{"id":1561,"date":"2025-12-12T05:58:04","date_gmt":"2025-12-12T05:58:04","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1561"},"modified":"2026-01-17T17:10:34","modified_gmt":"2026-01-17T17:10:34","slug":"zamjenicki-oblik-tko-u-bosanskom-jeziku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/12\/12\/zamjenicki-oblik-tko-u-bosanskom-jeziku\/","title":{"rendered":"Zamjeni\u010dki oblik \u201ctko\u201d u bosanskom jeziku"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Pi\u0161e: Refik BULI\u0106<\/strong><br><strong>Izvor:<\/strong> <strong><a href=\"https:\/\/www.preporod.com\/index.php\/sve-vijesti\/drustvo\/kultura-i-nauka\/bosanski-jezicki-savjetnik\/item\/12525-zamjenicki-oblik-tko-u-bosanskom-jeziku\">Preporod<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U savremenoj jezi\u010dkoj praksi bosanskog jezika zamjeni\u010dki oblik&nbsp;<em>ko<\/em>&nbsp;gotovo je u potpunosti potisnuo upotrebu oblika&nbsp;<em>tko<\/em>, tako da se&nbsp;<em>tko<\/em>&nbsp;po\u010delo smatrati odlikom hrvatskog jezika i jednom od razlika izme\u0111u bosanskog i hrvatskog jezika. Razlog je tome nedovoljno poznavanje \u010dinjenica o historijskom razvoju bosanskog jezika i savremenog stanja u narodnim govorima bosanskog jezika.<\/p>\n\n\n\n<p>Cilj je ovoga teksta pokazati da zamjeni\u010dki oblik&nbsp;<em>tko<\/em>&nbsp;nije samo odlika hrvatskog jezika, ve\u0107 da on istovremeno pripada i bosanskom i da je pogre\u0161no uzimati ga kao diferencijalnu crtu bosanskog i hrvatskog jezika. Nominativni lik zamjenice&nbsp;<em>ko<\/em>&nbsp;nastao je tek u petnaestom stolje\u0107u. On potje\u010de od starijeg oblika&nbsp;<em>k\u044cto<\/em>, u kojemu je prvo izgubljen poluglas (<em>k\u044cto<\/em>&nbsp;&gt;&nbsp;<em>kto<\/em>) a potom izvr\u0161ena metateza fonema \/<em>k<\/em>\/ i \/<em>t<\/em>\/, \u0161to je dalo nominativni oblik upitno-odnosne zamjenice&nbsp;<em>tko<\/em>. U literaturi se navodi kako je pojavu oblika&nbsp;<em>ko<\/em>&nbsp;umjesto&nbsp;<em>tko<\/em>&nbsp;uvjetovala alternacija t \/ \u00f8, tj. gubljenje jednoga od dva eksplozivna suglasnika koji su se na\u0161li jedan pored drugoga (<em>t<\/em>&nbsp;ispred&nbsp;<em>k<\/em>). Ovdje treba uzeti u obzir i analogiju prema ostalim pade\u017enim oblicima paradigme ove zamjenice: gen.&nbsp;<em>kog(a)<\/em>, dat.&nbsp;<em>kom(e)<\/em>&nbsp;\/&nbsp;<em>(u)<\/em>, akuz.&nbsp;<em>kog(a)<\/em>, instr.&nbsp;<em>kim(e)<\/em>, lok.&nbsp;<em>(o) kom(e)<\/em>, koja je tako\u0111er utjecala na pojavu oblika&nbsp;<em>ko<\/em>&nbsp;u nominativu. Ovo upro\u0161\u0107avanje konsonantske skupine&nbsp;<em>tk<\/em>&nbsp;&gt;&nbsp;<em>k<\/em>&nbsp;novija je \u0161tokavska pojava u bosanskom jeziku i ona je zahvatila samo jedan dio bosanskohercegova\u010dkih govora, dok se&nbsp;<em>tko<\/em>&nbsp;jo\u0161 uvijek \u010duva u mnogim mjesnim govorima, prvenstveno u govorima ijekavsko\u0161\u0107akavskog dijalekta, tj. na \u0161irokom prostoru izme\u0111u Drine na istoku i Bosne i Usore na zapadu, te Save na sjeveru i Sarajeva na jugu. Neko mo\u017ee pomisliti da se ovaj podatak odnosi na govore Hrvata u Bosni i Hercegovini, \u0161to nikako nije ta\u010dno, jer se u brojnim mjesnim govorima sa hrvatskim stanovni\u0161tvom upotrebljava oblik&nbsp;<em>ko<\/em>, kao \u0161to se i u brojnim bosanskohercegova\u010dkim mjesnim govorima sa bo\u0161nja\u010dkim stanovni\u0161tvom upotrebljava zamjeni\u010dki oblik&nbsp;<em>tko<\/em>. Iznena\u0111enje svakako mo\u017ee predstavljati i podatak da se i u nekim bosanskohercegova\u010dkim govorima sa srpskim stanovni\u0161tvom upotrebljava zamjeni\u010dki oblik&nbsp;<em>tko<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Oblik&nbsp;<em>tko<\/em>, uz&nbsp;<em>ko<\/em>, potvr\u0111en je u mnogim popunjenim upitnicima&nbsp;<em>Pitanja o govoru prostoga naroda<\/em>, koji su popunjeni u razli\u010ditim mjestima u Bosni i Hercegovini 1897. godine. Oblici&nbsp;<em>tko<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>ko<\/em>&nbsp;potvr\u0111eni su u kraji\u0161ni\u010dkim pismima iz 17. i 18. stolje\u0107a na cijelom prostoru njihova nastanka. Ovaj je podatak zna\u010dajan zbog toga \u0161to je oblik&nbsp;<em>tko<\/em>&nbsp;zabilje\u017een i kod tada\u0161njeg muslimanskog i pravoslavnog stanovni\u0161tva, a ne samo kod katoli\u010dkog, kako bi mnogi o\u010dekivali. O tome da ijekavsko\u0161\u0107akavski govori najbolje \u010duvaju&nbsp;<em>t<\/em>&nbsp;u&nbsp;<em>tko<\/em>&nbsp;pokazuju brojni podaci o istra\u017eivanju savremenih bosanskohercegova\u010dkih govora a ta je pojava potvr\u0111ena i u govoru Srba na Ozrenu.