{"id":709,"date":"2025-09-09T12:23:56","date_gmt":"2025-09-09T12:23:56","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=709"},"modified":"2025-09-09T12:23:57","modified_gmt":"2025-09-09T12:23:57","slug":"susret-kultura-prijevodi-savremene-turske-knjizevnosti-na-bosanski-jezik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/09\/09\/susret-kultura-prijevodi-savremene-turske-knjizevnosti-na-bosanski-jezik\/","title":{"rendered":"Susret kultura: Prijevodi savremene turske knji\u017eevnosti na bosanski jezik"},"content":{"rendered":"\n

Za Bosnistiku<\/em> govori Alena \u0106atovi\u0107, profesorica na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i prevoditeljica s turskog jezika<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pitanja: Halid BULI\u0106<\/strong><\/p>\n\n\n\n

H. B.: \u0160ta Vas je prvobitno privuklo turskom jeziku i kako je tekao Va\u0161 profesionalni put do profesorice i prevoditeljice s turskog jezika?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

A. \u0106.:<\/strong> Moje zanimanje za turski jezik javilo se tek tokom studija orijentalne filologije, na koji sam se upisala u vrijeme Opsade Sarajeva. Oduvijek sam voljela u\u010diti strane jezike, ali turski me je fascinirao svojom strukturom, posebno sintaksom, koja je toliko druga\u010dija od sintakse indoevropskih, pa i semitskih jezika. Potom me je postdiplomski studij iz turske knji\u017eevnosti, koji sam poha\u0111ala u Ankari, zauvijek vezao za turski jezik i kulturu. Ta me ljubav obilje\u017eila i intimno i profesionalno te potaknula na akademsko usavr\u0161avanje u oblasti turske knji\u017eevnosti, kako klasi\u010dne tako i moderne. Zanimanje za prevo\u0111enje javilo se ne\u0161to kasnije, 2014. godine, kada me kolegica Sabina Bak\u0161i\u0107<\/strong> pozvala da zajedno prevodimo roman Orhana Pamuka<\/strong> i potaknula da se oku\u0161am u knji\u017eevnom prevo\u0111enju. Od tada do danas zajedno smo prevele deset romana, a potom sam i samostalno prevela jo\u0161 dva djela iz savremene turske knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n

H. B.: Koliko je, po Va\u0161em mi\u0161ljenju, bosanskohercegova\u010dka publika danas zainteresirana za tursku knji\u017eevnost i kako na to utje\u010du historijske i kulturne veze izme\u0111u dviju zemalja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

A. \u0106.:<\/strong> Mo\u017eda na to pitanje bolje mogu odgovoriti izdava\u010dke ku\u0107e nego sami prevoditelji. Naime, izdava\u010dka ku\u0107a Buybook, s kojom sara\u0111ujemo ve\u0107 dugi niz godina, bilje\u017ei zaista veliko zanimanje \u010ditala\u010dke publike za djela iz turske knji\u017eevnosti. Posljednjih godina pojedina djela turskih autora ubrajaju se u najprodavanija u Bosni i Hercegovni. Naravno da tome doprinosi na\u0161e kulturno naslije\u0111e i zanimanje \u010ditatelja za tursku kulturu, koje je posljednjih petnaestak godina u porastu ne samo u oblasti knji\u017eevnosti ve\u0107 i TV programa, gastronomije, turizma i dr.  Percepcija Turske u posljednjih se dvadesetak godina zna\u010dajno promijenila ne samo u BiH ve\u0107 i u Evropi, pa i cijelom svijetu.<\/p>\n\n\n\n

H. B.: U posljednje vrijeme zapa\u017eamo sve ve\u0107i broj prijevoda djela turskih autora na bosanski jezik, a posebno onih koja se ubrajaju u \u017eanr detektivskog romana. Za neke od njih zaslu\u017eni ste i Vi. Da li je trend kriminalisti\u010dkog romana aktuelan i u savremenoj turskoj knji\u017eevnosti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

