{"id":1798,"date":"2026-03-15T13:08:08","date_gmt":"2026-03-15T13:08:08","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1798"},"modified":"2026-03-15T13:10:04","modified_gmt":"2026-03-15T13:10:04","slug":"cesma-cesma-i-dzamija-djamija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/03\/15\/cesma-cesma-i-dzamija-djamija\/","title":{"rendered":"\u010cesma \u2013 \u0107esma i d\u017eamija \u2013 \u0111amija"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Pi\u0161e: Refik BULI\u0106<br>Izvor:<\/strong> <strong><a href=\"https:\/\/www.preporod.com\/index.php\/sve-vijesti\/drustvo\/kultura-i-nauka\/bosanski-jezicki-savjetnik\/item\/12531-cesma-cesma-i-dzamija-damija\">Preporod<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U nekim narodnim govorima bosanskoga jezika&nbsp;<strong>nema glasova&nbsp;<em>\u010d<\/em><\/strong>&nbsp;i&nbsp;<strong><em>d\u017e<\/em><\/strong>, a umjesto njih se izgovaraju&nbsp;<strong><em>\u0107<\/em><\/strong>&nbsp;i&nbsp;<strong><em>\u0111<\/em><\/strong>&nbsp;u razli\u010ditim alofonskim varijantama. To zna\u010di da se u nekim govorima javlja nerazlikovanje glasova&nbsp;<strong><em>\u010d<\/em><\/strong>&nbsp;i&nbsp;<strong><em>\u0107<\/em><\/strong>&nbsp;te&nbsp;<strong><em>d\u017e<\/em><\/strong>&nbsp;i&nbsp;<strong><em>\u0111<\/em><\/strong>. U standardnome bosanskom jeziku, me\u0111utim, i u govoru i u pisanju razlikuju se glasovi&nbsp;<strong><em>\u010d<\/em><\/strong>&nbsp;i&nbsp;<strong><em>\u0107<\/em><\/strong>&nbsp;kao i&nbsp;<strong><em>d\u017e<\/em><\/strong>&nbsp;i&nbsp;<strong><em>\u0111<\/em><\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Na osnovu njihova razlikovanja razlikuje se i zna\u010denje nekih rije\u010di. Takve su rije\u010di:&nbsp;<strong><em>\u010dar<\/em><\/strong>&nbsp;(dra\u017e; vrad\u017ebina) \u2013&nbsp;<strong><em>\u0107ar<\/em><\/strong>&nbsp;(dobit);&nbsp;<strong><em>\u010demer<\/em><\/strong>&nbsp;(ne\u0161to \u0161to je gorko, gor\u010dina) \u2013<em>&nbsp;<strong>\u0107emer<\/strong>&nbsp;<\/em>(pojas od ko\u017ee ili platna; svod u vrata, prozora ili mosta);&nbsp;<strong><em>\u010dorda<\/em><\/strong>&nbsp;(krdo, \u010dopor, stado) \u2013 <em><strong>\u0107orda<\/strong>&nbsp;<\/em>(sablja);&nbsp;<strong><em>jaha\u010dica<\/em><\/strong>&nbsp;(\u017eena koja ja\u0161e) \u2013&nbsp;<strong><em>jah\u00e0\u0107ica<\/em><\/strong>&nbsp;(\u017eivotinja za jahanje);&nbsp;<strong><em>ku\u010dica<\/em><\/strong>&nbsp;(dem. od&nbsp;<em>kuka<\/em>) \u2013&nbsp;<strong><em>ku\u0107ica<\/em><\/strong>&nbsp;(dem. od&nbsp;<em>ku\u0107a<\/em>);&nbsp;<strong><em>posje\u010den<\/em><\/strong>&nbsp;(&lt;&nbsp;<em>posje\u0107i<\/em>) \u2013&nbsp;<strong><em>posje\u0107en<\/em><\/strong>&nbsp;(&lt;&nbsp;<em>posjetiti<\/em>);&nbsp;<strong><em>spava\u010dica<\/em><\/strong>&nbsp;(\u017eena koja spava) \u2013&nbsp;<strong><em>spava\u0107ica<\/em><\/strong>&nbsp;(ko\u0161ulja za spavanje, no\u0107na ko\u0161ulja);&nbsp;<strong><em>smla\u010den<\/em><\/strong>&nbsp;(&lt;&nbsp;<em>smla\u010diti<\/em>) \u2013&nbsp;<strong><em>smla\u0107en<\/em><\/strong>&nbsp;(&lt;&nbsp;<em>smlatiti<\/em>) i sl.;&nbsp;<strong><em>d\u017eak<\/em><\/strong>&nbsp;(vre\u0107a) \u2013&nbsp;<strong><em>\u0111ak<\/em><\/strong>&nbsp;(u\u010denik);&nbsp;<strong><em>d\u017ea\u010di\u0107<\/em><\/strong><em>&nbsp;\u2013&nbsp;&nbsp;<strong>\u0111a\u010di\u0107<\/strong><\/em>;&nbsp;<strong><em>d\u017ea\u010dina<\/em><\/strong><em>&nbsp;\u2013&nbsp;<strong>\u0111a\u010dina<\/strong><\/em>;&nbsp;<strong><em>d\u017eem<\/em><\/strong>&nbsp;(vrsta pekmeza od ukuhanog vo\u0107a i \u0161e\u0107era) \u2013&nbsp;<strong><em>\u0111em<\/em><\/strong>&nbsp;(\u017evale na konjskim uzdama).