{"id":484,"date":"2025-09-07T09:33:41","date_gmt":"2025-09-07T09:33:41","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=484"},"modified":"2025-09-07T10:22:42","modified_gmt":"2025-09-07T10:22:42","slug":"na-nivou-zadatka-nasljedovanja-hrvatske-bastine-pedeset-i-treci-seminar-za-strane-slaviste-zagrebacke-slavisticke-skole","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/09\/07\/na-nivou-zadatka-nasljedovanja-hrvatske-bastine-pedeset-i-treci-seminar-za-strane-slaviste-zagrebacke-slavisticke-skole\/","title":{"rendered":"Na nivou zadatka nasljedovanja hrvatske ba\u0161tine: Pedeset i tre\u0107i seminar za strane slaviste Zagreba\u010dke slavisti\u010dke \u0161kole"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Azra Hod\u017ei\u0107-\u010cavki\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pedeset i tre\u0107i seminar za strane slaviste Zagreba\u010dke slavisti\u010dke \u0161kole, koji je redovna godi\u0161nja aktivnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, odr\u017ean je u Dubrovniku od 17. do 30. augusta 2025. godine. Seminar je okupio sudionike iz razli\u010ditih zemalja (Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Makedonija, Bugarska, Turska, Kina, Italija, Rumunija, Finska, Francuska, Njema\u010dka, Ukrajina itd.) i pru\u017eio im bogat program, koji je kombinirao lingvisti\u010dke, knji\u017eevnoteorijske i interdisciplinarne teme, stru\u010dna predavanja i kulturno-umjetni\u010dke aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n

Seminar je zapo\u010deo 17. augusta (nedjelja) dolaskom sudionika te registracijom i smje\u0161tajem. Prvi ve\u010dernji susret bio je posve\u0107en upoznavanju polaznika s nastavnicima i radom u skupinama, \u010dime je postavljen temel\u0458 za interaktivnu i saradni\u010dku atmosferu, koja je obilje\u017eila cijeli seminar.<\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107i dan, ponedjeljak (18. august), zapo\u010deo je sve\u010danim otvaranjem, nakon \u010dega su se odr\u017eali lektorati konverzacije na trima nivoima pod vodstvom nastavnika Ive Dragi\u0107evi\u0107<\/strong>, Tomislava \u0106u\u017ei\u0107a<\/strong> i Ninoslava Radakovi\u0107a<\/strong> te neobavezni proseminari. Paralelno su se zatim odvijali i obavezni proseminari, koji su obuhvatili teme poput pu\u010dke knji\u017eevnosti, naslje\u0111ivanja stila, semanti\u010dke tipologije hrvatskog jezika te dvojezi\u010dnosti. Dan je zavr\u0161io predavanjem Davora Duki\u0107a<\/strong> o dubrova\u010dkoj baroknoj drami i razgledavanjem stare gradske jezgre.<\/p>\n\n\n\n

Utorak (19. august) bio je posve\u0107en izbornim proseminarima kao i nastavku obaveznih lektorata, obaveznih i neobaveznih proseminara. Predavanje Josipe Toma\u0161i\u0107 Juri\u0107<\/strong> obradilo je susrete i sukobe usmene i pisane tradicije, dok je knji\u017eevna ve\u010der sa \u017delimirom Peri\u0161om<\/strong> dodatno obogatila kulturni do\u017eivljaj sudionika. Sudionici su imali prilike u\u010destvovati u knji\u017eevnoj ve\u010deri pod otvorenim dubrova\u010dkim nebom.<\/p>\n\n\n\n

Srijeda (20. august) donijela je predavanja o gradi\u0161\u0107anskohrvatskom jeziku u Austriji i italijanskim uzorima u hrvatskoj renesansnoj knji\u017eevnosti, a poslijepodne je nastava nastavljena na otoku Lokrumu kroz obavezne proseminare i lektorate. Na Lokrumu su polaznici \u0160kole obi\u0161li ostatke samostana i upoznali se sa specifi\u010dnom oto\u010dkom florom i faunom.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Detalj sa Seminara (izvor fotografije: A. Hod\u017ei\u0107-\u010cavki\u0107)<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u010cetvrtak i petak (21. i 22. august) uklju\u010divali su izborne proseminare, predavanja o slavenskoj kulturi u djelima Dubravke Ugre\u0161i\u0107<\/strong>, vi\u0161ejezi\u010dnosti u Hrvatskoj, kao i terenske aktivnosti \u2013 obilazak zidina, Lovrjenca i Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku, \u010dime su sudionici imali priliku povezati jezi\u010dke i knji\u017eevne sadr\u017eaje s bogatom lokalnom ba\u0161tinom. Na Lovrjencu su polaznici tradicionalno \u010ditali kanonske tekstove napisane na hrvatskom jeziku tako predstavljaju\u0107i svoju grupu svim u\u010desnicima Seminara.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u010citanje poezije na tvr\u0111avi Lovrjenac (izvor fotografije: A. Hod\u017ei\u0107-\u010cavki\u0107)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Subotu (23. august) obilje\u017eila je posjeta franjeva\u010dkom i dominikanskom samostanu, dok je nedjelja (24. august) bila rezervirana za cjelodnevni stru\u010dni izlet na otoke Elafite.<\/p>\n\n\n\n

