{"id":555,"date":"2025-09-07T19:27:11","date_gmt":"2025-09-07T19:27:11","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=555"},"modified":"2025-09-09T16:13:01","modified_gmt":"2025-09-09T16:13:01","slug":"globalna-pismenost-u-praksi-deset-godina-saradnje-northwestern-sarajevo-beograd","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/09\/07\/globalna-pismenost-u-praksi-deset-godina-saradnje-northwestern-sarajevo-beograd\/","title":{"rendered":"Globalna pismenost u praksi: Deset godina saradnje Northwestern \u2013 Sarajevo \u2013 Beograd"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Amir DURANOVI\u0106<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U svijetu koji se sve br\u017ee povezuje, pismenost vi\u0161e nije ograni\u010dena na sposobnost \u010ditanja i pisanja (premda u pojedinim podru\u010djima jo\u0161 uvijek kao takva nije u potpunosti dosegnuta) \u2013 ona uklju\u010duje razumijevanje razli\u010ditih kultura, jezika i perspektiva. Upravo u tom duhu, obilje\u017eavanje Dana pismenosti pru\u017ea priliku da se pogleda \u0161ira slika obrazovanja kao mosta izme\u0111u ljudi i kontinenata. Jedan od najsna\u017enijih izraza te ideje u obrazovnom kontekstu jeste me\u0111unarodna akademska saradnja, koja ne samo da podsti\u010de razmjenu znanja i ljudi ve\u0107 njeguje interkulturni dijalog. Univerzitet u Sarajevu dugi niz godina razvija razli\u010dite oblike me\u0111unarodne akademske saradnje, a sada se nalazi na vratima pune decenije uspje\u0161ne realizacije programa izme\u0111u Northwestern univerziteta iz savezne ameri\u010dke dr\u017eave Illinois i Univerziteta u Beogradu.<\/p>\n\n\n\n

\u201cKomparativno javno zdravstvo: Srbija i Bosna i Hercegovina\u201d naziv je ljetne \u0161kole koja se uspje\u0161no realizira svakog ljeta u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Posljednja u nizu okon\u010dana je sredinom augusta 2025. godine i ve\u0107 sada traju pripreme za njen nastavak naredne, 2026. godine. Saradnja i realizacija programa, jednog od brojnih koje uspje\u0161no vodi Northwesternov Global Learning Office \u0161irom svijeta, obuhvata studentsku mobilnost u trajanju od dva mjeseca, zajedni\u010dki razvijene izvedbene programe i njihovu realizaciju za programe historije, jezika, kulture, komunikacijskih kompetencija, javnog zdravstva te sistema primarne i sekundarne zdravstvene za\u0161tite, a sve to u okviru programa koji studentima omogu\u0107ava \u0161irenje spoznajnih horizonata, stjecanja vje\u0161tina i globalno orijentiranih kompetencija kako bi u potpunosti bili integrirani u aktivno oblikovanje inkluzivnijeg obrazovnog prostora. Programi poput ovog ne samo da doprinose akademskom razvoju i prepoznatljivosti institucija uklju\u010denih u njegovu realizaciju ve\u0107 su\u0161tinski osna\u017euju ideju da pismenost u 21. stolje\u0107u zna\u010di i sposobnost da razumijemo i komuniciramo sa svijetom \u2013 bez obzira na granice. I granicama uprkos<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Polaznici programa u posjeti Uredu rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u BiH<\/em> (izvor fotografije: A. Duranovi\u0107)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Prisje\u0107aju\u0107i se uvodnih teza iz knjige Ra\u0111anje globalnog sveta 1880-2015.<\/em> beogradske histori\u010darke Dubravke Stojanovi\u0107<\/strong>, korisno bi bilo podsjetiti kako Stojanovi\u0107eva tvrdi da njena knjiga \u201cpolazi od toga da je globalizacija istorijska realnost, rezultat duge transformacije svetske politike i ekonomije, koji svakodnevno uti\u010de na \u017eivote svakog od nas\u201d i da, kao takva, vidljiva ve\u0107 decenijama, a prema naslovu re\u010dene knjige sada ve\u0107 skoro stolje\u0107e i po, neminovno prelazi granice politike i ekonomije u naju\u017eim definicijskim okvirima navedenih pojmova, pa se mora priznati \u201cda se globalizacija desila\u201d te da iz navedene pozicije treba promatrati pojmove obrazovanja, me\u0111unarodne akademske saradnje te pismenosti u naj\u0161irem mogu\u0107em zna\u010denjskom opsegu toga pojma.<\/p>\n\n\n\n