<\/p>\n\n\n\n<p>Glasovi&nbsp;<strong><em>\u010d<\/em><\/strong>&nbsp;i<em>&nbsp;<strong>\u0107<\/strong><\/em>,&nbsp;<em>&nbsp;<strong>d\u017e<\/strong><\/em>&nbsp;i&nbsp;<strong><em>\u0111<\/em><\/strong>&nbsp;imaju malu funkcionalnu mo\u0107, a to podrazumijeva da \u0107emo mo\u0107i razlikovati zna\u010denje prethodno navedenih \u201cdistinktivnih\u201d parova rije\u010di i kod onih govornika koji ne razlikuju&nbsp;<strong><em>\u010d<\/em><\/strong>&nbsp;i&nbsp;<strong><em>\u0107<\/em><\/strong>,&nbsp;<strong><em>d\u017e<\/em><\/strong>&nbsp;i&nbsp;<strong><em>\u0111<\/em><\/strong>&nbsp;ako takve rije\u010di budu upotrijebljenje u nekom kontekstu. Vjeruje se da nema situacije u kojoj bi nerazlikovanje tih glasova dovelo do nerazumijevanja jezi\u010dke poruke.<\/p>\n\n\n\n<p>Lingvisti ka\u017eu da ni\u0161ta \u0161to se ka\u017ee na temelju svoga jezi\u010dkog osje\u0107anja, samo ako&nbsp; uspje\u0161no vr\u0161i komunikativnu funkciju, ne mo\u017ee biti lingvisti\u010dki neispravno. To je, naravno, ta\u010dno. Ali u ime te jezi\u010dke slobode ne bi trebalo svoje dijalekatske niti idiolekatske osobenosti \u201cnametati\u201d drugima u djelatnostima koje podrazumijevaju upotrebu standardnoga bosanskog jezika. To se prvenstveno odnosi na one koji druge podu\u010davaju, kakvi su odgajatelji i nastavnici, ali i na one \u010dija je rije\u010d javna i koje slu\u0161aju mnogi, kao \u0161to su spikeri, novinari i drugi.<\/p>\n\n\n\n<p>To je zbog toga \u0161to smo gotovo svi na svojim poslovima i u komunikaciji s drugima \u201cobavezani\u201d pravilima standardnog jezika, koji je u pogledu jezi\u010dkih sloboda \u201cnepravedan\u201d jer govornike \u201ctjera\u201d da u javnosti govore onako kako ina\u010de ne bi (ikavci \u201cmoraju\u201d govoriti\u00a0<em>ijekavski<\/em>, ijekavsko\u0161\u0107akavci s neprenesenim dugovsilaznim akcentima \u201cmoraju\u201d govoriti\u00a0<em>v\u00f2d\u0113<\/em>\u00a0(umjesto njihova uobi\u010dajenoga\u00a0<em>vod\u00ea<\/em>), Isto\u010dnohercegovci \u201cmoraju\u201d govoriti\u00a0<em>djed<\/em>\u00a0umjesto njihova uobi\u010dajenoga \u201c<em>\u0111ed<\/em>\u201d i sl.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Otkuda pojava nerazlikovanja glasova&nbsp;<em>\u010d<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>\u0107<\/em>,&nbsp;<em>d\u017e<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>\u0111<\/em>?