{"id":1765,"date":"2026-02-06T10:31:10","date_gmt":"2026-02-06T10:31:10","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1765"},"modified":"2026-02-06T10:31:11","modified_gmt":"2026-02-06T10:31:11","slug":"bajrami-pisanje-i-cestitanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/02\/06\/bajrami-pisanje-i-cestitanja\/","title":{"rendered":"Bajrami \u2013 pisanje i \u010destitanja"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Refik BULI\u0106
Izvor:<\/strong> Preporod<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Uobi\u010dajeno je da se jedno\u010dlani nazivi vjerskih blagdana i spomen-dana pi\u0161u velikim po\u010detnim slovom, a da se u takvim vi\u0161e\u010dlanim nazivima velikim po\u010detnim slovom pi\u0161e samo prva rije\u010d, dok se ostale rije\u010di pi\u0161u malim slovom, osim ako nisu vlastite imenice.<\/p>\n\n\n\n

Tako je onda: Bajram<\/em>, Hid\u017era<\/em>, Mevlud<\/em> itd., ali je: Dvadeset sedma no\u0107 <\/em>(ili: ve\u010der<\/em>) ramazana<\/em>, No\u0107 sudbine<\/em>, Nova godina<\/em> itd.<\/p>\n\n\n\n

U na\u0161oj pisanoj tradiciji postalo je uobi\u010dajeno da se dvo\u010dlani nazivi Bajrama<\/em> pi\u0161u tako \u0161to se u njima imenica Bajram<\/em> pi\u0161e malim po\u010detnim slovom: Kurban-bajram <\/em>\/ Had\u017eijski bajram<\/em> i Ramazanski bajram<\/em>. Iza takvoga na\u010dina pisanja stoji duga tradicija, koja je opravdanje za to nalazila u preporu\u010denom na\u010dinu pisanja u ranijim pravopisima i pravopisnim priru\u010dnicima. Ima, me\u0111utim, razloga da nazive dvaju Bajrama<\/em> pi\u0161emo druk\u010dije, tj. da se i rije\u010d Bajram<\/em> u dvo\u010dlanim nazivima pi\u0161e velikim po\u010detnim slovom: Kurban-Bajram <\/em>\/ Had\u017eijski Bajram<\/em> i Ramazanski Bajram<\/em>. Za to postoje opravdani razlozi.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d\u00a0bayram<\/em>\u00a0dobili smo iz turskog jezika, u kome ona, prema rje\u010dnicima, zna\u010di: \u2018vjerski praznik; praznik uop\u0107e, slavlje ili veselje\u2019. Rije\u010d\u00a0Bajram<\/em>, me\u0111utim, izvorni govornici bosanskog jezika danas ne do\u017eivljavaju sa zna\u010denjem kakvo ima u turskom jeziku. Rije\u010d\u00a0Bajram<\/em>\u00a0se danas u bosanskom jeziku do\u017eivljava kao ime konkretnog blagdana, koji biva dvaput godi\u0161nje i niko ga ne do\u017eivljava sa zna\u010denjem kakvo je zabilje\u017eeno u rje\u010dnicima prema turskoj rije\u010di\u00a0bayram<\/em>. To zna\u010di da se prvobitno zna\u010denje turske op\u0107e imenice\u00a0bayram<\/em>\u00a0transponiralo u zna\u010denje vlastite imenice\u00a0Bajram<\/em>, kojom se imenuju dva konkretna blagdana u bosanskom jeziku. To potvr\u0111uju tuma\u010denja rije\u010di\u00a0Bajram<\/em>\u00a0u rje\u010dnicima bosanskog jezika:\u00a0\u2018najve\u0107i islamski praznik (blagdan)<\/em>\u2019\u00a0(Rje\u010dnik Instituta za jezik),\u2018najve\u0107i muslimanski blagdan u godini<\/em>\u2019\u00a0(Halilovi\u0107 \u2013 Pali\u0107 \u2013 \u0160ehovi\u0107); \u2018glavni muslimanski vjerski praznik\u2019 (Jahi\u0107).<\/p>\n\n\n\n

Niko od izvornih govornika bosanskog jezika ne\u0107e u nazivu\u00a0Kurban-Bajram<\/em>\u00a0ili\u00a0Ramazanski Bajram<\/em>\u00a0\u201cu\u010ditati\u201d zna\u010denje \u2018kurban-praznik\u2019 niti \u2018ramazanski praznik\u2019, pa ni \u2018kurban-blagdan\u2019 ili \u2018ramazanski blagdan\u2019. Tako\u0111er, niko ne\u0107e kra\u0107i naziv blagdana\u00a0Bajram<\/em>\u00a0protuma\u010diti samo kao praznik ili blagdan, ve\u0107 uvijek kao naziv konkretnog blagdana.<\/p>\n\n\n\n

Stoga preporu\u010dujemo pisanje: Bajram<\/em>, Ramazanski Bajram<\/em>, Kurban-Bajram<\/em> \/ Had\u017eijski Bajram<\/em>.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ako se Bajram<\/em> upotrijebi u mno\u017eini, pisat \u0107e se velikim po\u010detnim slovom: Bajrami<\/em>, Kurban-Bajrami <\/em>\/ Had\u017eijski Bajrami<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Imenica\u00a0Bajram\u00a0<\/em>mo\u017ee se upotrijebiti i s druk\u010dijim zna\u010denjem, naprimjer sa zna\u010denjem veselja, radosti, bezbri\u017enosti i sl., te u poluslo\u017eenici\u00a0bajram<\/em>–namaz\u00a0<\/em>(tako i:\u00a0bajramski namaz<\/em>). Tada se pi\u0161e malim po\u010detnim slovom:
(1) Njemu je more do koljena i\u00a0bajram\u00a0<\/em>svaki dan. \u2013 (2) Vrijeme klanjanja\u00a0bajram<\/em>–namaza\u00a0<\/em>je oko \u010detrdeset pet minuta nakon izlaska sunca. \u2013 (3) Nakon klanjanja\u00a0bajramskog namaza\u00a0<\/em>posje\u0107uju se rodbina i prijatelji.<\/p>\n\n\n\n

