{"id":1603,"date":"2025-12-22T20:21:48","date_gmt":"2025-12-22T20:21:48","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1603"},"modified":"2025-12-22T20:21:49","modified_gmt":"2025-12-22T20:21:49","slug":"najava-dogadjaja-promocija-djela-opsirni-popis-bosanskog-sandzaka-iz-1530-godine-sv-1-4","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/12\/22\/najava-dogadjaja-promocija-djela-opsirni-popis-bosanskog-sandzaka-iz-1530-godine-sv-1-4\/","title":{"rendered":"Najava doga\u0111aja: Promocija djela \u201cOp\u0161irni popis Bosanskog sand\u017eaka iz 1530. godine: Sv. 1\u20134\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Autor: P. B.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U okviru obilje\u017eavanja <em>Sve\u010danih decembarskih dana Univerziteta u Sarajevu<\/em> Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu zaklju\u010duje obilje\u017eavanje zna\u010dajnog jubileja \u2013 75 godina kontinuiranog nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkog rada. Jubilej je tokom cijele godine obilje\u017een nizom aktivnosti usmjerenih na publiciranje i promociju institutske izdava\u010dke produkcije, kao i organizacijom me\u0111unarodnog nau\u010dnog skupa <em>Kulturno-historijski tokovi u Bosni i Hercegovini V<\/em>. Me\u0111u najzna\u010dajnijim izdava\u010dkim poduhvatima Instituta posebno mjesto zauzima kapitalno \u010detverotomno izdanje <em>Op\u0161irni popis Bosanskog sand\u017eaka iz 1530. godine<\/em>, koje je iz \u0161tampe iza\u0161lo u decembru 2025. godine. Ovo djelo objavljeno je gotovo dvije decenije nakon \u0161to je zavr\u0161eno i recenzirano kao nau\u010dni projekt Instituta. Rije\u010d je o opse\u017enom istra\u017eiva\u010dkom radu na kojem je u periodu od 1996. do 2002. godine radila mr. <strong>Med\u017eida Selmanovi\u0107<\/strong>, prva magistrica arhivistike u SFRJ i dugogodi\u0161nja arhivistica Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu. Redakturu teksta prijevoda uradio je dr. <strong>Ahmed S. Ali\u010di\u0107<\/strong>, dok su recenziju potpisali dr. <strong>Ahmed S. Ali\u010di\u0107<\/strong> i dr. <strong>Behija Zlatar<\/strong>. Inicijativu za objavljivanje ovog izuzetno zna\u010dajnog historijskog izvora, dvije decenije nakon zavr\u0161etka projekta, pokrenuo je dr. <strong>Adnan Kadri\u0107<\/strong>, direktor Orijentalnog instituta u periodu 2014\u20132022. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Promocija <em>Op\u0161irnog popisa Bosanskog sand\u017eaka iz 1530. godine<\/em> bit \u0107e uprili\u010dena u Sve\u010danoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu (Obala Kulina bana 7\/II) 25. decembra 2025. godine s po\u010detkom u 13 sati. Promotori su dr. <strong>Elma Kori\u0107<\/strong>, dr. <strong>Adnan Kadri\u0107<\/strong> i dr. <strong>Muamer Hod\u017ei\u0107<\/strong>, a moderatorica dr. <strong>Mad\u017eida Ma\u0161i\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"723\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Promocija-Opsirnog-popisa-Bosanskog-sandzaka-iz-1530.Plakat-723x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1605\" srcset=\"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Promocija-Opsirnog-popisa-Bosanskog-sandzaka-iz-1530.Plakat-723x1024.jpg 723w, https:\/\/bosnistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Promocija-Opsirnog-popisa-Bosanskog-sandzaka-iz-1530.Plakat-212x300.jpg 212w, https:\/\/bosnistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Promocija-Opsirnog-popisa-Bosanskog-sandzaka-iz-1530.Plakat-768x1087.jpg 768w, https:\/\/bosnistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Promocija-Opsirnog-popisa-Bosanskog-sandzaka-iz-1530.Plakat-750x1062.jpg 750w, https:\/\/bosnistika.ba\/wp-content\/uploads\/2025\/12\/Promocija-Opsirnog-popisa-Bosanskog-sandzaka-iz-1530.Plakat.jpg 1017w\" sizes=\"(max-width: 723px) 100vw, 723px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>S obzirom na to da se priprema izdanja realizirala nakon smrti autorice mr. <strong>Med\u017eide Selmanovi\u0107<\/strong>, ali i nakon smrti recenzenta i redaktora prijevoda dr. <strong>Ahmeda S. Ali\u010di\u0107a<\/strong>, cjelokupan proces publiciranja odvijao se u vi\u0161e etapa. Voditeljica projekta publiciranja ovog va\u017enog izvora i glavni urednik dr. <strong>Elma Kori\u0107<\/strong> uz pomo\u0107 saradnika dr. <strong>Adnana Kadri\u0107a<\/strong>, <strong>Emine Mosti\u0107<\/strong>, MA i <strong>Amera Masle<\/strong>, MA uspje\u0161no je dovela projekt do publiciranja. S posebnim zadovoljstvom ovo izdanje promovira se upravo u jubilarnoj godini Instituta, \u010dime se istovremeno odaje i pijetet autorici mr. <strong>Med\u017eidi Selmanovi\u0107<\/strong>, \u010dije djelo danas predstavljaju i afirmiraju nove generacije nau\u010dnika i istra\u017eiva\u010da.