{"id":1652,"date":"2026-01-13T11:01:20","date_gmt":"2026-01-13T11:01:20","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1652"},"modified":"2026-01-14T19:05:32","modified_gmt":"2026-01-14T19:05:32","slug":"hlopta-je-rugalica-bosanskom-jeziku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/01\/13\/hlopta-je-rugalica-bosanskom-jeziku\/","title":{"rendered":"\u201cHlopta\u201d je rugalica bosanskom jeziku"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Refik BULI\u0106
Izvor: Preporod<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Upotreba glasa h<\/em> predstavlja jednu od specifi\u010dnosti bosanskoga jezika. Dok se u srpskom i hrvatskom jeziku ovaj glas naj\u010de\u0161\u0107e gubio, u bosanskom se dobro \u010duvao. Neki bosanski srpski govori \u010dak nemaju glasa h<\/em>, u hrvatskim je govorima uglavnom prisutan, dok se u bo\u0161nja\u010dkim govorima javlja ponekad i neetimolo\u0161ko h<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Sudbina glasa h<\/em> u razvoju norme na \u0161tokavskom podru\u010dju bila je veoma zanimljiva. Vuk Karad\u017ei\u0107 ga je u po\u010detku svoga rada bio izostavio iz srpske azbuke jer je smatrao da ga Srbi ne upotrebljavaju, ali se kasnije uvjerio da taj glas postoji u Boki i Zeti te da se \u201cprote\u017ee\u201d do Metohije i Kosova pa ga je uveo u svojim poslovicama iz 1836. godine. Od tada taj glas predstavlja problem u pitanjima jezi\u010dke norme na \u0161tokavskom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n

Po\u0161to je odlika bosanskog jezika \u010duvanje glasa h<\/em>, pa i njegov izgovor i tamo gdje nije etimolo\u0161ki, neke rije\u010di sa takvim sekundarnim h <\/em>postale su sasvim obi\u010dne u bosanskome standardnom jeziku. Takve su: hastal<\/em>, horma<\/em>, hr\u0111a<\/em>, hr\u0111ati<\/em>, hrva\u010d<\/em>, hrvanje<\/em>, hrvatise<\/em>, hrzanje<\/em>, hrzati<\/em>, lahak<\/em>, mehak<\/em>, mehko\u0107a<\/em>, sahat<\/em> i sahat-kula<\/em>, sevdah<\/em>, zahr\u0111alost<\/em>…<\/p>\n\n\n\n

Neke od takvih rije\u010di, iako su prihva\u0107ene bosanskom jezi\u010dkom normom, pa \u010dak i ranijom normom srpskohrvatskog jezika, vrlo \u010desto slu\u017ee kao povodi za negativan stav prema normi bosanskog jezika. Tako se vrlo \u010desto kao \u201cvelika mahana\u201d bosanske jezi\u010dke norme navode rije\u010di lahko<\/em> i mehko<\/em>, u kojima glas h<\/em> nije etimolo\u0161ki. Treba, me\u0111utim, znati da su te rije\u010di s neetimolo\u0161kim h <\/em>i ranije upotrebljavane u bosanskohercegova\u010dkoj literaturi, \u010dak od 17. stolje\u0107a, pa i onoj \u010diji autori nisu bo\u0161nja\u010dki pisci.<\/p>\n\n\n\n

Svijest o tome da je \u010duvanje glasa h<\/em> odlika bosanskog jezika dovodi neke govornike do toga da upotrebljavaju sa h<\/em> i rije\u010d lopta<\/em>: hlopta<\/em>, \u0161to se ne preporu\u010duje u bosanskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d hlopta<\/em> vrlo \u010desto slu\u017ei kao povod onima koji \u017eele ismijavati normu bosanskoga standardnog jezika. Neki to rade iz neznanja, vjeruju\u0107i da je tako napisano u Pravopisu bosanskog jezika<\/em> ili drugoj normativnoj literaturi, drugi, pak, rade to smi\u0161ljeno kako bi omalova\u017eavali normu bosanskog jezika pa i sam bosanski jezik.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d hlopta<\/em> zabilje\u017eio je Alija Isakovi\u0107 u svome Rje\u010dniku karakteristi\u010dne leksike u bosanskom jeziku<\/em>. Isakovi\u0107 ima potvrde za rije\u010d hlopta<\/em> iz dva izvora. Jedan je iz knjige Milo\u0161a Okuke (Govor Rame<\/em>: Uvod, fonolo\u0161ke i morfolo\u0161ke osobine<\/em>, Svjetlost, Sarajevo, 1983), a drugi njegova zabilje\u0161ka iz govora Te\u0161nja.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d hlopta <\/em>prenio je i D\u017eevad Jahi\u0107 u \u0160kolski rje\u010dnik bosanskog jezika<\/em>, s naznakom: Te\u0161anj<\/em>. Treba, me\u0111utim, znati i to da je Okuka rije\u010d zabilje\u017eio samo u dva naselja u Rami, od ukupno njih pedeset i osam u kojima je ispitivao govor, te da je i Isakovi\u0107evo bilje\u017eenje u Te\u0161nju samo ne\u010dija idiolekatska zna\u010dajka, a ne karakteristi\u010dna pojava, \u0161to su potvrdila moja kasnija istra\u017eivanja govora Te\u0161nja.<\/p>\n\n\n\n