Dvo\u010dlani nazivi\u00a0Bajrama<\/em>\u00a0nekad se iz ritmi\u010dkih ili stilskih razloga upotrebljavaju inverzno i tada se velikim po\u010detnim slovom pi\u0161e samo prva rije\u010d u nazivu: Bajram had\u017eijski<\/em>,\u00a0Bajram ramazanski, Bajram kurbanski<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Danas u govornoj i pisanoj praksi postoje razli\u010diti na\u010dini \u010destitanja\u00a0Bajrama<\/em>. Naj\u010de\u0161\u0107e je to \u010destitka:\u00a0Bajram \u0161erif mubarek olsun<\/em><\/strong>\u00a0(Neka ti je sretan Bajram \u010dasni), \u0161to se mo\u017ee smatrati nekim \u201cstandardiziranim\u201d na\u010dinom \u010destitanja\u00a0Bajrama<\/em>, a uzvra\u0107anje na \u010destitku je\u00a0Allah razi olsun<\/em><\/strong>\u00a0(Allah bio zadovoljan; Neka je Allah zadovoljan).<\/p>\n\n\n\n

Postoje i drugi na\u010dini \u010destitanja, naj\u010de\u0161\u0107e dijalekatski i regionalni, koji su razli\u010ditim fonolo\u0161kim alternacijama postali od\u00a0Bajram mubarek olsun<\/em>, ali su u nekim takvim izrazima \u010destitanja\u00a0ola<\/em>\u00a0i\u00a0osum<\/em>\u00a0<\u00a0olsun<\/em>\u00a0izgubili samostalnost rije\u010di, pa i semanti\u010dku vezu s\u00a0olsun<\/em>, te su se u spoju s rije\u010dju\u00a0mubarek<\/em>\u00a0po\u010deli do\u017eivljavati kao slo\u017eena rije\u010d.<\/p>\n\n\n\n

Takva su \u010destitanja: Bajram mubarekola<\/em>, Bajram mubare\u0107ola<\/em>, Bajram mubarekosum<\/em> i dr. Uzvra\u0107anja na takva \u010destitanja su: Allah raziola<\/em> i Allah razosum<\/em>. Dijalekatsko i regionalno je i \u010destitanje Bajram mubare\u0107 olsun<\/em>, u kome je rije\u010d olsun<\/em> sa\u010duvala samostalnost u izgovoru i pisanju.<\/p>\n\n\n\n

Dijalekatska i regionalna \u010destitanja Bajrama ne treba smatrati \u201cpogre\u0161nim\u201d, ve\u0107 ih \u010duvati i njegovati u sredinama u kojima su uobi\u010dajena.<\/p>\n\n\n\n

U SMS porukama i drugim oblicima tehnologijom posredovanog komuniciranja (dru\u0161tvene mre\u017ee, aplikacije za instant dopisivanje…) u posljednje vrijeme javlja se skra\u0107enica\u00a0B\u0160MO<\/em>\u00a0(< Bajram \u0161erif mubarek olsun) i, posljedi\u010dno,\u00a0ARO<\/em>\u00a0(Allah razi olsun). To je praksa koja se ne mo\u017ee preporu\u010diti, premda u li\u010dnim dopisivanjima mo\u017ee izgledati prakti\u010dno i simpati\u010dno. \u25a0<\/p>\n\n\n\n

Pro\u010ditajte i tekstove\u00a0Op\u0161tina ili op\u0107ina<\/a><\/em>,\u00a0Mogu li Pale biti op\u0107ina<\/a><\/em>,\u00a0Zamjeni\u010dki oblik \u201ctko\u201d u bosanskom jeziku<\/a><\/em>,\u00a0Pravopis i \u201cRepublika srpska\u201d<\/a><\/em>\u00a0i\u00a0\u201cHlopta\u201d je rugalica bosanskom jeziku<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Refik Buli\u0107 redovni je profesor u penziji. Autor je petnaestak knjiga, me\u0111u kojima su\u00a0Bosanski pravopis<\/em>\u00a0i\u00a0Bosanski pravopisni priru\u010dnik<\/em>.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Refik BULI\u0106Izvor: Preporod Uobi\u010dajeno je da se jedno\u010dlani nazivi vjerskih blagdana i spomen-dana pi\u0161u velikim po\u010detnim slovom, a da se u takvim vi\u0161e\u010dlanim nazivima velikim po\u010detnim slovom pi\u0161e samo prva rije\u010d, dok se ostale rije\u010di pi\u0161u malim slovom, osim ako nisu vlastite imenice. Tako je onda: Bajram, Hid\u017era, Mevlud itd., ali je: Dvadeset sedma no\u0107 (ili: ve\u010der) ramazana, No\u0107 sudbine, Nova godina itd. U na\u0161oj […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1430,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[66,8],"tags":[],"class_list":["post-1765","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-jezik","category-jezik-u-praksi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1765","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1765"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1765\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1766,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1765\/revisions\/1766"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1765"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1765"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1765"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}