{"id":671,"date":"2025-09-08T10:34:36","date_gmt":"2025-09-08T10:34:36","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=671"},"modified":"2025-09-09T16:11:02","modified_gmt":"2025-09-09T16:11:02","slug":"cuvari-bosanske-bastine-sto-godina-od-rodjenja-hifzije-ef-suljkica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/09\/08\/cuvari-bosanske-bastine-sto-godina-od-rodjenja-hifzije-ef-suljkica\/","title":{"rendered":"\u010cuvari bosanske ba\u0161tine: Sto godina od ro\u0111enja Hifzije ef. Suljki\u0107a"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Refik BULI\u0106<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ove godine navr\u0161ilo se 100 godina od ro\u0111enja Hifzije ef. Suljki\u0107a, uva\u017eenog alima, pisca i jednog od najistaknutijih \u010duvara islamske i bosanske ba\u0161tine<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Hifzija Suljki\u0107 ro\u0111en je 1925. godine u selu Gvozdevi\u0107ima, dana\u0161nji D\u017eebari, mjestu koje se nalazi na podru\u010dju Op\u0107ine \u017divinice, poznatom po \u010duvenoj D\u017eebarskoj d\u017eamiji, za koju se vjeruje da je izgra\u0111ena 1463. godine za vrijeme sultana Mehmeda II (El-Fatiha \u2013 Osvaja\u010da).<\/p>\n\n\n\n

Mektepsku pouku poha\u0111ao je kod Rasima ef. Selimovi\u0107a u Gornjoj Lukavici, koja je od njegova rodnog mjesta udaljena oko deset kilometara. Nakon toga je zavr\u0161io Behram-begovu medresu u Tuzli i Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Arapski i turski jezik i knji\u017eevnost zavr\u0161io je na Filozofskom fakultetu u Pri\u0161tini. Bio je posljednji imam Namaz\u0111ah d\u017eamije (sru\u0161ena 1978. godine) u Zvorniku, u kome je i \u017eivio do Agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, odakle je uspio prije\u0107i u Tuzlu. U Tuzli je \u017eivio do svoje smrti, a umro je 2002. godine. Ukopan je u rodnome mjestu, u haremu D\u017eebarske d\u017eamije.<\/p>\n\n\n\n

Hifzija ef. Suljki\u0107 autor je brojnih nau\u010dnih i stru\u010dnih radova iz oblasti islamske i kulturne ba\u0161tine te vi\u0161e prijevoda, a za \u017eivota je objavio i nekoliko knjiga. Posthumno je nagra\u0111en Poveljom Hasan Kaimija<\/em> te su mu objavljena i sabrana djela. Za \u017eivota je bio hap\u0161en i osu\u0111ivan od komunisti\u010dke vlasti zbog svojih stavova i tekstova (1949. i 1977), zbog \u010dega je vrlo \u010desto svoje tekstove morao potpisivati raznim pseudonimima jer mu ih pod njegovim imenom (neki) urednici ne bi smjeli objavljivati.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Slijeva nadesno: Mujo Suljki\u0107, Hasan Suljki\u0107, Hifzija Suljki\u0107, Muhamed Tulumovi\u0107 \u2013 Tuzla, 20. decembar 1946. god. (izvor fotografije: porodi\u010dna arhiva)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ljubav prema knjizi i pisanoj rije\u010di u\u010dinila je to da je Hifzija ef. Suljki\u0107 imao veoma bogatu li\u010dnu biblioteku sa oko 7.000 razli\u010ditih publikacija, od tematski raznolikih orijentalnih rukopisa do razli\u010ditih periodi\u010dnih publikacija. Na\u017ealost, njegova je biblioteka u toku Agresije \u201cnestala\u201d i o njoj se zasad ne zna ni\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