A. \u0106.: <\/strong>Premda u novijoj turskoj knji\u017eevnosti ne mo\u017eemo govoriti o ve\u0107em broju autora koji su se profilirali kao autori kriminalisti\u010dkih romana, potrebno je ista\u0107i Ahmeta \u00dcmita<\/strong>, autora koji je za turske \u010ditatelje postao sinonim za kriminalisti\u010dki \u017eanr. Naime, spomenuti autor, iako afirmiran u oblasti dje\u010dije knji\u017eevnosti i esejistike, od kraja devedesetih etablirao se kao autor detektivskih romana, u kojima je protagonist naj\u010de\u0161\u0107e osebujni i pronicljivi \u201cdetektiv\u201d \u2013 inspektor Nevzat. \u00dcmit<\/strong> je u Turskoj danas jedan od najprodavanijih autora, ali i jedan od najprevo\u0111enijih na svjetske jezike. Navodi se da su njegova djela prevedena na vi\u0161e od 25 stranih jezika. Svjedo\u010dimo i njegovoj iznimnoj popularnosti na Balkanu, prijevodima \u00dcmitovih romana na bosanski, hrvatski i srpski jezik. Kada je rije\u010d o prijevodima na bosanski jezik, u izdanju Buybooka objavljena su dva njegova djela: roman Vrata tajni<\/em> 2023. godine te nedavno zbirka pripovjedaka Agatin klju\u010d<\/em>. Navedena zbirka naslovljena je prema prvoj pripovijeci, koja se naslanja na stvarne doga\u0111aje, ta\u010dnije boravak Agathe Christie<\/strong> u hotelu Pera Palas u Istanbulu krajem dvadesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Ipak, autor oko lika Agathe Christie plete fikcionalnu pri\u010du o prijateljstvu engleske spisateljice i mladog Tur\u010dina koji je \u017eeli zaintrigirati svojom spremno\u0161\u0107u da po\u010dini \u201csavr\u0161eno ubistvo\u201d. Osim naslovne pripovijetke u zbirci se nalazi jo\u0161 14 kratkih pri\u010da, koje naj\u010de\u0161\u0107e prate inspektora Nevzata dok istra\u017euje ubistva pripadnika razli\u010ditih slojeva savremenog turskog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

H. B.: Kada se u turskoj knji\u017eevnosti javlja zanimanje za kriminalisti\u010dki \u017eanr i da li su se istaknuli jo\u0161 neki autori?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

A. \u0106.: <\/strong>Zanimanje za spomenuti \u017eanr donekle se mo\u017ee zapaziti ve\u0107 krajem deventnaestog stolje\u0107a, kada se turska knji\u017eevnost otvara prema Zapadu i na turski se jezik po\u010dinju prevoditi djela evropskih klasika pa i neka djela kriminalisti\u010dkog \u017eanra. Premda su se pojedini turski autori oku\u0161ali u tom \u017eanru, on \u0107e svoj ve\u0107i zamah do\u017eivjeti tek osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a s detektivskim pri\u010dama \u00c7etina Altana<\/strong>, \u010diji je protagonist inspektor Riza. Tako\u0111er, i neki postmoderni autori s kraja 20. stolje\u0107a unose u svoje romane elemente trivijalne knji\u017eevnosti, odnosno kriminalisti\u010dkog \u017eanra, pa \u0107e i turski nobelovac Orhan Pamuk<\/strong> za neke svoje romane ustvrditi da ih je koncipirao kao kriminalisti\u010dke, odnosno u fokus njihovog zapleta stavio istragu ubistva (prisjetimo se njegovog romana Zovem se crvena<\/em>). Kada je rije\u010d o kriminalisti\u010dkom \u017eanru u turskoj knji\u017eevnosti danas, svakako je nezaobilazan ve\u0107 spomenuti Ahmet \u00dcmit<\/strong>. U posljednje vrijeme pa\u017enju privla\u010de i mla\u0111i autori, me\u0111u kojima je i Hakan S\u00f6kmen<\/strong>, koji je svoje kriminalisti\u010dke romane obagatio vlastitim iskustvima i znanjem iz oblasti arheologije, historije umjetnosti i religija. Bosanskohercegova\u010dkim \u010ditateljima dostupni su prijevodi njegovih romana Izgubljena lobanja Mimara Sinana<\/em> i Klju\u010d Sudnjeg dana<\/em>, objavljeni u izdanju Buybooka (2025).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

H. B.: Kakva su va\u0161a iskustva prevo\u0111enja turskih detektivskih romana u odnosu na prijevode klasika?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

A. \u0106.: <\/strong>Iako se isprva \u010dini da su tekstovi kriminalisti\u010dkog \u017eanra manje zahtjevni u pogledu vokabulara, du\u017eine opisa i re\u010denica te naizgled mnogo dinami\u010dnijih i jednostavnijih dijaloga, oni itekako mogu biti izazovni za prevoditelja. Mada su duge i kompleksne re\u010denice koje nerijetko zauzimaju \u010ditave paragrafe i kakve \u010desto nalazimo kod Orhana Pamuka<\/strong> u krimi\u0107ima rijetkost, ponekad je veoma te\u0161ko u vlastiti jezik prenijeti pojedine \u017eargonizme i naizgled banalan govor ulice i kriminalnog miljea. Ipak, pojedini tekstovi kriminalisti\u010dkog \u017eanra \u010desto su obremenjeni kulturolo\u0161kom, historijskom i religijskom faktografijom koja od prevoditelja zahtijeva pomno istra\u017eivanje radi pronala\u017eenja ekvivalenata u vlastitom jeziku za pojedine pojmove.    <\/p>\n\n\n\n

H. B.: Prevo\u0111enje nije samo prijenos rije\u010di, ve\u0107 i zna\u010denja, konteksta, kulture. Kako pristupate \u201cprevo\u0111enju kulture\u201d s turskog na bosanski jezik? Koliko posao prevodiocu olak\u0161ava, a koliko ote\u017eava osmansko naslije\u0111e prisutno u bosanskom jeziku?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