Polaznici programa \u201cKomparativno javno zdravstvo: Srbija i Bosna i Hercegovina\u201d ve\u0107 godinama unazad bivaju motivirani za u\u010de\u0161\u0107e u programu predstavljanjem \u0161arolike i vi\u0161estruko slojevite pro\u0161losti jugoisto\u010dne Evrope sa svim segmentima koji su stolje\u0107ima oblikovali savremenu kulturolo\u0161ku, jezi\u010dku, etni\u010dku i dru\u0161tveno-politi\u010dku sliku geografskog prostora koji se u razli\u010ditim metaforama pojmovno kre\u0107e me\u0111u dvama ekstremima, bilo kao liminalni prostor kulturne razmjene, bilo kao prostor nasilja i stradanja \u2013 svojevrsno raskr\u0161\u0107e svjetova i boji\u0161te sje\u0107anja. U tako slo\u017eenoj slici, a s obzirom na naslov i dio sadr\u017eaja programa Ljetne \u0161kole \u201cKomparativno javno zdravstvo: Srbija i Bosna i Hercegovina\u201d s pravom se mo\u017ee postaviti pitanje o vezi izme\u0111u \u0161arolike, a slo\u017eene povijesne slike jugoisto\u010dne Evrope s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom u fokusu i \u201ckomparativnog javnog zdravstva\u201d. Drugim rije\u010dima re\u010deno, gdje se nalazi nit koja povezuje historiju, jezik, kulturu i brigu o ljudima u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi, naprimjer? Odgovor bi mogao biti u magi\u010dnom pojmu globalizacije, koja se desila, i neophodnosti da svijet gledamo nao\u010dalama globalne svijesti. U takvoj po\u010detnoj poziciji, mogu\u0107e je o\u010dekivati i promjene u dioptriji mi\u0161ljenja.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e generacija dosada\u0161njih polaznika programa u pravilu su bili studenti razli\u010ditih i multidisciplinarnih studijskih programa, u kojima se mno\u0161tvo raznovrsnih mogu\u0107nosti izbora prepli\u0107e u slo\u017eenu, ali mogu\u0107u sliku svojevrsne jedinstvene studijske kombinacije, orijentirane \u017eeljama, ambicijama i mogu\u0107nostima studenata. Tako su predavanja o savremenoj historiji Bosne i Hercegovine ili svoje prve rije\u010di i fraze na bosanskom jeziku, latini\u010dnim i \u0107irili\u010dnim pismom, pratili i savladavali studenti Northwesternovih studijskih programa globalnog zdravstva, me\u0111unarodnih odnosa, biologije, ali i studenti orijentirani na programe u \u010dijem su fokusu analiza podataka, metode statisti\u010dke obrade s prate\u0107im ma\u0161inskim u\u010denjem, obradom velikih skupova podataka i njihovom vizualizacijom, kao i brojnih drugih programa. Globalna perspektiva neminovno zahtijeva znatno \u0161iru sliku i mogu\u0107nost izbora.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Obilazak Sarajeva<\/em> (izvor fotografije: A. Duranovi\u0107)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Sada, kada je realizacija programa na pragu svoje prve pune decenije realizacije, moglo bi se s pravom krenuti u pravcu cjelovitije evaluacije, u kojoj treba uzeti u obzir \u010dinjenicu da je svaka godi\u0161nja realizacija programa bila pra\u0107ena temeljitom individualnom evaluacijom, a koju su nu\u017eno pratile i izmjene, dopune, unapre\u0111enja i korekcije orijentirane prema boljoj izvedbi za svaku narednu generaciju. Najve\u0107i izazov, pak, bio je globalna kriza tokom COVID pandemije, iz koje smo na vlastitim primjerima u\u010dili o zna\u010daju i dometima globalne povezanosti, ali i neophodnosti da iz globalnih pozicija pronalazimo zajedni\u010dka i efikasna rje\u0161enja. Privremeni prekid u komunikaciji