Druga sedmica \u0160kole nastavljena je istim ritmom: predavanja o hrvatskoj knji\u017eevnosti 18. stolje\u0107a, lektorati konverzacije, obvezni proseminari o naslje\u0111ivanju jezika i stila, filmska ve\u010der, stru\u010dni izleti u Trsteno i Cavtat, posjete Umjetni\u010dkoj galeriji, Ku\u0107i Vlaha Bukovca i Mauzoleju obitelji Ra\u010di\u0107. Program je uklju\u010divao i predavanja o slavisti\u010dkom naslije\u0111u Vatroslava Jagi\u0107a<\/strong> te ulogama hrvatskog jezika u razli\u010ditim kulturnim kontekstima.<\/p>\n\n\n\n

Seminar je zavr\u0161en 30. augusta (subota) radom u skupinama i sve\u010danim zatvaranjem, \u0161to je omogu\u0107ilo refleksiju i konsolidaciju znanja ste\u010denog tokom dvosedmi\u010dnog programa. Sudionici su osim stru\u010dnih sadr\u017eaja imali priliku produbiti me\u0111usobnu komunikaciju, upoznati lokalnu kulturu i povijest Dubrovnika te obogatiti svoje znanje hrvatskog jezika i knji\u017eevnosti kroz intenzivnu i raznovrsnu nastavu.<\/p>\n\n\n\n

