{"id":1648,"date":"2026-01-09T19:12:28","date_gmt":"2026-01-09T19:12:28","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1648"},"modified":"2026-01-09T19:12:29","modified_gmt":"2026-01-09T19:12:29","slug":"rjecnik-farsizama-u-bosanskom-jeziku-djenite-haveric-i-amele-sehovic-kratko-predstavljanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/01\/09\/rjecnik-farsizama-u-bosanskom-jeziku-djenite-haveric-i-amele-sehovic-kratko-predstavljanje\/","title":{"rendered":"\u201cRje\u010dnik farsizama u bosanskom jeziku\u201d \u0110enite Haveri\u0107 i Amele \u0160ehovi\u0107 (kratko predstavljanje)"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Pi\u0161e: Munir DRKI\u0106<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga <em>Rje\u010dnik farsizama u bosanskom jeziku <\/em>autorica \u0110enite Haveri\u0107 i Amele \u0160ehovi\u0107 (Univerzitet u Sarajevu \u2013 Institut za jezik, Kulturni centar Ambasade IR Iran u Sarajevu, 2025) leksikografsko je djelo i svjedo\u010danstvo vi\u0161eslojnog utjecaja perzijskog na bosanski jezik. Sastoji se iz 326 stranica teksta podijeljenih na uvodni dio, u kojem su obja\u0161njeni sadr\u017eaj i metodologija istra\u017eivanja, i dvije cjeline u kojima je navedena leksika perzijskog porijekla. Prvu od dviju cjelina \u010dine op\u0107e imenice i druge vrste rije\u010di, a podijeljena je dalje na rije\u010di perzijskog i rije\u010di diskutabilnog porijekla. Drugu rje\u010dni\u010dku cjelinu \u010dine perzijska li\u010dna mu\u0161ka i \u017eenska imena te imena sa sastavnicama perzijskog, arapskog i turskog porijekla. Na kraju rukopisa nalaze se popis izvora i literature te kra\u0107e bilje\u0161ke o autoricama.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je dopuna ranije objavljenoga istra\u017eivanja pod naslovom <em>Rije\u010di perzijskog porijekla u bosanskom jeziku <\/em>(Sarajevo, Institut za jezik, 2017). U novoj su knjizi dodane nove osnovne rije\u010di i izvedenice te ona obra\u0111uje ukupno 1.929 osnovnih rije\u010di i izvedenica, od \u010dega 862 osnovne rije\u010di. Autorice su jo\u0161 u novome izdanju dodale ukupno 250 mu\u0161kih i \u017eenskih li\u010dnih imena.<\/p>\n\n\n\n<p>Osnovni leksemi nastali su od rije\u010di \u010diji je korijen perzijskog porijekla, slo\u017eenica s barem jednim dijelom perzijskog porijekla, te rije\u010di sa sufiksoidima ili sufiksima i prefiksima perzijskog porijekla. Primjenom istoga kriterija, znatan broj tih osnovnih rije\u010di jednako bi mogao biti svrstan u leksiku arapskog ili turskog porijekla, ali je ovakav kriterij valjano postavljen i dosljedno primijenjen u ovoj studiji. Preostalih 1.067 rije\u010di jesu izvedenice nastale u bosanskom jeziku od istih osnovnih rije\u010di stranoga porijekla.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovdje \u017eelim posebno naglasiti kompleksnost etimologije i puta leksike od perzijskog do bosanskog jezika. Uglavnom je perzijska leksika u bosanski jezik dolazila preko turskoga. Prepreku je predstavljalo to \u0161to su brojne rije\u010di u turski pre\u0161le iz govora koji se razlikuju od standarda perzijskog jezika te ih je u tim oblicima mogu\u0107e prona\u0107i tek u specijaliziranim rje\u010dnicima, ako se uop\u0107e navode. Osim toga, izvorne perzijske rije\u010di nastavile su se mijenjati u izgovoru ili zna\u010denju nakon \u0161to su pre\u0161le u turski te potom bosanski jezik, a ve\u0107ina ih leksikografskih izvora ne navodi u ranijim oblicima. Stoga je trud ulo\u017een u pronalazak tih oblika posebno hvalevrijedan.