{"id":1545,"date":"2025-12-08T18:47:28","date_gmt":"2025-12-08T18:47:28","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1545"},"modified":"2025-12-08T18:48:37","modified_gmt":"2025-12-08T18:48:37","slug":"odrzan-naucni-simpozij-vijek-i-po-avda-medjedovica-u-bijelom-polju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/12\/08\/odrzan-naucni-simpozij-vijek-i-po-avda-medjedovica-u-bijelom-polju\/","title":{"rendered":"Odr\u017ean nau\u010dni simpozij \u201cVijek i po Avda Me\u0111edovi\u0107a\u201d u Bijelom Polju"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Ajla MRGUDA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Homersko pitanje jedno je od najpoznatijih svjetskih pitanja, a odgovor na njega otkrili su Albert Lord<\/strong> i Milman Parry<\/strong> prona\u0161av\u0161i jednog mesara iz sela Obrov kod Bijelog Polja u Sand\u017eaku \u2013 koji je volio pjevati. Avdo Me\u0111edovi\u0107<\/strong>, bo\u0161nja\u010dki je Homer iz Sand\u017eaka, koji svojim spjevovima odgovara na pitanja historije ispjevav\u0161i vi\u0161e desetina hiljada stihova odjednom. Perry<\/strong> je 1935. godine snimio 80.000 stihova koje je Avdo<\/strong> ispjevao, bilje\u017ee\u0107i leksiku, na\u010din formiranja opisa i \u0161irenja prvobitnih pjesama, koje bi Avdo<\/strong> \u010duo, i dijalektizme, koji su za nas od velike va\u017enosti. Samo dvadeset godina kasnije, Perry<\/strong> je ponovo do\u0161ao i snimio iste pjesme, kako bi usporedio verzije koje Avdo<\/strong> pjeva. Promijenjenost leksike i na\u010dina opisivanja kroz godine starosti predstavljaju veli\u010dinu i fascinantnost Avdova postojanja i li\u010dnosti koja nadma\u0161uje granice monumentalnog te on postaje stvaran junak bo\u0161nja\u010dke historije i kulture, koji nas predstavlja svijetu u najboljem svjetlu.<\/p>\n\n\n\n

U \u017eelji da se balkanskoj nau\u010dnoj sceni predstavi veli\u010dina Avdove li\u010dnosti i da prilika novim nau\u010dnim istra\u017eivanjima, Bo\u0161nja\u010dko nacionalno vije\u0107e u Republici Srbiji i Bo\u0161nja\u010dko vije\u0107e u Crnoj Gori 5. i 6. decembra 2025. godine organizirala su nau\u010dni simpozij \u201cVijek i po Avda Me\u0111edovi\u0107a\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Program cjelokupne manifestacije trajao je dva dana, gdje je u petak (5. decembra) u Centru za kulturu Bijelog Polja organizirana promocija \u201cBo\u0161nja\u010dkog zbornika 1\u201d, objavljenog nakon pro\u0161logodi\u0161njeg simpozija odr\u017eanog u Podgorici, koji je bio organiziran povodom 250 godina od objavljivanja \u201cHasanaginice\u201d i 450 godina od prvog spominjanja sevdalinke. Promotori zbornika bili su Aleksandar \u010coguri\u0107<\/strong>, Fuad Ba\u0107i\u0107anin<\/strong>, Suljo Mustafi\u0107<\/strong> i Ena Begovi\u0107-Sokolija<\/strong>, a prisutnima se obratio i Sead \u0160emsovi\u0107<\/strong>, predsjednik Organizacionog odbora, objasniv\u0161i da je cilj zajedni\u010dkih izdanja ovih dvaju vije\u0107a formiranje zajedni\u010dke biblioteke koja \u0107e pokrivati sve teme iz bo\u0161nja\u010dke kulture koje dosada nisu istra\u017eene. Pozvao je sve nau\u010dnike, stru\u010dnjake i zaljubljenike u bo\u0161nja\u010dku kulturu i bosanski jezik da se uklju\u010de u formiranje ovih zbornika, jer samo skupa mo\u017eemo posjedovati snagu, sa\u010duvati ja\u010dinu identiteta i doprinijeti unapre\u0111enju nauke.<\/p>\n\n\n\n

