{"id":2041,"date":"2026-06-09T17:19:10","date_gmt":"2026-06-09T17:19:10","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=2041"},"modified":"2026-06-09T18:24:13","modified_gmt":"2026-06-09T18:24:13","slug":"moze-li-se-zensko-ozeniti-i-kako-se-pisu-dvostruka-prezimena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2026\/06\/09\/moze-li-se-zensko-ozeniti-i-kako-se-pisu-dvostruka-prezimena\/","title":{"rendered":"Mo\u017ee li se \u017eensko o\u017eeniti i kako se pi\u0161u dvostruka prezimena"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Refik BULI\u0106<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izvor: Preporod<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vjerovatno ste \u010duli novost da je neko o\u017eenio vama poznatu ili nepoznatu djevojku. Sintagme \u201eo\u017eeniti \u017eenu\u201c ili \u201eo\u017eeniti djevojku\u201c postale su uobi\u010dajene u razgovornom jeziku i, rekli bismo, vrlo \u010desta pojava.<\/p>\n\n\n\n

Glagol o\u017eeniti (koga)<\/em> zna\u010di \u201cna\u0107i kome \u017eenu, u\u010diniti \u0161to je potrebno da mu\u0161karac stupi u brak\u201d, a o\u017eeniti se<\/em> zna\u010di \u201cstupiti u brak, sklopiti brak.\u201d U rje\u010dnicima se navodi da se oba zna\u010denja odnose na mu\u0161karce. Zna\u010di, \u017eena se ne mo\u017ee o\u017eeniti, ve\u0107 se \u010dovjek \u017eeni \u017eenom<\/strong>, ili bolje djevojkom.<\/p>\n\n\n\n

Smatra se da su iskazi tipa \u201eo\u017eenio je (neku) djevojku\u201c<\/em>, \u201eon je nju o\u017eenio\u201c<\/em> i sl. nastale pod utjecajem njema\u010dkog jezika, sa kojim je na\u0161 jezik i u pro\u0161losti bio u kontaktu. U Rje\u010dniku srpskohrvatskog knji\u017eevnog jezika<\/em> Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti uz zna\u010denje \u2019uzeti za \u017eenu\u2019 navodi se da je to germanizam i daje se primjer: O\u017eenio neku curu koju su mu tetke … nahvalile<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

U bosanskom jeziku preporu\u010dujemo da se mu\u0161karci \u017eene i da se djevojke ili \u017e\u00e8ne udaju <\/strong>pa \u0107e biti kako je i uvijek bilo: on se o\u017eenio i ona se udala.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ostaje jo\u0161 da vidimo \u017eeni li se djevojkom ili s djevojkom?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Neki \u0107e kazati prvo, neki drugo. Pa da se i na\u0161alimo. Jedni smatraju da mo\u017ee i s prijedlogom\u00a0s<\/em><\/strong>\u00a0jer djevojka ne treba da bude (u gramati\u010dkom smislu) samo sredstvo kojim se neko \u017eeni. Drugi to (opet gramati\u010dki) zbog prijedloga\u00a0s<\/em><\/strong>\u00a0dovode u vezu sa zna\u010denjem dru\u0161tva, \u0161to bi moglo imati druk\u010dije zna\u010denje od \u017eeljenoga.<\/p>\n\n\n\n

Ne smatramo da \u017eena treba da bude\u201csredstvo\u201d ni u kome smislu, ali bismo ipak radije  preporu\u010dili konstrukciju: o\u017eenio se djevojkom.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Treba kazati i to da je oblik udata<\/em><\/strong> (< udati<\/em>) obi\u010dniji u bosanskim govorima, ali to ne zna\u010di da oblik udana<\/em><\/strong> treba smatrati pogre\u0161nim.<\/p>\n\n\n\n

Kad se mu\u0161karac o\u017eeni, a \u017eena uda<\/strong>, onda se stvore uvjeti za jo\u0161 jednu pravopisnu i ko zna kakvu jo\u0161 nedoumicu. Pravopisna nedoumica ti\u010de se mogu\u0107nosti pisanja dvojnih prezimena. Naime, u \u010dlanu 31 Porodi\u010dnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine<\/em> osim uzimanja zajedni\u010dkog prezimena \u201ebra\u010dnih drugova\u201c, daje se i vi\u0161e mogu\u0107nosti uzimanja dvojnog prezimena.<\/p>\n\n\n\n

Mogu\u0107nosti uzimanja dvojnog prezimena pred \u201emladence\u201c stavlja niz isku\u0161enja, a nas ovdje zanima samo ono pravopisno: kako napisati dva prezimena jedne osobe? Jedna od zakonskih mogu\u0107nosti koja \u201enudi\u201c dva prezimena jeste ona koja podrazumijeva da \u017eena uz svoje prezime uzme i prezime mu\u017ea. Ta je praksa postojala i ranije i ovdje nas ne zanimaju razlozi za to, ve\u0107 samo na\u010dini pisanja dvojnih prezimena.<\/p>\n\n\n\n

Pisanje dvojnih \u017eenskih prezimena nekada je bilo rije\u0161eno pravopisnim pravilom koje je podrazumijevalo da se takva prezimena pi\u0161u s crticom izme\u0111u njih: Hasnija Muratagi\u0107-Tuna<\/em>, Nasiha Kapid\u017ei\u0107-Had\u017ei\u0107<\/em> i sl.<\/p>\n\n\n\n

