{"id":495,"date":"2025-09-07T09:54:06","date_gmt":"2025-09-07T09:54:06","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=495"},"modified":"2025-09-15T20:11:27","modified_gmt":"2025-09-15T20:11:27","slug":"u-kalesiji-promoviran-strip-gribajske-hronike-autora-admira-delica-ilustrirane-price-o-avanturama-efendije-bege-kovaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/09\/07\/u-kalesiji-promoviran-strip-gribajske-hronike-autora-admira-delica-ilustrirane-price-o-avanturama-efendije-bege-kovaca\/","title":{"rendered":"U Kalesiji promoviran strip \u201cGribajske hronike\u201d autora Admira Deli\u0107a: Ilustrirane pri\u010de o avanturama efendije Bege Kova\u010da"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Fahrudin SINANOVI\u0106<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U srijedu 23. jula 2025. godine u Bosanskom kulturnom centru \u201cAlija Izetbegovi\u0107\u201d u Kalesiji u okviru manifestacije \u201cKalesijsko ljeto 2025\u201d odr\u017eana je promocija novog stripa Gribajske hronike<\/em> autora Admira Deli\u0107a<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Admir Deli\u0107 (izvor fotografije: F. Sinanovi\u0107)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osima autora, o Gribajskim hronikama<\/em> i Admiru Deli\u0107u<\/strong> te njegovom radu govorio je i novinar i knji\u017eevnik Fahrudin Sinanovi\u0107<\/strong>, direktor JU BKC \u201cAlija Izetbegovi\u0107\u201d Kalesija. Moderator programa bio je Nermin Hod\u017ei\u0107<\/strong>, akademski glumac.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Fahrudin Sinanovi\u0107, Nermin Hod\u017ei\u0107 i Admir Deli\u0107 (izvor fotografije: F. Sinanovi\u0107)<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kako je sam autor naglasio, Gribajske hronike<\/em> su strip koji \u010dini pet pri\u010da o avanturama Bege Kova\u010da<\/strong>, efendije i partizana, veterana Drugog svjetskog rata, koji se se po povratku ku\u0107i suo\u010dava s nekoliko prikaza i strahota \u0161to prijete njegovom selu i nagovje\u0161tavaju ne\u0161to ve\u0107e i zlokobnije.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Iako je tema lokalna, ome\u0111ena du\u017einom lokalne rijeke Gribaje, od nekih 16 kilometara, pri\u010de su poznate svima. Utemeljene su na kazivanju mog djeda Avde<\/strong>, koji je tokom zimskih ve\u010deri skupljao unuke oko sebe i pri\u010dao te seoske horor pri\u010de, a koje je on tako\u0111er slu\u0161ao od svog oca u na\u0161oj nekada\u0161njoj vodenici. Te sam pri\u010de sa\u010duvao, modificirao i sklopio u prvi album pri\u010da o ovom junaku, pred kojim je, barem po interesu publike, svijetla budu\u0107nost \u2013 kazao je Admir Deli\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Detalj s promocije (izvor fotografije: F. Sinanovi\u0107)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Fahrudin Sinanovi\u0107<\/strong> istaknuo je da je Admir Deli\u0107<\/strong> svestrana li\u010dnost i svestrani umjetnik, koji je i novinar, i slikar, i ilustrator, i knji\u017eevnik, a bavio se i muzikom.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Gribajske hronike predstavljaju spoj tradicije, odnosno na\u0161ih tradicionalnih pri\u010da i predanja, i ne\u010deg novog, modernog \u2013 stripa, relativno novog umjetni\u010dkog izraza; novog u odnosu na klasi\u010dnu knji\u017eevnost i slikarstvo. Osim Bege Kova\u010da<\/strong>, likovi su i razne prikaze, zmije, vile, ma\u010dor, \u017eabenjak… Pri\u010de su pro\u017eete i zdravim humorom (\u201cBego je hrabro utekao.\u201d). Ko poznaje Admira<\/strong>, zna da je Admir<\/strong> veliki lokal-patriot, ali on je jednu univerzalnu temu, univerzalnu pri\u010du, o prikazama, vilama, smjestio u lokalno okru\u017eenje, oko toka rijeke Gribaje. A mo\u017eemo re\u0107i i druga\u010dije: Admir<\/strong> je pri\u010du s lokalnog nivoa uzdigao na nivo op\u0107eg, jer svi, ma gdje bili i ma gdje \u010ditali ovo djelo, podjednako ga do\u017eivljavaju kao svoje, kao svoju pri\u010du \u2013 kazao je izme\u0111u ostalog promotor Fahrudin Sinanovi\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Sinanovi\u0107 se osvrnuo i na \u010dinjenicu da Bego Kova\u010d<\/strong> na glavi ima fes, a na fesu petokraku:<\/p>\n\n\n\n