Ena Begovi\u0107-Sokolija<\/strong> dala je osvrt na strukturu zbornika, predstavljaju\u0107i tri dijela koja on sadr\u017ei, kroz kratak prikaz svakog rada i va\u017enosti koju nosi. Istakla je da je ovaj zbornik od iznimne va\u017enosti za nauku te da \u0107e zasigurno pomo\u0107i istra\u017eiva\u010dima u izu\u010davanju predstavljenih tema.<\/p>\n\n\n\n

Ba\u0107i\u0107anin<\/strong> je istaknuo da je Sand\u017eak mjesto kulturnog prostora Bo\u0161njaka te da se ovim simpozijem slavi njegov prostor kao mjesto susreta i preplitanja kultura. Spomenuo je va\u017enost nau\u010dne djelatnosti u Sand\u017eaku i potrebu da ovakvi susreti \u017eive. Predsjednik Bo\u0161nja\u010dkog vije\u0107a u Crnoj Gori Suljo Mustafi\u0107<\/strong> poru\u010diio je da je Avdo Me\u0111edovi\u0107 \u201cepski gorostas, koji je pomogao u razrje\u0161avanju homerskog pitanja\u201d, i dodao da nije dokazano da je Homer postojao, ali da je Avdo \u017eivi dokaz da je Homer mogu\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Me\u0111edovi\u0107<\/strong> je ostao nepismen, pjesme je slu\u0161ao od drugih, pa je to pjevao, pro\u0161irivao, nadgradio. Nije \u017eivio od pjevanja, bio je mesar, od toga je odr\u017eavao porodicu, ali je pjevanje bilo njegov \u017eivot. Postao je svjetski slavan, ali nama nepoznat, decenijama skrajnut i pre\u0161u\u0107ivan. Zato \u0161to je pjevao o jednom vremenu sjaja i velike carevine o kojem su u zvani\u010dnim pjesmaricama i historijama bili naj\u010de\u0161\u0107e negativni stereotipi. Zato je Avdo<\/strong> izu\u010davan na Harvardu, a u njegovom zavi\u010daju, njegovom jeziku, u Crnoj Gori, tada\u0161njoj Jugoslaviji, njegovo ime se tek sporadi\u010dno moglo \u010duti. Mo\u017eda i zato \u0161to se zvao Avdo\u201d, kazao je Mustafi\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Neki od u\u010desnika Simpozija<\/em><\/p>\n\n\n\n

Nakon promocije zbornika u Sali Op\u0161tine Bijelo Polje odr\u017eana je sve\u010dana akademija na kojoj je i stihove Avda Me\u0111edovi\u0107a<\/strong> govorio Slobodan Marunovi\u0107<\/strong>, a prikazan je i dokumentarni film \u201cHomer s Obrova\u201d autora Bogi\u0107a Rako\u010devi\u0107a<\/strong>. U\u010desnicima simpozija obratila se predsjednica Skup\u0161tine Selma Omerovi\u0107<\/strong> sa zahvalom i \u017eeljom da \u0107e javna prezentacije Avdove li\u010dnosti biti podstrek da se u obrazovnom sistemu vi\u0161e spominje i obra\u0111uje njegovo djelo. Predsjednik Izvr\u0161nog odbora Bo\u0161nja\u010dkog vije\u0107a u Crnoj Gori Mirsad Rastoder<\/strong> svojim govorom potaknuo je na razmi\u0161ljanje o Avdovoj veli\u010dini, zapo\u010dev\u0161i ga stihovima iz \u201c\u017denidbe Smailagi\u0107 Meha\u201d:<\/p>\n\n\n\n