 Kao i u svim drugim oblastima kojima ne upravlja struka, tako \u0107e i u pisanju dvojnih prezimena u dokumentima do\u0107i do ispoljavanja \u201eli\u010dnih sloboda\u201c i administrativnog osoblja i bra\u010dnih parova pa danas u pisanoj praksi imamo razli\u010dite na\u010dine pisanja dvojnih prezimena, pri \u010demu su dana\u0161nje pravopisne preporuke nu\u017eno postale podre\u0111ene stanju u praksi. Stoga za pisanje dvojnih \u017eenskih prezimena dajemo sljede\u0107e preporuke:<\/p>\n\n\n\n

Dva prezimena \u017eenske osobe pi\u0161u se s crticom izme\u0111u njih ili bez crtice:
\u0110ulzara Begi\u0107-Hasanovi\u0107, Hanifa Kapid\u017ei\u0107-Osmanagi\u0107, Marina Katni\u0107-Bakar\u0161i\u0107,
Hasnija Muratagi\u0107-Tuna ili Ana Klaji\u0107 Jozi\u0107, Anisa Avdi\u0107 Hod\u017ei\u0107, Ines Brki\u0107 Filipovi\u0107, Sara Korajki\u0107 Lendi\u0107, Selma Turi\u0107 Ali\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Kad mu\u0161ka osoba ima dva prezimena i kad se oba mijenjaju po pade\u017eima, pi\u0161u se bez crtice u svim pade\u017eima: Hasan Alibegovi\u0107 Mehi\u0107, Hasana Alibegovi\u0107a Mehi\u0107a itd.<\/p>\n\n\n\n

Ako mu\u0161ka osoba ima dva prezimena od kojih se prvo ne mijenja, a drugo mijenja, pi\u0161u se s crticom ili bez nje \u2013 onako kako je upisano u mati\u010dnoj knjizi ili drugim slu\u017ebenim
dokumentima: Mihailo Polit-Desan\u010di\u0107, Mihaila Polit-Desan\u010di\u0107a; Sead Balje Demirovi\u0107<\/em>, Seada Balje Demirovi\u0107a<\/em> itd.<\/p>\n\n\n\n

Od nosilaca dvostrukih prezimena ili od tradicije u njihovu pisanju zavisi ho\u0107e li se izme\u0111u njih pisati crtica ili ne\u0107e, odnosno od na\u010dina kako su prezimena slu\u017ebeno zabilje\u017eena
u mati\u010dnim knjigama ili drugim slu\u017ebenim ispravama.<\/p>\n\n\n\n

Ukoliko mu\u0161ka osoba uz svoje prezime uzima i prezime supruge prilikom sklapanja braka, izabrat \u0107e odgovaraju\u0107i na\u010din od ovdje predlo\u017eenih pisanja dvaju prezimena za mu\u0161ku osobu.<\/p>\n\n\n\n

Ukoliko \u017eenska osoba uz svoje prezime uzima i prezime supruga, mo\u017ee prezimena pisati s crticom izme\u0111u njih ili bez crtice, ali bismo naglasili da je ranija praksa podrazumijevala upotrebu crtice.\u25a0<\/p>\n\n\n\n

Pro\u010ditajte i tekstove: Op\u0161tina ili op\u0107ina<\/em><\/a>, Mogu li Pale biti op\u0107ina<\/em><\/a>, Zamjeni\u010dki oblik \u201ctko\u201d u bosanskom jeziku<\/em><\/a>, Pravopis i \u201cRepublika srpska\u201d<\/em><\/a>, \u201cHlopta\u201d je rugalica bosanskom jeziku<\/em><\/a>, Bajrami \u2013 pisanje i \u010destitanja<\/em><\/a>, Pisanje Allahovih imena u bosanskom jeziku<\/em><\/a>, \u010cesma \u2013 \u0107esma i d\u017eamija \u2013 \u0111amija<\/em><\/a>, Pi\u0161emo li kako govorimo<\/em><\/a> i Jedemo li kruh ili hljeb<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
<\/div>\n\n\n\n

Refik Buli\u0107 redovni je profesor u penziji. Autor je sedamnaest knjiga, me\u0111u kojima su <\/strong>Bosanski pravopis<\/strong><\/em>, <\/strong>Bosanski pravopisni priru\u010dnik<\/strong><\/em> <\/strong>i <\/strong>Rje\u010dnik standardnoga bosanskog jezika<\/strong><\/em>.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Refik BULI\u0106 Izvor: Preporod Vjerovatno ste \u010duli novost da je neko o\u017eenio vama poznatu ili nepoznatu djevojku. Sintagme \u201eo\u017eeniti \u017eenu\u201c ili \u201eo\u017eeniti djevojku\u201c postale su uobi\u010dajene u razgovornom jeziku i, rekli bismo, vrlo \u010desta pojava. Glagol o\u017eeniti (koga) zna\u010di \u201cna\u0107i kome \u017eenu, u\u010diniti \u0161to je potrebno da mu\u0161karac stupi u brak\u201d, a o\u017eeniti se zna\u010di \u201cstupiti u brak, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1430,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[66,8],"tags":[],"class_list":["post-2041","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-jezik","category-jezik-u-praksi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2041","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2041"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2041\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2053,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2041\/revisions\/2053"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2041"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2041"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2041"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}