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Jedno od obja\u0161njenja pojave da glas&nbsp;<strong><em>\u010d&nbsp;<\/em><\/strong>u nekim bosanskohercegova\u010dkim govorima bude izjedna\u010den sa&nbsp;<strong><em>\u0107<\/em><\/strong>&nbsp;(<strong><em>\u010d<\/em><\/strong><em>esma<\/em>&nbsp;&gt;&nbsp;<strong><em>\u0107<\/em><\/strong><em>esma<\/em>) i glas&nbsp;<strong><em>d\u017e<\/em><\/strong>&nbsp;sa glasom&nbsp;<strong><em>\u0111<\/em><\/strong>&nbsp;(<strong><em>d\u017e<\/em><\/strong><em>amija &gt;&nbsp;<strong>\u0111<\/strong>amija<\/em>) jeste poja\u0161njenje utjecajem me\u0111ujezi\u010dkih kontakata, tj. obja\u0161njenje da je razlog tome utjecaj fonetskih osobina turskog jezika, u kojemu postoji afrikatski par&nbsp;<strong><em>\u010d \u2013 d\u017e<\/em><\/strong>, koji je u opoziciji prema zvu\u010dnosti i izgovara se umek\u0161anije nego na\u0161i glasovi pa je to moglo dovesti i do umek\u0161avanja&nbsp;<strong><em>d\u017e<\/em><\/strong>&nbsp;i&nbsp;<strong><em>\u010d<\/em><\/strong>&nbsp;u turcizmima, iako u turskom ne postoji afrikatski par&nbsp;<strong><em>\u0107<\/em><\/strong>&nbsp;\u2013&nbsp;<strong><em>\u0111<\/em><\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Druga teza o mogu\u0107im razlozima pojave svo\u0111enja glasovnih parova&nbsp;<strong><em>\u010d<\/em><\/strong>&nbsp;\u2013&nbsp;<strong><em>\u0107<\/em><\/strong>&nbsp;na&nbsp;<strong><em>\u0107<\/em><\/strong>&nbsp;(<em>\u0107esma<\/em>) i&nbsp;<strong><em>d\u017e<\/em><\/strong>&nbsp;\u2013&nbsp;<strong><em>\u0111<\/em><\/strong>&nbsp;na&nbsp;<strong><em>\u0111<\/em><\/strong>&nbsp;(<em>\u0111amija<\/em>) pretpostavlja unutarjezi\u010dke razloge povijesnog razvoja i mogu\u0107nost upro\u0161\u0107avanja jezi\u010dkog sistema, ali nije isklju\u010dena ni mogu\u0107nost me\u0111usobnog utjecaja obaju navedenih razloga.<\/p>\n\n\n\n<p>Obi\u010dno se smatra da je izjedna\u010davanje glasovnih parova&nbsp;<strong><em>\u010d<\/em><\/strong>&nbsp;sa&nbsp;<strong><em>\u0107<\/em><\/strong>&nbsp;(<em>\u0107esma<\/em>) i&nbsp;<strong><em>d\u017e<\/em><\/strong>&nbsp;sa&nbsp;<strong><em>\u0111<\/em><\/strong>&nbsp;(<em>\u0111amija<\/em>) osobina samo govora Bo\u0161njaka, \u0161to nije potpuno ta\u010dno, jer dugotrajni bliski kontakti dovode i do ujedna\u010davanja govornih osobina na jednom podru\u010dju, gdje se obi\u010dno govor malobrojnijih \u201cprilago\u0111ava\u201d govoru ve\u0107ine.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanja bosanskohercegova\u010dkih govora u drugoj polovici dvadesetog stolje\u0107a pokazuju da je&nbsp;<strong><em>\u0107<\/em><\/strong>&nbsp;umjesto&nbsp;<strong><em>\u010d<\/em><\/strong>&nbsp;bilo zastupljeno u neznatnom broju srpskih govora u rije\u010di&nbsp;<em>ve\u010dera<\/em>&nbsp;(samo dva od osamdeset ispitivanih srpskih govora) i ne\u0161to znatnijem broju hrvatskih govora (samo devet od pedesest ispitivanih hrvatskih govora), dok je u istoj rije\u010di u vi\u0161e od jedne tre\u0107ine bo\u0161nja\u010dkih govora zastupljen oblik&nbsp;<em>ve\u0107era<\/em>. Sli\u010dno je stanje i u izgovoru&nbsp;<strong><em>\u0111<\/em><\/strong>&nbsp;umjesto&nbsp;<strong><em>d\u017e<\/em><\/strong>&nbsp;u rije\u010di<em>&nbsp;d\u017eamija<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, u standardnome bosanskom jeziku treba razlikovati glasove&nbsp;<strong><em>\u010d<\/em><\/strong>&nbsp;i&nbsp;<strong><em>\u0107<\/em><\/strong>&nbsp;te&nbsp;<strong><em>d\u017e<\/em><\/strong>&nbsp;i&nbsp;<strong><em>\u0111<\/em><\/strong>&nbsp;i u izgovoru i u pisanju. Na to upu\u0107uje i&nbsp;<em>Bosanski