<\/p>\n\n\n\n<p>I moja istra\u017eivanja arhai\u010dnijih govora u gornjem toku Spre\u010de pokazuju da&nbsp;<em>tko<\/em>&nbsp; u njima nije neobi\u010dno. Mo\u017ee izgledati neobi\u010dan podatak da se i u mojoj ku\u0107i doskora,&nbsp;dok su stariji bili \u017eivi, govorilo&nbsp;<em>tko<\/em>. Ja nisam \u2013 mene je promijenila \u0161kola.<\/p>\n\n\n\n<p>Oblik&nbsp;<em>tko<\/em>&nbsp;potvr\u0111en je u govoru Bo\u0161njaka u Tuholju i Tarevu kod Kladnja te u podru\u010dju Vare\u0161 \u2013 Zabre\u017eje, gdje \u017eivi hrvatsko stanovni\u0161tvo. U govorima sjeverne i sjeveroisto\u010dne Bosne oblik&nbsp;<em>tko<\/em>&nbsp;potvr\u0111en je kod Bo\u0161njaka u Repniku kod Banovi\u0107a, Medakovu i Bobarama kod Te\u0161nja, kod Hrvata u Doknju kod Tuzle, a naporedni oblici&nbsp;<em>ko<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>tko<\/em>&nbsp;kod Bo\u0161njaka u Perovi\u0107ima kod Zavidovi\u0107a, kod Srba u Kakmu\u017eu kod Gra\u010danice, Pisarima kod Bosanskog \u0160amca, G. Smrti\u0107ima kod Prnjavora te kod Hrvata u Garevcu kod Modri\u010de. U Mao\u010di kod Br\u010dkog me\u0111u bo\u0161nja\u010dkim stanovni\u0161tvom potvr\u0111ena je naporedna upotreba oblika&nbsp;<em>tko<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>ko<\/em>. Sve \u0161to se odnosi na&nbsp;<em>tko<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>ko<\/em>&nbsp;odnosi se se i na&nbsp;<em>netko<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>neko<\/em>,&nbsp;<em>svatko<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>svako<\/em>,&nbsp;<em>nitko<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>niko<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Prethodni podaci pokazuju da je oblik&nbsp;<em>tko<\/em>&nbsp;sa\u010duvan u bosanskim organskim idiomima i me\u0111u Bo\u0161njacima, i Hrvatima i Srbima te&nbsp;<strong>da je pogre\u0161no mi\u0161ljenje da je&nbsp;<em>tko<\/em>&nbsp;odlika samo hrvatskog jezika<\/strong>.&nbsp;Istina je da se zamjeni\u010dki oblik&nbsp;<em>tko<\/em>, a tako i <em>netko<\/em>, <em>svatko<\/em> i <em>nitko<\/em> sve vi\u0161e potiskuju pod djelovanjem savremenoga standardnog jezika, u kojemu se preferiraju oblici bez&nbsp;<em>t<\/em>&nbsp;ili se oblici sa&nbsp;<em>t<\/em>&nbsp;potpuno izostavljaju. Ali treba znati da oni nisu samo hrvatski, ve\u0107 i bosanski i da u savremenome bosanskom jeziku imaju makar status stilema. \u25a0<\/p>\n\n\n\n<p>Pro\u010ditajte i tekstove\u00a0<em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/11\/13\/opstina-ili-opcina\/\">Op\u0161tina ili op\u0107ina<\/a><\/em>,\u00a0<em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/11\/24\/mogu-li-pale-biti-opcina\/\">Mogu li Pale biti op\u0107ina<\/a><\/em>,\u00a0<em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/01\/14\/pravopis-i-republika-srpska\/\">Pravopis i \u201cRepublika srpska\u201d<\/a><\/em>,\u00a0<em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/01\/13\/hlopta-je-rugalica-bosanskom-jeziku\/\">\u201cHlopta\u201d je rugalica bosanskom jeziku<\/a><\/em> i <em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/01\/17\/pijemo-li-kahvu-kafu-ili-kavu\/\">Pijemo li kahvu, kafu ili kavu<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:20px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p><strong>Refik Buli\u0107 redovni je profesor u penziji. Autor je petnaestak knjiga, me\u0111u kojima su&nbsp;<em>Bosanski pravopis<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>Bosanski pravopisni priru\u010dnik<\/em>.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Refik BULI\u0106Izvor: Preporod U savremenoj jezi\u010dkoj praksi bosanskog jezika zamjeni\u010dki oblik&nbsp;ko&nbsp;gotovo je u potpunosti potisnuo upotrebu oblika&nbsp;tko, tako da se&nbsp;tko&nbsp;po\u010delo smatrati odlikom hrvatskog jezika i jednom od razlika izme\u0111u bosanskog i hrvatskog jezika. Razlog je tome nedovoljno poznavanje \u010dinjenica o historijskom razvoju bosanskog jezika i savremenog stanja u narodnim govorima bosanskog jezika. Cilj je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1430,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[66,8],"tags":[],"class_list":["post-1561","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-jezik","category-jezik-u-praksi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1561","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1561"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1561\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1713,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1561\/revisions\/1713"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1561"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1561"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1561"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}