{"id":502,"date":"2025-09-07T10:05:36","date_gmt":"2025-09-07T10:05:36","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=502"},"modified":"2025-09-07T10:21:52","modified_gmt":"2025-09-07T10:21:52","slug":"na-tajvanu-zavrsena-22-medjunarodna-lingvisticka-olimpijada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/na-tajvanu-zavrsena-22-medjunarodna-lingvisticka-olimpijada\/","title":{"rendered":"Na Tajvanu zavr\u0161ena 22. me\u0111unarodna lingvisti\u010dka olimpijada"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Simona Klemen\u010di\u010d<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Lingvisti\u010dka olimpijada je srednjo\u0161kolsko takmi\u010denje u kome sudjeluje vi\u0161e dr\u017eava, a njihov se broj iz godine u godinu pove\u0107ava. Rije\u010d je o takmi\u010denju u prepoznavanju logike nepoznatih jezika. Me\u0111unarodna lingvisti\u010dka olimpijada (International Linguistics Olympiad, IOL) svake se godine odr\u017eava u drugoj dr\u017eavi. Upravo je zavr\u0161ena dvadeset i druga u Tajpeju na Tajvanu, a 2026. godine bit \u0107e odr\u017eana u Bukure\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

(Izvor fotografije: https:\/\/iol2025.ioling.org\/<\/a>)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Takmi\u010dari na lingvisti\u010dkoj olimpijadi rje\u0161avaju niz zadataka, i to individualno (obi\u010dno pet zadataka) i ekipno (jedan zadatak). Na ovom takmi\u010denju nije poenta da u\u010denici poka\u017eu poznavanje pojedinih jezika, nego da iz jezika koji su im u pravilu potpuno nepoznati izdvoje gramati\u010dka pravila. Zadaci iz jezi\u010dke logike za lingvisti\u010dku olimpijadu sastavljeni su tako da su rje\u0161ivi \u010dak i ako rje\u0161avalac ne poznaje jezik, a zasnivaju se na tome da je svaki jezik precizan sistem i da se pravila tog sistema mogu utvrditi pomo\u0107u logike.<\/p>\n\n\n\n

Zadatke iz lingvisti\u010dke logike mogu\u0107e je ugrubo podijeliti na nekoliko osnovnih tipova, koji se djelimi\u010dno preklapaju s jezi\u010dkim nivoima. Tipi\u010dan zadatak sastoji se od nekoliko re\u010denica na jeziku koji poznaje veoma malo ljudi, uz koje su dati i prijevodi na jezik takmi\u010dara. U drugom dijelu zadatka takmi\u010dar treba da prevede nekoliko re\u010denica sa svog jezika na taj nepoznati jezik, a u tre\u0107em da obrazlo\u017ei svoje rje\u0161enje. U tom dijelu takmi\u010dari treba da \u0161to jasnije i preglednije predstave gramati\u010dka pravila tog jezika, koja su utvrdili na osnovu datih primjera.<\/p>\n\n\n\n

Drugi tip zadatka jeste zadatak u vezi s nepoznatim pismom. Ve\u0107inu pisama mogu\u0107e je ugrubo svrstati u nekoliko tipova, ali se pojavljuju i mje\u0161ovita te izmi\u0161ljena pisma, koja nisu zasnovana na historijski potvr\u0111enim uzorcima.<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107i tip je zadatak iz historijskog razvoja, u kojem takmi\u010dar utvr\u0111uje glasovne i druge zakone koji su vrijedjeli u historijskom razvoju nekog jezika ili vi\u0161e srodnih jezika. Ponekad se istra\u017euju i srodni\u010dki odnosi me\u0111u jezicima.<\/p>\n\n\n\n

Neki zadaci doti\u010du se klasifikacije svijeta kako ga odre\u0111eni jezik izra\u017eava putem lingvisti\u010dkih sredstava. Kao \u0161to slovenski jezik svojom kategorijom \u017eivog i ne\u017eivog odaje emocionalni stav slovenskog govornika prema igra\u0107im kartama i automobilima, u nekim jezicima nalazimo kategorije poput otu\u0111ive i neotu\u0111ive imovine ili gramati\u010dkog roda koji uklju\u010duje mu\u0161ke osobe nasuprot gramati\u010dkom rodu koji uklju\u010duje \u017eenske osobe i otrov ili posebne markere u zavisnosti od toga kako je predmet do\u0161ao u posjed govornika, naprimjer da li je ne\u0161to sam uzgojio iz sjemena ili ga je dobio na poklon ili ga je kupio ili stekao kao dio ratnog plijena. Zadatak takmi\u010dara je da iza\u0111e izvan mentalnog okvira konceptualnog svijeta svog jezika.<\/p>\n\n\n\n