pravopis<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Naravno, ne treba zamjeriti onima koji ne razlikuju te glasove, osim ako su po prirodi posla \u201cobavezani\u201d da to razlikuju. To se odnosi na nastavnike, novinare i sve one \u010dija je rije\u010d upu\u0107ena javnosti. \u25a0<\/p>\n\n\n\n<p>Pro\u010ditajte i tekstove&nbsp;<em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/11\/13\/opstina-ili-opcina\/\">Op\u0161tina ili op\u0107ina<\/a><\/em>,&nbsp;<em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/11\/24\/mogu-li-pale-biti-opcina\/\">Mogu li Pale biti op\u0107ina<\/a><\/em>,&nbsp;<em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/12\/12\/zamjenicki-oblik-tko-u-bosanskom-jeziku\/\">Zamjeni\u010dki oblik \u201ctko\u201d u bosanskom jeziku<\/a><\/em>,&nbsp;<a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/01\/14\/pravopis-i-republika-srpska\/\"><em>Pravopis i \u201cRepublika srpska\u201d<\/em><\/a>,&nbsp;<em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/01\/13\/hlopta-je-rugalica-bosanskom-jeziku\/\">\u201cHlopta\u201d je rugalica bosanskom jeziku<\/a><\/em>,&nbsp;<em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/02\/06\/bajrami-pisanje-i-cestitanja\/\">Bajrami \u2013 pisanje i \u010destitanja<\/a><\/em> i <em><a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/03\/05\/pisanje-allahovih-imena-u-bosanskom-jeziku\/\">Pisanje Allahovih imena u bosanskom jeziku<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:20px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p><strong>Refik Buli\u0107 redovni je profesor u penziji. Autor je petnaestak knjiga, me\u0111u kojima su&nbsp;<em>Bosanski pravopis<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>Bosanski pravopisni priru\u010dnik<\/em>.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Refik BULI\u0106Izvor: Preporod U nekim narodnim govorima bosanskoga jezika&nbsp;nema glasova&nbsp;\u010d&nbsp;i&nbsp;d\u017e, a umjesto njih se izgovaraju&nbsp;\u0107&nbsp;i&nbsp;\u0111&nbsp;u razli\u010ditim alofonskim varijantama. To zna\u010di da se u nekim govorima javlja nerazlikovanje glasova&nbsp;\u010d&nbsp;i&nbsp;\u0107&nbsp;te&nbsp;d\u017e&nbsp;i&nbsp;\u0111. U standardnome bosanskom jeziku, me\u0111utim, i u govoru i u pisanju razlikuju se glasovi&nbsp;\u010d&nbsp;i&nbsp;\u0107&nbsp;kao i&nbsp;d\u017e&nbsp;i&nbsp;\u0111. Na osnovu njihova razlikovanja razlikuje se i zna\u010denje nekih rije\u010di. Takve [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1430,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[66,8],"tags":[],"class_list":["post-1798","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-jezik","category-jezik-u-praksi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1798","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1798"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1798\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1800,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1798\/revisions\/1800"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1798"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1798"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1798"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}