Ovdje donosimo i nekoliko zabilje\u0161ki s predavanja koja su bila na\u0161 odabir. Proseminar Pogled izvana i iznutra \u2013 hrvatski jezik pod pove\u0107alom semanti\u010dke tipologije <\/em>odr\u017eala je doc. dr. Daniela Katunar<\/strong> s Odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Na njega se upisalo \u0161estero polaznika, koji su mogli usporediti razli\u010dita iskustva iz svojih jezika (bosanski: Azra Hod\u017ei\u0107-\u010cavki\u0107<\/strong>, bugarski: Martin Stefanov<\/strong>, poljski: Magdalena Baer<\/strong>, slovenski: Sonja Polanc<\/strong>, italijanski: Rosanna Morabito<\/strong>, turski: Nurbanu Duran<\/strong>) i tako oplemeniti nastavu ovog bogatog proseminara. Na nastavi su polaznici nau\u010dili da semanti\u010dka tipologija predstavlja interdisciplinarno podru\u010dje lingvistike koje se nalazi na raskr\u0161\u0107u semantike, tipologije i kognitivne znanosti te da se kao posebna grana jezi\u010dke tipologije bavi na\u010dinima na koje razli\u010diti jezici kategoriziraju i izra\u017eavaju zna\u010denja. U \u0161est predavanja na proseminaru osvijestili smo da prefiksi nisu samo formalni elementi, ve\u0107 semanti\u010dke jedinice koje imaju ulogu u izra\u017eavanju aspektualnih, prostornih, kauzativnih i pragmati\u010dkih zna\u010denja. Jedno od predavanja bilo je posve\u0107eno partonomiji s posebnim naglaskom na odnos dio \u2013 cjelina u ljudskom tijelu, gdje smo zaklju\u010dili da kognitivna segmentacija ljudskog tijela tako\u0111er nije univerzalna, ve\u0107 je pod utjecajem lingvisti\u010dke i kulturne konvencije. Na predavanjima smo se se bavili i rodbinskim odnosima, koji se \u010desto podudaraju s kulturnim praksama i dru\u0161tvenom organizacijom, a to ovu domenu \u010dini jednim od klju\u010dnih \u010dinilaca za razumijevanje odnosa izme\u0111u jezika, zna\u010denja i kulture. Vizualna perceptabilnost boja jedna je od va\u017enih tema kojima se semanti\u010dka tipologija aktivno bavi na sve ve\u0107em uzorku. U prou\u010davanju boja koristi se elicitacija kao strukturirani postupak prikupljanja jezi\u010dkih podataka izravno od izvornih govornika. I sami polaznici ovog proseminara bili su elicitirani, \u0161to je doprinijelo odli\u010dnoj dijalo\u0161koj formi nastave. U semanti\u010dkoj se tipologiji i e-korpusi koriste kao vrijedan izvor stvarnih podataka koji omogu\u0107uju empirijsko, kvantitativno i kvalitativno prou\u010davanje zna\u010denja u razli\u010ditim jezicima te smo posljednje predavanje proveli u otkrivanju vrijednih e-korpusa i alata za obradu hrvatskoga jezika. U\u010desnici ovog proseminara oti\u0161li su s mno\u0161tvom spoznaja o univerzalnosti i partikularnosti ljudskih jezika.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Detalj iz posjete Dubrova\u010dkom arhivu u Sponzi (izvor fotografije: A. Hod\u017ei\u0107-\u010cavki\u0107)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Na obaveznom jezi\u010dkom proseminaru Pou\u010davanje stranih i nasljednih govornika<\/em>, koji se odr\u017eavao tokom druge sedmice Seminara a koji je vodila prof. dr. sc. Zrinka Jelaska<\/strong>, \u010detiri polaznice proseminara iz razli\u010ditih zemalja (Bosna i Hercegovina, Kina, Srbija, Turska), s razli\u010ditim iskustvom i ciljevima, upoznale su se s mno\u0161tvom termina kojima se razlikuju polaznici jezi\u010dkih kurseva. Polaznice su osvijestile da se dvojezi\u010dnost mo\u017ee podijeliti na horizontalnu, vertikalnu i kosu, i da se uz nju vezuju razli\u010diti tipovi govornika: preda\u010dki, govornik srodnih jezika, iseljeni\u010dki, doseljeni\u010dki, selila\u010dki govornik, raseljenik, nasljedni, naseljeni\u010dki, domoroda\u010dki i uro\u0111eni\u010dki govornik. Za razli\u010dite jezi\u010dke biografije koriste se i razli\u010dite metode pou\u010davanja te je na nastavi, osim korisnih konkretnih, pou\u010dnih i nadasve zabavnih primjera, bilo mogu\u0107e op\u0107enito razumjeti postupak podu\u010davanja kao metodi\u010dko-pedago\u0161kog umije\u0107a koje mora biti savitljivo i ingeniozno. Na nastavi je pokazano kako semanti\u010dke nijanse koje se otkrivaju u kontekstu pokazuju osjetljivost i partikularnost naizgled istih ili bliskih leksema te kako se zna\u010denjska iznijansiranost mo\u017ee osvijestiti adekvatnim metodolo\u0161kim postupcima svojevrsne elicitacije govornika. Jezi\u010dke pri\u010de koje su polaznice \u010dule na \u010dasovima ostat \u0107e u trajnoj memoriji mozga kao pripovjeda\u010dkog organa.<\/p>\n\n\n\n

I ovaj je Seminar za strane slaviste Zagreba\u010dke slavisti\u010dke \u0161kole potvrdio svoju reputaciju kao sredi\u0161nje mjesto za razvoj budu\u0107ih slavista, povezivanje me\u0111unarodnih stru\u010dnjaka i promociju hrvatskog jezika i kulture u globalnom kontekstu. Sudionici su se rastali u nadi da \u0107e se 2026. godine u Dubrovniku ponoviti u istom ili sli\u010dnom sastavu. \u25a0<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Azra Hod\u017ei\u0107-\u010cavki\u0107 docentica je Odsjeka za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Azra Hod\u017ei\u0107-\u010cavki\u0107 Pedeset i tre\u0107i seminar za strane slaviste Zagreba\u010dke slavisti\u010dke \u0161kole, koji je redovna godi\u0161nja aktivnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, odr\u017ean je u Dubrovniku od 17. do 30. augusta 2025. godine. Seminar je okupio sudionike iz razli\u010ditih zemalja (Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Makedonija, Bugarska, Turska, Kina, Italija, Rumunija, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":486,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[19,17],"tags":[],"class_list":["post-484","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-regija","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/484","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=484"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/484\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":493,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/484\/revisions\/493"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/486"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=484"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=484"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=484"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}