Jezik se shvata vrlo \u0161iroko, kao bilo koji sistem namijenjen komunikaciji, tako da zadaci mogu uklju\u010divati \u200b\u200bi zadatke koji se ti\u010du DNK ili bar-kodova i drugih sistema. Prilikom izvr\u0161avanja zadataka, takmi\u010dari slu\u0161aju audio snimke ili analiziraju video snimke.<\/p>\n\n\n\n

Prva Me\u0111unarodna lingvisti\u010dka olimpijada organizirana je 2003. godine u Bugarskoj. Na ovogodi\u0161njoj Olimpijadi na Tajvanu takmi\u010dilo se 227 u\u010denika iz 43 zemlje. Na\u0161u regiju na Lingvisti\u010dkoj olimpijadi veoma uspje\u0161no predstavlja Slovenija, gdje se lingvisti\u010dko takmi\u010denje organizira od 2009. godine u okviru veoma popularnih logi\u010dkih takmi\u010denja koje organizira Savez za tehni\u010dku kulturu Slovenije (ZOTKS<\/a>, popularno Zotka<\/em>). U okviru logi\u010dkih takmi\u010denja svaki test uklju\u010duje i najmanje jedan jezi\u010dki zadatak, a za najbolje takmi\u010dare iz srednjih \u0161kola organiziraju se dodatne pripreme, nakon \u010dega slijedi izborno lingvisti\u010dko takmi\u010denje. Me\u0111unarodnog takmi\u010denja iz logike jo\u0161 nema. Logi\u010dka takmi\u010denja, koja je pokrenuo Izidor Hafner<\/strong>, godi\u0161nje poha\u0111a oko 35.000 takmi\u010dara u osnovnim i srednjim \u0161kolama u Sloveniji. Dok hiljade mentora u Sloveniji dobrovoljno prolaze dodatnu obuku i anga\u017eirani su na pripremi u\u010denika i studenata za takmi\u010denja iz logike, a kasnije i lingvistike, druge zemlje nemaju takvu mre\u017eu posve\u0107enih nastavnika. To je ujedno i odgovor na pitanje za\u0161to smo toliko uspje\u0161ni na Me\u0111unarodnoj lingvisti\u010dkoj olimpijadi. Slovenija je 2019. godine \u010dak osvojila ekipno prvo mjesto, ispred Kine i Rusije.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Slovenski tim na 22. me\u0111unarodnoj lingvisti\u010dkoj olimpijadi 2025. godine (izvor fotografije: Simona Klemen\u010di\u010d)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u ostalim zemljama<\/a> iz regije najaktivnija je Bugarska, koja je zajedno s Rusijom pokrenula takmi\u010denje. Sudjeluju i Rumunija, koja je organizator sljede\u0107e Me\u0111unarodne lingvisti\u010dke olimpijade, kao i Ma\u0111arska, a od ove godine i Gr\u010dka. Srbija je tako\u0111er u\u010destvovala u pro\u0161losti (posljednji put 2013. godine), a jo\u0161 uvijek \u010dekamo Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i druge. Sljede\u0107a godina bila bi veoma dobra prilika za njihovo u\u010de\u0161\u0107e, jer \u0107e se Me\u0111unarodna olimpijada organizirati u blizini. O\u010dekuje se da \u0107e 2027. godine biti na Tajlandu. \u25a0<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Simona Klemen\u010di\u010d saradnica je Znanstvenoistra\u017eiva\u010dkog centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, Instituta za slovenski jezik \u201cFran Ramov\u0161\u201d.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Simona Klemen\u010di\u010d Lingvisti\u010dka olimpijada je srednjo\u0161kolsko takmi\u010denje u kome sudjeluje vi\u0161e dr\u017eava, a njihov se broj iz godine u godinu pove\u0107ava. Rije\u010d je o takmi\u010denju u prepoznavanju logike nepoznatih jezika. Me\u0111unarodna lingvisti\u010dka olimpijada (International Linguistics Olympiad, IOL) svake se godine odr\u017eava u drugoj dr\u017eavi. Upravo je zavr\u0161ena dvadeset i druga u Tajpeju na Tajvanu, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":504,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[21,17],"tags":[],"class_list":["post-502","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/502","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=502"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/502\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":512,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/502\/revisions\/512"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/504"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=502"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=502"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=502"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}