{"id":1809,"date":"2026-04-01T13:24:06","date_gmt":"2026-04-01T13:24:06","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=1809"},"modified":"2026-04-01T17:00:04","modified_gmt":"2026-04-01T17:00:04","slug":"novo-izdanje-uzbudljivo-putovanje-kroz-arapski-roman-xxi-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/04\/01\/novo-izdanje-uzbudljivo-putovanje-kroz-arapski-roman-xxi-stoljeca\/","title":{"rendered":"Novo izdanje: Uzbudljivo putovanje kroz arapski roman XXI stolje\u0107a"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Pi\u0161e: Mirnes DURANOVI\u0106<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U izdanju Centra za napredne studije u Sarajevu i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu objavljena je nova knjiga profesora <strong>Mirze Sarajki\u0107a<\/strong><em> <\/em><em>Arapski roman u XXI stolje\u0107u: Kartografija mijena (2000\u20132025)<\/em> \u2013pregledna studija koja \u010ditaocima otvara vrata jedne dinami\u010dne i ponekada nedovoljno poznate knji\u017eevne scene.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sarajki\u0107<\/strong> nudi panoramu savremenog arapskog romana, osebujnu kartografiju mijena, kako to sugestivno isti\u010de i sam podnaslov knjige. Umjesto suhoparne akademske analize, pred \u010ditateljem se otvara \u0161irok i \u017eivopisan spektar knji\u017eevnih tokova. Knjiga je pa\u017eljivo strukturirana po temama i vodi \u010ditatelja kroz najva\u017enija pitanja savremenog arapskog romana \u2013 od odnosa prema historiji i identitetu, preko revolucije, migracija i globalizacije, pa sve do religije, (tanato)prostora, \u017eenskog pisma i digitalnog doba. Posebno je zanimljivo kako autor pokazuje da savremeni romani ne prenose pro\u0161lost kao gotovu \u010dinjenicu, nego je iznova pripovijedaju i preispituju, otvaraju\u0107i prostor za druga\u010dija razumijevanja historije i sje\u0107anja. U tom kontekstu identitet se prikazuje kao slo\u017een i promjenjiv proces oblikovan dru\u0161tvom, kulturom i iskustvom.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga predstavlja seriozan i akribi\u010dan nau\u010dni uvid u savremene tokove arapske knji\u017eevnosti, posebno romana kao njenog najdinami\u010dnijeg \u017eanra. Rije\u010d je o studiji koja na gotovo pet stotina stranica mapira knji\u017eevne i kulturne promjene arapskog svijeta u posljednjim decenijama, i koja \u0107e, bez sumnje, biti dragocjena svima koji se bave arapskom knji\u017eevno\u0161\u0107u, kulturom Arapa, ali i humanisti\u010dkim naukama uop\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, ono \u0161to ovu knjigu \u010dini posebno vrijednom jeste njezin stil: pisana je jasno i skladno, s istinskim osje\u0107ajem za tekst. Ona uspijeva spojiti visoko sofisticiran teorijski jezik s lahko \u010ditljivim \u0161tivom, premda se autor ne libi koristiti jezi\u010dkim inovacijama poput neologizama i oneobi\u010dnih sintagmi koje osvje\u017eavaju knji\u017eevno-teorijski diskurs. Me\u0111utim, upravo takva kombinacija \u010dini knjigu privla\u010dnom i \u010ditateljima izvan uskog akademskog kruga.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, diskretna linija sr\u010danog pulsa na koricama nije samo jednostavno dizajnersko rje\u0161enje ukrasa nego prepoznatljiv autorski potpis koji koristi na svojim knjigama. \u010cini se kako time oda\u0161ilja poruku kako i ova studija nosi isti ritam koje su nosile njegove prethodne knjige, potvr\u0111uju\u0107i da autorovo bilo za knji\u017eevnost ne jenjava, nego se iz knjige u knjigu produbljuje i intenzivira. Me\u0111utim, ovakvo grafi\u010dko rje\u0161enje na koricama ove knjige ne pripada samo autoru, budu\u0107i da odjekuje i u samom arapskom romanu, koji se, uprkos pritiscima vremena, ne prepu\u0161ta tromosti ni melanholiji, nego ostaje vitalan, nemiran i otvoren za promjenu.<\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large is-resized\"><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" width=\"637\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Mirzina-knjiga-prednja-637x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1812\" style=\"aspect-ratio:0.6220751946772725;width:250px;height:auto\"\/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p><em>Arapski roman u XXI stolje\u0107u, <\/em>dakle, nije samo pregled knji\u017eevnosti. To je vodi\u010d kroz vrijeme u kojem \u017eivimo, ispri\u010dan kroz pri\u010de iz osamdesetak romana te likove i ideje jednog velikog kulturnog prostora. Za sve ljubitelje knji\u017eevnosti, ali i radoznale \u010ditatelje koji \u017eele pro\u0161iriti horizonte, ova knjiga predstavlja vrijedan i inspirativan poziv na \u010ditanje uop\u0107e. \u25a0<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:20px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<p><strong>Mirnes Duranovi\u0107 je vi\u0161i asistent na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.<\/strong> <\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Mirnes DURANOVI\u0106 U izdanju Centra za napredne studije u Sarajevu i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu objavljena je nova knjiga profesora Mirze Sarajki\u0107a Arapski roman u XXI stolje\u0107u: Kartografija mijena (2000\u20132025) \u2013pregledna studija koja \u010ditaocima otvara vrata jedne dinami\u010dne i ponekada nedovoljno poznate knji\u017eevne scene. Sarajki\u0107 nudi panoramu savremenog arapskog romana, osebujnu kartografiju mijena, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1810,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[18,17],"tags":[],"class_list":["post-1809","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bosna-i-hercegovina","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1809","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1809"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1809\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1815,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1809\/revisions\/1815"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1810"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1809"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1809"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1809"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}