\n

Prva rije\u010d, Bo\u017ee nam pomozi!
Evo druga: Ho\u0107e, ako Bog da.
Samo da ga pominjemo \u010desto,
Pa \u0107e nama dobro pomagati
I od svake muke zaklanjati,
Muke ljute i du\u0161manske ruke,
I svakoga hala i belaja\u2026<\/em>  <\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Dodao je da je Avdo<\/strong> li\u010dnost koja bo\u0161nja\u010dkog \u010dovjeka upisuje u registar svjetskih velikana, a o njemu danas, osim spomenika u Bijelom Polju i nekoliko studija o njegovom djelu, nema ve\u0107ih podviga. Pozvao je na inicijativu osnivanja javne institucije \u201cAvdo Me\u0111edovi\u0107\u201d i izgradnju spomen-ku\u0107e njemu te postavio pitanje: \u201cJesmo li zaista i dalje toliko mali da dio svoje, u svijetu priznate ba\u0161tine ne umijemo iskreno prigrliti? Jesmo li dorasli tome da radi sopstvenog prosperiteta i kulture vjerujemo u trajnu za\u0161titu naslije\u0111a koje ima nesagledivu kulturno-historijsku vrijednost?\u201d<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Detalj sa Simpozija<\/em><\/p>\n\n\n\n

U subotu 6. 12. 2025. godine odr\u017ean je nau\u010dni simpozij, koji je organiziran u tri bloka, sa preko 30 izlaga\u010da iz razli\u010ditih nau\u010dnih oblasti. Uvodna obra\u0107anja imali su Suljo Mustafi\u0107<\/strong>, predsjednik Bo\u0161nja\u010dkog vije\u0107a u Crnoj Gori,  Fuad Ba\u0107i\u0107anin<\/strong>, predsjednik Bo\u0161nja\u010dkog nacionalnog vije\u0107a u Republici Srbiji, Petar Smolovi\u0107<\/strong>, predsjednik Op\u0161tine Bijelo Polje, i Tamara Vujovi\u0107<\/strong>, ministrica kulture i medija u Vladi Crne Gore, koja je otvorila simpozij. Plenarno izlaganje odr\u017eao je Sead \u0160emsovi\u0107<\/strong>, s Univerziteta u Sarajevu, o temi \u201cAvdo Me\u0111edovi\u0107 u historijskom razvoju bo\u0161nja\u010dke usmene epike\u201d.<\/p>\n\n\n\n

U\u010desnici simpozija bili su eminentni stru\u010dnjaci iz lingvistike, nauke o knji\u017eevnosti, historije, etnologije i dr., \u0161to je doprinijelo kvalitetu ovog skupa.<\/p>\n\n\n\n

Nakon dodjele certifikata i zavr\u0161enog simpozija u\u010desnici su prisustvovali predstavi \u201cProkleta avlija\u201d u Centru za kulturu Bijelo Polje.<\/p>\n\n\n\n

Nau\u010dni simpozij \u201cVijek i po Avda Me\u0111edovi\u0107a\u201d jedan je od dva nau\u010dna skupa koje organiziraju Bo\u0161nja\u010dko nacionalno vije\u0107e u Republici Srbiji i Bo\u0161nja\u010dko vije\u0107e u Crnoj Gori. Nau\u010dni skupovi odr\u017eavaju se u maju, povodom 11. maja, Dana bo\u0161nja\u010dke nacionalne zastave u Sand\u017eaku, u Novom Pazaru, i u decembru, u crnogorskom dijelu Sand\u017eaka. Produkt nau\u010dnih simpozija jesu \u201cSand\u017ea\u010dki zbornik\u201d i \u201cBo\u0161nja\u010dki zbornik\u201d, koji svojom kvalitetom i \u0161irinom ve\u0107 zauzimaju va\u017eno mjesto na nau\u010dnoj sceni. \u25a0<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Ajla Mrguda studentica je Odsjeka za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ajla MRGUDA Homersko pitanje jedno je od najpoznatijih svjetskih pitanja, a odgovor na njega otkrili su Albert Lord i Milman Parry prona\u0161av\u0161i jednog mesara iz sela Obrov kod Bijelog Polja u Sand\u017eaku \u2013 koji je volio pjevati. Avdo Me\u0111edovi\u0107, bo\u0161nja\u010dki je Homer iz Sand\u017eaka, koji svojim spjevovima odgovara na pitanja historije ispjevav\u0161i vi\u0161e desetina […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1546,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[19,17],"tags":[],"class_list":["post-1545","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-regija","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1545","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1545"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1545\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1551,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1545\/revisions\/1551"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1546"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1545"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1545"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1545"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}