{"id":1678,"date":"2026-01-14T18:43:52","date_gmt":"2026-01-14T18:43:52","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1678"},"modified":"2026-01-17T17:12:22","modified_gmt":"2026-01-17T17:12:22","slug":"pravopis-i-republika-srpska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/01\/14\/pravopis-i-republika-srpska\/","title":{"rendered":"Pravopis i \u201cRepublika srpska\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Refik BULI\u0106
Izvor: Preporod<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ako makar nabrzinu prelistate \u0161tampu i mnogobrojne portale i nazoviportale pa potra\u017eite kako se pi\u0161e naziv manjeg bosanskohercegova\u010dkog entiteta, vidjet \u0107ete da su pravopisna rje\u0161enja za to razli\u010dita.<\/p>\n\n\n\n

Naj\u010de\u0161\u0107e \u0107ete na\u0107i da se obje rije\u010di pi\u0161u velikim slovom (Republika Srpska<\/em>), kao da se radi o dr\u017eavi. Da je to novija pojava, onda bi se moglo pomisliti da se tako pi\u0161e prema pona\u0161anju manjeg entiteta, ali nije tako, jer praksa pisanja velikih slova u tome nazivu postoji jo\u0161 od Dejtonskog sporazuma. Praksu pisanja velikih slova u nazivu manjeg bosanskohercegova\u010dkog entiteta imaju i dr\u017eavne institucije u Slu\u017ebenom glasniku<\/em> na bosanskom jeziku kao i federalne institucije u Slu\u017ebenim novinama<\/em> te kantonalne u svojim slu\u017ebenim glasilima i drugim vidovima pismene komunikacije s javno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Pravopis profesora Senahida Halilovi\u0107a<\/strong> nije imao nazive bosanskohercegova\u010dkih entiteta u pravopisnim pravilima niti u rje\u010dniku ni u jednome izdanju te knjige. Upute nije bilo ni u raznim pravopisnim priru\u010dnicima niti jezi\u010dkim savjetnicima.<\/p>\n\n\n\n

Na ovo pitanje ukazao je profesor bosanskog jezika i knji\u017eevnosti Fahrudin Sinanovi\u0107<\/strong> u tekstu \u201cNiti je dr\u017eava, niti grad, zato se \u2018srpska\u2019 pi\u0161e malim slovom\u201d<\/a>, objavljenom na portalu \u201cFokus\u201d 28. 1. 2019. godine.<\/p>\n\n\n\n

Na isti pravopisni problem osvrnuo se i profesor Ismail Pali\u0107<\/strong> u tekstu\u00a0\u201cBilje\u0161ka o RS-u u bosanskome pravopisu<\/a>\u201d (Pismo<\/em> XVII, 2019) te i na portalu <\/a>\u201cThe Bosnia Times<\/a>\u201d\u00a05. oktobra 2020. godine, pod naslovom: <\/a>\u201cBilje\u0161ka o RS-u u bosanskome pravopisu: Kako pisati naziv Republika srpska na bosanskom jeziku?<\/a>\u201d<\/p>\n\n\n\n

U svome tekstu profesor Pali\u0107<\/strong> isti\u010de:<\/p>\n\n\n\n

\n

Pisanjem naziva Republika srpska ne bavi se nijedan postoje\u0107i pravopisni priru\u010dnik bosanskoga jezika. Sje\u0107am se kao \u010dlan Pravopisne komisije za Pravopis bosanskoga jezika (1996) kako je tada unutar komisije prevladalo mi\u0161ljenje da u pravopisu ne treba \u2018popularizirati\u2019 Republiku srpsku. Naravno, takav je argument bizaran, ne radi se o \u2018populariziranju\u2019, nego o reguliranju pisanja naziva jednog od entiteta koji prema Ustavu ulaze u sastav Bosne i Hercegovine i koji ne\u0107e naprosto \u2018nestati\u2019 iz na\u0161e jezi\u010dke i svake druge zbilje ako ga na taj na\u010din ignoriramo. Ni drugo izdanje Pravopisa (2017) ne razmatra ovaj naziv. U pisanoj jezi\u010dkoj praksi u Bosni i Hercegovini, a posebno u medijima, uglavnom se ustalilo pisanje spomenutog naziva koje je sa stajali\u0161ta bosanskoga pravopisa pogre\u0161no, i to \u2018Republika Srpska\u2019.<\/em><\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