Hifzija ef. Suljki\u0107 objavio je za \u017eivota sljede\u0107e knjige:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  • Islam u bo\u0161nja\u010dkoj narodnoj poeziji, Bemust, Sarajevo, 1977. (kasnije imala i drugih izdanja);<\/li>\n\n\n\n
  • Poslovice, Zvornik, 1971 i Tuzla, 1996;<\/li>\n\n\n\n
  • Imam Busiri, Kasidei-Burda<\/em>, Sarajevo, Zvornik, 1973, preveo sa arapskog, uvod s napomenama i komentarima napisao Hifzija Suljki\u0107;\n
      \n
    • (Iako su brojni prijevodi toga djela, ovaj se prijevod, prema nekim mi\u0161ljenjima, mo\u017ee ocijeniti kao najbolji i najdosljedniji prijevod na bosanski jezik. Knjiga je posve\u0107ena prof. Abdurrahmanu Adil-efendiji \u010coki\u0107u.)<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n\n\n\n
    • Bo\u017eije jedinstvo u Kur\u2019anu, izdava\u010d Adem Hod\u017ei\u0107, Kula-Grad, Zvornik, 1974;<\/li>\n\n\n\n
    • Prijevod: Vaz libijskog muftije, Sarajevo, 1973.\n
        \n
      • (Knjiga je prijevod s arapskog jezika predavanja koje je libijski muftija \u0161ejh Tahir ez-Z\u0203vi odr\u017eao 1972. godine na otvaranju novoizgra\u0111ene d\u017eamije u selu Gra\u010danici kod \u017divinica, udaljenom desetak kilometara od Suljki\u0107evih rodnih D\u017eebara.)<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
        \"\"<\/figure>\n\n\n\n

        Nakon smrti Hifzije ef. Suljki\u0107a objavljene su 2007. godine tri knjige njegovih sabranih tekstova u izdanju Bosanske medijske grupe iz Tuzle:<\/p>\n\n\n\n

        Knj. 1: Islamske teme i narodne poslovice;<\/p>\n\n\n\n

        Knj. 2: Islamska ba\u0161tina u Bosni i Hercegovini i njenoj okolini;<\/p>\n\n\n\n

        Knj. 3: Islam u bo\u0161nja\u010dkoj narodnoj poeziji.<\/p>\n\n\n\n

        Osim navedenih knjiga i brojnih radova s islamskom tematikom \u0161tampanih u raznim publikacijama, Hifzija Suljki\u0107 objavio je i niz veoma zapa\u017eenih radova o kulturnoj ba\u0161tini,  zna\u010dajnim Bo\u0161njacima, bo\u0161nja\u010dkoj tradiciji i kulturi te ostavio obilje podataka koji mogu poslu\u017eiti mla\u0111im generacijama za bolje razumijevanje bosanskohercegova\u010dke pro\u0161losti, ali i sada\u0161njosti, te biti pomo\u0107 drugim istra\u017eiva\u010dima u rasvjetljavanju brojnih historijskih nepoznanica.<\/p>\n\n\n\n

        Izdvajamo samo njegove radove objavljene \u010dasopisu \u201cIslamska misao\u201d, od kojih su neki potpisani pseudonimima Mustafa Sulejmanovi\u0107 i Ibn Hasen:<\/p>\n\n\n\n