i kretanju uspje\u0161no je premo\u0161\u0107en nastavkom u uvjetima koji su podrazumijevali novu organizacijsku i logisti\u010dku podr\u0161ku, ali uvijek orijentiranu na o\u010duvanje i unapre\u0111enje programa. Tako se, barem na simboli\u010dkoj ravni, u prvoj deceniji realizacije programa pojavila i uspje\u0161no prebrodila kriza, za koju se mo\u017ee re\u0107i da u potpunosti opravdava postojanje ovakve ljetne \u0161kole. Pandemija je pokazala ranjivost zdravstvenih sistema, \u010dak i u najrazvijenijim zemljama, krhkost lanaca snabdijevanja, ali je isto tako pokazala koliko je zdravstvo bitan segment globalne sigurnosti. S druge strane, pokazala je koliko se pismenost i informacija u globalnim okvirima mogu koristiti kao oru\u017eje, budu\u0107i da je u dobroj mjeri utjecala na \u0161irenje dezinformacija te nepovjerenje u nauku i institucije. Institucije uklju\u010dene u realizaciju programa, Northwestern univerzitet, Univerzitet u Sarajevu i Univerzitet u Beogradu, na primjeru realizacije ovog programa, uostalom kao i drugih, uspje\u0161no su savladale izazove, kreirale nova i inovativna rje\u0161enja te nastavile uspje\u0161nu saradnju.<\/p>\n\n\n\n

U vremenu ubrzanih globalnih promjena, obrazovanje u eminentnim univerzitetskim centrima postaje klju\u010dni pokreta\u010d razumijevanja, prilago\u0111avanja i transformacije dru\u0161tva. Programi poput Ljetne \u0161kole \u201cKomparativno javno zdravstvo: Srbija i Bosna i Hercegovina\u201d pokazuju kako akademska saradnja mo\u017ee povezati historiju, jezik, politologiju, kulturu i zdravstvenu brigu u jedinstvenu obrazovnu viziju. Kroz interkulturni dijalog i mobilnost studenata, razvijaju se kompetencije pismenosti za 21. stolje\u0107e koje nadilaze granice i podrazumijevaju sposobnost kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, digitalne pismenosti i globalne komunikacije. Takvi programi potvr\u0111uju da je obrazovanje most izme\u0111u lokalnog i globalnog, pro\u0161losti i budu\u0107nosti, teorije i prakse. Jezi\u010dka i kulturolo\u0161ka povezanost postaje temelj za izgradnju inkluzivnijeg i otpornijeg obrazovnog prostora. U tom kontekstu, univerziteti poput na\u0161eg Univerziteta u Sarajevu ne samo da prenose znanje ve\u0107 oblikuju svijest o zajedni\u010dkoj odgovornosti u suo\u010davanju s globalnim izazovima. \u25a0<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Amir Duranovi\u0107 vanredni je profesor Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Amir DURANOVI\u0106 U svijetu koji se sve br\u017ee povezuje, pismenost vi\u0161e nije ograni\u010dena na sposobnost \u010ditanja i pisanja (premda u pojedinim podru\u010djima jo\u0161 uvijek kao takva nije u potpunosti dosegnuta) \u2013 ona uklju\u010duje razumijevanje razli\u010ditih kultura, jezika i perspektiva. Upravo u tom duhu, obilje\u017eavanje Dana pismenosti pru\u017ea priliku da se pogleda \u0161ira slika obrazovanja […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":556,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[38,54],"tags":[],"class_list":["post-555","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-obrazovanje","category-visoko-obrazovanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/555","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=555"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/555\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":559,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/555\/revisions\/559"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/556"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=555"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=555"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=555"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}