Treba imati na umu i to da Jahi\u0107ev \u0160kolski rje\u010dnik bosanskog jezika<\/em> ima vi\u0161e izvora gra\u0111e. Jedan od njih je i Isakovi\u0107ev Rje\u010dnik karakteristi\u010dne leksike u bosanskom jeziku<\/em>. Stoga ne treba \u010duditi bilje\u017eenje rije\u010di hlopta<\/em> u Jahi\u0107evu Rje\u010dniku<\/em>, jer ju je on, zapravo, preuzeo od Isakovi\u0107a, a to je i grafi\u010dki obilje\u017eio u Rje\u010dniku<\/em> i uz rije\u010d dao naznaku da je zabilje\u017eena u Te\u0161nju.<\/p>\n\n\n\n

Isakovi\u0107evo, a kasnije i Jahi\u0107evo bilje\u017eenje oblika hlopta<\/em> dovelo je do nesporazuma jer su neki, zanemaruju\u0107i \u010dinjenicu da ni jedan od ovih rje\u010dnika nije normativni, upori\u0161te za opravdanje oblika hlopta<\/em> po\u010deli tra\u017eiti u tim rje\u010dnicima.<\/p>\n\n\n\n

Isakovi\u0107 je u nekoj vrsti pogovora svome rje\u010dniku napisao da je njegov rje\u010dnik na izvjestan na\u010din \u201crje\u010dnik knji\u017eevno sumnjivih rije\u010di<\/em>\u201d. I Jahi\u0107 je, obja\u0161njavaju\u0107i metodologiju izrade \u0160kolskog rje\u010dnika<\/em>, u predgovoru napisao da njegov rje\u010dnik \u201cipak nije normativni rje\u010dnik<\/em>\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Nedovoljno poznavanje ovih \u010dinjenica koje se ti\u010du rje\u010dnika i bilje\u017eenja oblika hlopta<\/em> kod nekih dovodi do nerazumijevanja cijeloga problema u vezi sa h<\/em> u nepreporu\u010denoj rije\u010di hlopta<\/em>, a mnogim protivnicima bosanskoga jezika, \u010desto i nepismenim, rije\u010d <\/strong>hlopta<\/em> slu\u017ei kao rugalica bosanskom jeziku<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, u bosanskom je jeziku lopta<\/em><\/strong> (ne:<\/strong> hlopta). \u25a0<\/p>\n\n\n\n

Pro\u010ditajte i tekstove\u00a0Op\u0161tina ili op\u0107ina<\/a><\/em>,\u00a0Mogu li Pale biti op\u0107ina<\/a><\/em>,\u00a0Zamjeni\u010dki oblik \u201ctko\u201d u bosanskom jeziku<\/a><\/em> i Pravopis i \u201cRepublika srpska\u201d<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Refik Buli\u0107 redovni je profesor u penziji. Autor je petnaestak knjiga, me\u0111u kojima su Bosanski pravopis<\/em> i Bosanski pravopisni priru\u010dnik<\/em>.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Refik BULI\u0106Izvor: Preporod Upotreba glasa h predstavlja jednu od specifi\u010dnosti bosanskoga jezika. Dok se u srpskom i hrvatskom jeziku ovaj glas naj\u010de\u0161\u0107e gubio, u bosanskom se dobro \u010duvao. Neki bosanski srpski govori \u010dak nemaju glasa h, u hrvatskim je govorima uglavnom prisutan, dok se u bo\u0161nja\u010dkim govorima javlja ponekad i neetimolo\u0161ko h. Sudbina glasa h u razvoju norme na \u0161tokavskom […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1430,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[66,8],"tags":[],"class_list":["post-1652","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-jezik","category-jezik-u-praksi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1652","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1652"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1652\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1688,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1652\/revisions\/1688"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1652"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1652"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1652"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}