U nastavku svoga teksta Pali\u0107<\/strong> je detaljno obrazla\u017eio za\u0161to se u bosanskom jeziku naziv \u201cmanjeg entiteta\u201d treba pisati kao Republika srpska<\/em>, istu\u010du\u0107i da pisanje oba \u010dlana velikim po\u010detnim slovom nema nikakva opravdanja te da predstavlja ugledanje na srpski jezi\u010dki standard. Pali\u0107<\/strong> u tekstu predla\u017ee i da skra\u0107enica za Republika srpska<\/em> bude RS<\/em> te da se skra\u0107enica mijenja po pade\u017eima: RS<\/em>–a<\/em>, RS<\/em>–u<\/em> itd.<\/p>\n\n\n\n

Nakon Pali\u0107eva teksta profesor Halid Buli\u0107<\/strong> objavio je 21. 1. 2021. godine tekst \u201cPolitika velikog i malog slova: O prirodi normiranja jezika<\/a>\u201d (Blog: Halidbulic.ba<\/a>) i u njemu analizirao principe za upotrebu velikog i malog slova u standardnom jeziku te spomenuto Sinanovi\u0107evo i Pali\u0107evo pisanje.<\/p>\n\n\n\n

U \u201cBosanskom pravopisu\u201d (Institut za bosanski jezik i knji\u017eevnost, Tuzla, 2022) a tako i u \u201cBosanskom pravopisnom priru\u010dniku\u201d Refika Buli\u0107a (Institut za bosanski jezik i knji\u017eevnost, Tuzla, 2025) preporu\u010deno je pisanje: Republika srpska<\/em><\/strong> i skra\u0107enica RS<\/em><\/strong> (RS<\/em>–a<\/em><\/strong>, RS<\/em>–u<\/em><\/strong> itd.).<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d prethodnim prijedlozima uva\u017eenih kolega i prijedlogu \u201cBosanskog pravopisa\u201d i \u201cBosanskoga pravopisnog priru\u010dnika\u201d, u bosanskoj pisanoj praksi jo\u0161 uvijek se pridjev srpska<\/em> u nazivu manjeg bosanskohercegova\u010dkog entiteta pi\u0161e velikim po\u010detnim slovom. Radi li se o neinformiranosti \u201cpisaca\u201d ili ne\u010demu drugom, te\u0161ko je sa sigurno\u0161\u0107u tvrditi.<\/p>\n\n\n\n

U vezi s ovim, uo\u010dljiva je i pojava da se po ne\u010dijoj \u201crodoljubivoj\u201d preporuci skra\u0107enica za Republika<\/em> srpska<\/em> pi\u0161e Rs<\/em>. Takvih skra\u0107enica nema u bosanskom jeziku \u2013 tako se pi\u0161u samo simboli hemijskih elemenata i mjerne jedinice. Ako postoje skra\u0107enice DZ<\/em> (dom zdravlja), MZ<\/em> (mjesna zajednica), KK<\/em> (ko\u0161arka\u0161ki klub) itd., za\u0161to bi nekome smetalo RS<\/em>. Mo\u017eda oni koji ovu skra\u0107enicu pi\u0161u Rs<\/em> misle da su ve\u0107i patrioti od onih koji pi\u0161u po preporuci spominjanih profesora te \u201cBosanskog pravopisa\u201d i \u201cBosanskoga pravopisnog priru\u010dnika\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, preporuka je: Republika srpska<\/em><\/strong>; RS<\/em><\/strong> (RS-a<\/em><\/strong>, RS-u<\/em><\/strong> itd.). \u25a0<\/p>\n\n\n\n

Pro\u010ditajte i tekstove Op\u0161tina ili op\u0107ina<\/a><\/em>, Mogu li Pale biti op\u0107ina<\/a><\/em>, Zamjeni\u010dki oblik \u201ctko\u201d u bosanskom jeziku<\/a><\/em>, \u201cHlopta\u201d je rugalica bosanskom jeziku<\/a><\/em> i Pijemo li kahvu, kafu ili kavu<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Refik Buli\u0107 redovni je profesor u penziji. Autor je petnaestak knjiga, me\u0111u kojima su Bosanski pravopis<\/em> i Bosanski pravopisni priru\u010dnik<\/em>.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Refik BULI\u0106Izvor: Preporod Ako makar nabrzinu prelistate \u0161tampu i mnogobrojne portale i nazoviportale pa potra\u017eite kako se pi\u0161e naziv manjeg bosanskohercegova\u010dkog entiteta, vidjet \u0107ete da su pravopisna rje\u0161enja za to razli\u010dita. Naj\u010de\u0161\u0107e \u0107ete na\u0107i da se obje rije\u010di pi\u0161u velikim slovom (Republika Srpska), kao da se radi o dr\u017eavi. Da je to novija pojava, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1430,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[66,8],"tags":[],"class_list":["post-1678","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-jezik","category-jezik-u-praksi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1678","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1678"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1678\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1715,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1678\/revisions\/1715"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1678"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1678"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1678"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}