\u2013 U Bosni, naro\u010dito me\u0111u Bo\u0161njacima, uvrije\u017eene su dvije zablude, dvije predrasude. Prva: izjedna\u010davanje socijaldemokratije i antifa\u0161izma s komunizmom, a samim tim i sa SDP-om. Druga: izjedna\u010davanje vjere sa SDA. U prvom slu\u010daju, ako nisi SDP-ovac, ti nisi ni antifa\u0161ist ni socijaldemokrat, a u drugom, ako nisi SDA, ti i nisi neki vjernik. Naravno, niti se antifa\u0161izam smije i mo\u017ee izjedna\u010davati sa SDP-om, niti vjera sa SDA. Zapravo, svaki normalan \u010dovjek je antifa\u0161ist, ba\u0161 kao \u0161to svako mo\u017ee biti vjernik, bez obzira kojoj stranci pripadao. Ove dvije navedene zablude i predrasude treba poni\u0161tavati, razbijati, jer su obje \u0161tetne i za Bo\u0161njake, i za Bosnu, i za antifa\u0161izam, i za vjeru. To nam i Admir Deli\u0107<\/strong> s fesom i petokrakom na glavi efendije Bege Kova\u010da<\/strong> sugerira \u2013 naglasio je Fahrudin Sinanovi\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Izdava\u010d stripa je Agarthi Comics iz Sarajeva.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Gribajske hronike s glavnim likom na naslovnici (izvor fotografije: F. Sinanovi\u0107)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Admir Deli\u0107<\/strong> bosanskohercegova\u010dki je crta\u010d stripa i novinar. Ro\u0111en je u Toj\u0161i\u0107ima, op\u0107ina Kalesija. U radovima \u010desto isti\u010de i slavi svoje rodno mjesto, a posebno je poznat po stavu da se ljudi ne bi smjeli stidjeti mjesta odakle potje\u010du, naro\u010dito ako je rije\u010d o selu. Umjetni\u010dki put po\u010deo je relativno kasno, u 26. godini, ali je brzo stekao prepoznatljivost u bosanskohercegova\u010dkoj strip-zajednici. Objavio je djela Zbogom, masla\u010dci<\/em>, Pre\u0161li su<\/em>, Seoske strahote<\/em>, Izme\u0111u dva umora<\/em> i Gribajske hronike<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Najpoznatiji je po kreiranju prvog stripa o Genocidu u Srebrenici, zajedno s novinarom Samirom Kari\u0107em<\/strong>. Strip nosi naslov Pre\u0161li su<\/em> i izdan je na bosanskom i engleskom jeziku, sa svrhom da mla\u0111im generacijama pristupa\u010dnije predstavi strahote genocida po\u010dinjenog u julu 1995. godine. Tako\u0111er, svakog 11. u mjesecu radi ilustracije s motivima Genocida u Srebrenici. Izlo\u017eba ovih Deli\u0107evih ilustracija odr\u017eana je ve\u0107 u mnogim bosanskim i evropskim gradovima. \u25a0<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Fahrudin Sinanovi\u0107 je profesor bosanskog jezika i knji\u017eevnosti, knji\u017eevnik i novinar. Radi u <\/strong>JU BKC \u201cAlija Izetbegovi\u0107\u201d Kalesija, gdje je trenutno na funkciji direktora.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Fahrudin SINANOVI\u0106 U srijedu 23. jula 2025. godine u Bosanskom kulturnom centru \u201cAlija Izetbegovi\u0107\u201d u Kalesiji u okviru manifestacije \u201cKalesijsko ljeto 2025\u201d odr\u017eana je promocija novog stripa Gribajske hronike autora Admira Deli\u0107a. Admir Deli\u0107 (izvor fotografije: F. Sinanovi\u0107) Osima autora, o Gribajskim hronikama i Admiru Deli\u0107u te njegovom radu govorio je i novinar i […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":497,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-495","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bosna-i-hercegovina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/495","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=495"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/495\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":937,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/495\/revisions\/937"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/497"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=495"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=495"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=495"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}