pasivno bilje\u017ee s nadom ili strahom da \u0107e poslije biti vrijeme pitanja i odgovora. Danas se smatra da nastava […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1534,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[56],"tags":[],"class_list":["post-1532","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kolumne"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1532","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1532"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1532\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1536,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1532\/revisions\/1536"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1534"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1532"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1532"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1532"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}