<\/p>\n\n\n\n<p>Autorice su kao korpus koristile brojne etimolo\u0161ke, enciklopedijske i op\u0107e rje\u010dnike te brojna knji\u017eevna djela pisana na bosanskom jeziku od XVI do XX stolje\u0107a, \u0161to je rezultiralo s oko 9.000 novih primjera upotrebe predmetne leksike. Istra\u017eivanje je ravnomjerno podijeljeno na iranisti\u010dki i bosnisti\u010dki aspekt. Kao iranist, nagla\u0161avam da su kolegice Haveri\u0107 i \u0160ehovi\u0107 pedantno pristupile utvr\u0111ivanju etimologije svake rije\u010di pretragom u relevantnim etimolo\u0161kim rje\u010dnicima perzijskog i turskog jezika; time su napravile korak dalje u odnosu na ranija leksikografska djela sli\u010dnoga karaktera, u prvom redu <em>Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku <\/em>iz pera Abdulaha \u0160kalji\u0107a (1966). Iskorak je jo\u0161 vidljiviji u bosnisti\u010dkom dijelu budu\u0107i da Haveri\u0107 i \u0160ehovi\u0107 navode brojne nove ustaljene izraze i frazeme s rije\u010dima perzijskog porijekla u bosanskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<p>O \u017eivosti i zna\u010daju jezi\u010dkih kontakata i utjecaja svjedo\u010di \u010dinjenica da zna\u010dajan broj pobrojanih rije\u010di u <em>Rje\u010dniku farsizama <\/em>\u010diji je barem dio perzijskog porijekla nisu potvr\u0111ene u perzijskom jeziku (npr. <em>abdesthana<\/em>, <em>ak\u0161am<\/em>, <em>ak\u0161am\u010di\u010dek<\/em>, <em>pe\u0161kir&#8230;<\/em>); razlog je to \u0161to su, dodavanjem afiksa, tek u turskom jeziku dobile oblik koji je kasnije iz turskog pre\u0161ao u bosanski jezik. U takvom se pristupu ogleda kompleksnost utjecaja izme\u0111u triju jezika koje popularno nazivamo orijentalnima \u2013 arapskog, perzijskog i turskog. Tako \u010desto susre\u0107emo rije\u010di \u010diji je jedan dio arapskog a drugi perzijskog porijekla; me\u0111utim, one su potvr\u0111ene tek u osmanskom turskom i u tom su obliku pre\u0161le u bosanski jezik. Haveri\u0107 i \u0160ehovi\u0107 raspetljavaju ovo zamr\u0161eno klupko i ra\u0161\u010dlanjuju leksiku na dijelove iz pojedinih jezika. Pritom navode oblike u perzijskom i osmanskom turskom jeziku zajedno s njihovim zna\u010denjima, a sve to olak\u0161ava pra\u0107enje promjena oblika i zna\u010denja perzijske leksike u bosanskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<p>Ukratko, knjiga <em>Rje\u010dnik farsizama u bosanskom jeziku <\/em>vrijedna je dopuna studije prethodno objavljene u izdanju Insitututa za jezik, premda na ovakva istra\u017eivanja prirodno ne mo\u017ee biti stavljena ta\u010dka te ostaje prostor za dalje dopune. \u25a0<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:20px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p><strong>Munir Drki\u0107 je redovni profesor na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Munir DRKI\u0106 Knjiga Rje\u010dnik farsizama u bosanskom jeziku autorica \u0110enite Haveri\u0107 i Amele \u0160ehovi\u0107 (Univerzitet u Sarajevu \u2013 Institut za jezik, Kulturni centar Ambasade IR Iran u Sarajevu, 2025) leksikografsko je djelo i svjedo\u010danstvo vi\u0161eslojnog utjecaja perzijskog na bosanski jezik. Sastoji se iz 326 stranica teksta podijeljenih na uvodni dio, u kojem su obja\u0161njeni [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1215,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[66,9],"tags":[],"class_list":["post-1648","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-jezik","category-knjige"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1648","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1648"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1648\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1649,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1648\/revisions\/1649"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1215"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1648"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1648"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1648"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}