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Op\u0161irni popis Bosanskog sand\u017eaka iz 1530. godine<\/em>, sv. 1\u20134, jedan je od starijih op\u0161irnih popisa prostora Bosne i Hercegovine, koji sadr\u017ei podatke va\u017ene i za prostore Bosanskog sand\u017eaka koji danas pripadaju Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Hrvatskoj. U vrijeme nastanka <em>Op\u0161irnog popisa iz 1528\u20131530. <\/em>godine Bosanski sand\u017eak prostirao se od Zve\u010dana na jugoistoku do Udbine na sjeverozapadu, dok se njegova sjeverna granica pru\u017eala izme\u0111u rijeka Vrbas i Bosne u liniji Doboj \u2013 Banja Luka, s uskim izlazom na rijeku Savu u podru\u010dju Koba\u0161a. Ju\u017eno se prostirao pribli\u017eno do linije Pra\u010da \u2013 Konjic \u2013 Klis. <\/p>\n\n\n\n<p>Ova vrsta deftera sa\u010dinjavana je neposredno nakon osvajanja odre\u0111ene regije i periodi\u010dno po naredbi sultana, a s ciljem upisivanja zemlje u vlasni\u0161tvo Osmanskog Carstva. Pored toga, ovim su deferima popisivani i poreski obveznici i utvr\u0111ivani dr\u017eavni prihodi. Popis je sa\u010dinjavala dr\u017eavna komisija koju su sa\u010dinjavali povjerenik (emin), pisar (katib ili jazid\u017eija) i kadija kao kontrolor samog procesa, a \u010desto i ljudi koji su pored poznavanja sistema i zakonodavstva, dobro poznavali jezik i obi\u010daje zemlje koju su popisivali. Za historijska, jezi\u010dka i antropogeografska istra\u017eivanja veliku va\u017enost ima \u010dinjenica da su pisari u ove popise vjerno prenosili obi\u010dajne i jezi\u010dke karakteristike jedne zemlje. <\/p>\n\n\n\n<p>Op\u0161irni (tahrir) defteri predstavljaju izvor za izu\u010davanje osmanske historijske geografije, ruralne ekonomije, historijske demografije i zna\u010dajan su izvor za izu\u010davanje dru\u0161tvene i ekonomske historije. Uvidjev\u0161i vi\u0161estruki zna\u010daj i potencijal ovih, ali i drugih osmanskih izvora, Orijentalni institut od svog osnivanja (1950) pa sve do danas (2025) kroz ediciju <em>Monumenta Turcica Historiam Slavorum Meridionalium Illustrantia<\/em> kontinuirano objavljuje prijevode osmanskih izvora zna\u010dajnih za prou\u010davanje historije Bosne i Hercegovine, ali i regije. Uz druge historijske izvore i ovaj \u0107e <em>Op\u0161irni popis Bosanskog sand\u017eaka <\/em>nesumnjivo ponuditi podatke va\u017ene za rekonstruiranje i rasvjetljavanje odre\u0111enih historijskih pitanja. \u25a0<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Autor: P. B. U okviru obilje\u017eavanja Sve\u010danih decembarskih dana Univerziteta u Sarajevu Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu zaklju\u010duje obilje\u017eavanje zna\u010dajnog jubileja \u2013 75 godina kontinuiranog nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkog rada. Jubilej je tokom cijele godine obilje\u017een nizom aktivnosti usmjerenih na publiciranje i promociju institutske izdava\u010dke produkcije, kao i organizacijom me\u0111unarodnog nau\u010dnog skupa Kulturno-historijski tokovi u Bosni i Hercegovini [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1604,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[18,17],"tags":[],"class_list":["post-1603","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bosna-i-hercegovina","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1603","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1603"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1603\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1607,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1603\/revisions\/1607"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1604"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1603"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1603"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1603"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}