          \n
        • Islamski spomenici u Malom Zvorniku. IV\/1982, 46, 49-51.<\/li>\n\n\n\n
        • Islamski spomenici u Kozluku. V\/1983, 54, 45-48. 740.<\/li>\n\n\n\n
        • D\u017eamija na Ku\u0161latu. VI\/1984, 61, 42-46. 741.<\/li>\n\n\n\n
        • Islamski spomenici u Zvorniku. VI\/1984, 62, 38-43.<\/li>\n\n\n\n
        • Muslimanski \u017eenidbeni obi\u010daji u Zvorniku i okolini. VI\/1984, 64, 36-41.<\/li>\n\n\n\n
        • Islamski spomenici u Zvorniku. VI\/1984, 69, 44-46. 743.<\/li>\n\n\n\n
        • D\u017eamije u Pura\u010di\u0107u, Lukavcu i Banovi\u0107ima. VII\/1985, 730, 29-31. 744.<\/li>\n\n\n\n
        • Dova na Toplici. VII\/1985, 74, 32-33. 745.<\/li>\n\n\n\n
        • Iz pro\u0161losti Loznice i njene okoline. VII\/1985, 77, 32-35. 746.<\/li>\n\n\n\n
        • Tri Zvorni\u010dke d\u017eamije. VII\/1985, 78-79, 28-30. 747.<\/li>\n\n\n\n
        • \u010cetiri Zvorni\u010dke d\u017eamije: Zamlaz d\u017eamija, had\u017ei Durgutova, Bajr i Begsuja d\u017eamija. VII\/1985, 81, 33-35.<\/li>\n\n\n\n
        • Namaz\u0111ah i Skela d\u017eamija u Zvorniku. VII\/1985, 82, 32-34.<\/li>\n\n\n\n
        • Islamski spomenici u Koraju. VII\/1985, 84, 29-32.<\/li>\n\n\n\n
        • Muslimanska \u017eenska no\u0161nja u Zvorniku krajem XIX i po\u010detkom XX stolje\u0107a. VIII\/1986, 87, 25-28.<\/li>\n\n\n\n
        • Ramazan u Muslimanskim narodnim pjesmama. VIII\/1986, 88-89, 27-28. 752.<\/li>\n\n\n\n
        • O \u201cHikjmetu\u201d nakon 50 godina. VIII\/1986, 93, 23-24.<\/li>\n\n\n\n
        • Podrinjska medresa u Zvorniku. IX\/1987, 103, 31-35. 754.<\/li>\n\n\n\n
        • Kratka povijest po\u010detnog islamskog obrazovanja u Zvorniku. XI\/1989, 122,41-44. 755.<\/li>\n\n\n\n
        • Spomenici Islamske kulture u Srebrenici. XI\/1989, 123, 42- 47. 756.<\/li>\n\n\n\n
        • Objekti islamske kulture u Vlasenici. XI\/1989, 124, 37-39. 757.<\/li>\n\n\n\n
        • Objekti Islamske kulture u Tupkovi\u0107u. XI\/1989, 129, 52-54. 758.<\/li>\n\n\n\n
        • Zakletva u muslimanskim narodnim pjesmama. XII\/ 1990, 133, 34-36. 759.<\/li>\n\n\n\n
        • Turbeta (Mauzoleji) i tekije u Zvorniku. XII\/ 1990, 134, 38- 40. 760.<\/li>\n\n\n\n
        • Objekti islamske kulture u Kladnju. XII\/ 1990, 135, 37-43. 761.<\/li>\n\n\n\n
        • Zvorni\u010dki kadiluk. XII\/ 1990, 137, 44-45. 762.<\/li>\n\n\n\n
        • Sumnjiva ulema u Muslimanskim narodnim pjesmama. XII\/ 1990, 138,51-53. 763.<\/li>\n\n\n\n
        • Iz pro\u0161losti Smedereva. XII\/ 1990, 141, 53-55. 764.<\/li>\n\n\n\n
        • Sultan Fatih u Bosni. XII\/ 1990, 144, 67-71. 765.<\/li>\n\n\n\n
        • Ramazanski top, svira\u010di i bubnjari. XIII\/ 1991, 147-148, 74- 76. 766.<\/li>\n\n\n\n
        • Muslimanske \u010ditaonice (kiraethane) u Bosni i Hercegovini. XIII\/ 1992, 159, 32-39.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
          \"\"<\/figure>\n\n\n\n

          Mezar Hifzije ef. Suljki\u0107a u D\u017eebarima<\/em> (izvor fotografije: R. Buli\u0107)<\/p>\n\n\n\n

          Na zavr\u0161etku ovoga spomena uz stogodi\u0161njicu ro\u0111enja Hifzije ef. Suljki\u0107a \u017eelim kazati i ne\u0161to li\u010dno: drago mi je \u0161to sam poznavao takvoga \u010dovjeka i bio mu na d\u017eenazi. \u25a0<\/p>\n\n\n\n

          <\/div>\n\n\n\n

          Refik Buli\u0107 redovni je profesor u penziji. Autor je petnaestak knjiga, me\u0111u kojima su Bosanski pravopis<\/em> i Bosanski pravopisni priru\u010dnik<\/em>.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

          Pi\u0161e: Refik BULI\u0106 Ove godine navr\u0161ilo se 100 godina od ro\u0111enja Hifzije ef. Suljki\u0107a, uva\u017eenog alima, pisca i jednog od najistaknutijih \u010duvara islamske i bosanske ba\u0161tine Hifzija Suljki\u0107 ro\u0111en je 1925. godine u selu Gvozdevi\u0107ima, dana\u0161nji D\u017eebari, mjestu koje se nalazi na podru\u010dju Op\u0107ine \u017divinice, poznatom po \u010duvenoj D\u017eebarskoj d\u017eamiji, za koju se vjeruje da […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":673,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[40,57],"tags":[],"class_list":["post-671","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-portret","category-predstavljanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/671","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=671"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/671\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":726,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/671\/revisions\/726"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/673"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=671"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=671"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=671"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}