{"id":1734,"date":"2026-01-27T15:00:46","date_gmt":"2026-01-27T15:00:46","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1734"},"modified":"2026-01-27T15:00:47","modified_gmt":"2026-01-27T15:00:47","slug":"objavljen-rjecnik-bosanskih-slivenica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/01\/27\/objavljen-rjecnik-bosanskih-slivenica\/","title":{"rendered":"Objavljen \u201cRje\u010dnik bosanskih slivenica\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Autor: P. B.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tokom 2025. godine bosnisti\u010dka zajednica iznjedrila je nekoliko rje\u010dnika. O nekima od njih mogli ste \u010ditati i na Bosnistici<\/em> (ovdje<\/a>, ovdje<\/a> i ovdje<\/a>). Tom se korpusu pridru\u017eio i Rje\u010dnik bosanskih slivenica<\/em>, \u010diji su autori Halid Buli\u0107, Elma Durmi\u0161evi\u0107, Azra Hod\u017ei\u0107-\u010cavki\u0107 i Belmin \u0160abi\u0107 s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu te Azra Ahmetspahi\u0107-Peljto s Instituta za slavistiku i hungarologiju Univerziteta \u201cHumboldt\u201d u Berlinu. Izdava\u010d Rje\u010dnika<\/em> je Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, a recenzirali su ga prof. dr. Danko \u0160ipka s Dr\u017eavnog univerziteta Arizone, prof. dr. Milan Ajd\u017eanovi\u0107 s Univerziteta u Novom Sadu i prof. dr. Amela \u0160ehovi\u0107 s Univerziteta u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n

\n

Slivenice ili stopljenice (engl. blends<\/em>, pormanteau words<\/em>) rije\u010di su koje nastaju spajanjem dijelova postoje\u0107ih rije\u010di, obi\u010dno po\u010detka jedne sa zavr\u0161etkom druge, uz skoro redovno podudaranje segmenata u sredini rije\u010di, naprimjer student \u00d7 dentist > Studentist \u2018udru\u017eenje studenata stomatologije\u2019. U ju\u017enoslavenskim jezicima slivenice naj\u010de\u0161\u0107e nastaju kao duhovita reakcija na neku specifi\u010dnu dru\u0161tvenu situaciju, ali mogu nastati i kao plod svjesne potrebe za originalnim nadimkom ili nazivom neke pojave (\u010dasopisa, udru\u017eenja, proizvoda…). Stoga je zanimljiva i njihova sociolingvisti\u010dka dimenzija. U njima je \u010desto \u201cupakirana\u201d dru\u0161tvena kritika, pohvala ili komentar konkretne dru\u0161tvene situacije. Ako su takve situacije jedinstvene, ne ponavljaju se, ne dobijaju \u0161iri dru\u0161tveni zna\u010daj, onda slivenice nastale kao reakcija na njih nemaju realnih izgleda da budu zapam\u0107ene i poznate \u0161iroj zajednici. Samo rijetke slivenice dospiju do medija ili usmene predaje pa ih postanu svjesni mnogi govornici. Me\u0111utim, \u010dak i jednostavno oslu\u0161kivanje i letimi\u010dan pregled popularnih medijskih sadr\u017eaja svjedo\u010de da je broj slivenica koje se pojavljuju u bosanskom jeziku i svakodnevno se ostvaruju i potvr\u0111uju u razgovorima, medijima, dru\u0161tvenim mre\u017eama, knji\u017eevnosti, reklamama, javnim natpisima… sve ve\u0107i. Sakupljanje slivenica i njihova leksikografska obrada pokazali su se kao sljede\u0107i logi\u010dan korak neophodan za njihovo bolje upoznavanje i prou\u010davanje \u2013 ka\u017ee se u Predgovoru<\/em>.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

U Rje\u010dniku<\/em> je popisano i opisano oko 1.500 bosanskih slivenica, odnosno slivenica koje su potvr\u0111ene u bosanskim tekstovima ili na \u201cbosanskohercegova\u010dkom dijelu interneta\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Cjelovit tekst Rje\u010dnika bosanskih slivenica<\/em> mo\u017ee se preuzeti na linku: https:\/\/www.ebooks.ff.unsa.ba\/index.php\/ebooks_ffunsa\/catalog\/book\/121<\/a>. \u25a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: P. B. Tokom 2025. godine bosnisti\u010dka zajednica iznjedrila je nekoliko rje\u010dnika. O nekima od njih mogli ste \u010ditati i na Bosnistici (ovdje, ovdje i ovdje). Tom se korpusu pridru\u017eio i Rje\u010dnik bosanskih slivenica, \u010diji su autori Halid Buli\u0107, Elma Durmi\u0161evi\u0107, Azra Hod\u017ei\u0107-\u010cavki\u0107 i Belmin \u0160abi\u0107 s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu te Azra Ahmetspahi\u0107-Peljto […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1735,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[18,17],"tags":[],"class_list":["post-1734","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bosna-i-hercegovina","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1734","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1734"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1734\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1736,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1734\/revisions\/1736"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1735"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1734"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1734"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1734"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}