A. \u0106.: <\/strong>Da, to je vrlo zanimljivo pitanje, jer je na\u0161a pozicija u Bosni i Hercegovini dosta kompleksna.  Naime, na\u0161e kulturno naslije\u0111e donekle nam osigurava da na tursku kulturu gledamo \u201ciznutra\u201d, a opet, razvojni put koji je pro\u0161la na\u0161a knji\u017eevnost 20. stolje\u0107a, kao i na\u0161 knji\u017eevni ukus i lektira na kojoj su odrasle brojne generacije, uklju\u010duju\u0107i i moju, zna\u010dajno se razlikuje od kanonskih djela turske knji\u017eevnosti pro\u0161log stolje\u0107a. Ipak, novija djela turskih autora koja bi se mogla okarakterizirati kao postmoderna i koja \u010desto tematiziraju historijske doga\u0111aje, posebno one iz osmanskog perioda, osobito su privla\u010dna na\u0161oj \u010ditateljskoj publici. Razloge za to svakako mo\u017eemo tra\u017eiti u zajedni\u010dkom kulturnom naslije\u0111u, odnosno pripadnosti \u201cistoj kulturi\u201d, ali i op\u0107em interesu za historijske romane. S druge strane, iako je u na\u0161em jeziku prisutan  poprili\u010dan broj turcizama koji su jo\u0161 uvijek u upotrebi, njihovo je zna\u010denje u nekim slu\u010dajevima izmijenjeno u odnosu na ono koje ima u savremenom turskom jeziku ili je, pak, upotreba pojedinih turcizama u bosanskom jeziku dosta arhai\u010dna kada se radi o savremenom kontekstu, posebno onom detektivskih romana.<\/p>\n\n\n\n

\u010cesto se susre\u0107emo i s izrazima koji nemaju izravan prijevodni ekvivalent u bosanskom jeziku.  U takvim slu\u010dajevima prevoditelj pristupa opisnom prevo\u0111enju ili, pak, kori\u0161tenju fusnota u kojima obja\u0161njava pojedine pojmove. Me\u0111utim, mo\u017eda najve\u0107i izazov predstavljaju pojmovi, naj\u010de\u0161\u0107e turcizmi koji su prisutni u bosanskom jeziku, ali u izmijenjenom zna\u010denju u odnosu na ono u turskom. Zanimljivo iskustvo imali smo s honorifikom \u201cefendi\u201d, koji je u savremenom turskom jeziku do\u017eivio semanti\u010dko pomjeranje u odnosu na osmanski jezik. Naime, u osmanskom jeziku titula \u201cefendi\u201d koristila se u oslovljavanju vrlo cijenjenih osoba, pa \u010dak i dr\u017eavnika i uglednika s osmanskog dvora, dok je danas mnogo manje u upotrebi i koristi se kao \u201cdrugorazredni\u201d izraz po\u0161tovanja za pripadnike ni\u017eih dru\u0161tvenih slojeva u odnosu na termin \u201cbey\u201d, koji je ekvivalent na\u0161oj rije\u010di \u201cgospodin\u201d. U bosanskom jeziku, pak, imamo turcizam \u201cefendija\u201d, koji svojim zna\u010denjem danas ponajvi\u0161e upu\u0107uje na profesiju vjerskog slu\u017ebenika \u2013 imama. Stoga je u prijevodu na bosanski jezik te\u0161ko, zapravo nemogu\u0107e zadr\u017eati honorifik \u201cefendija\u201d uz ime uli\u010dnog prodava\u010da ili nekog lika s margine dru\u0161tva u pojedinim romanima.  Tako\u0111er, honorifik \u201cbey\u201d, od kojeg je nastao na\u0161 turcizam \u201cbeg\u201d, ima izmijenjeno zna\u010denje u savremenom kontekstu te bi ga bilo pogre\u0161no prevoditi sa \u201cbeg\u201d. Tome smo svjedo\u010dili prilikom prvog prijevoda romana Orhana Pamuka<\/strong> Cevdet Bey ve O\u011fullar\u0131<\/em>, koji je umjesto Gospodin D\u017eevdet i sinovi<\/em>, kod nas prvobitno preveden kao D\u017eevdet-beg i sinovi<\/em>, premda govori o \u017eivotu urbane, trgova\u010dke porodice u Istanbulu u republikanskom periodu, a ne feudalnom dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n

H. B.: Da li posebne izazove prevodiocima stvara \u010dinjenica \u0161to bosanski i turski imaju razli\u010dite sisteme gramati\u010dkih rodova? Pojavljuju li se u vezi s tim kakve komplikacije ili anegdote prilikom prevo\u0111enja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

A. \u0106.: <\/strong>Da, svakako. Prevo\u0111enje ote\u017eava odsustvo gramati\u010dkog roda u turskom jeziku, posebno  ukoliko se u djelu ne navode imena likova. Tako\u0111er, pote\u0161ko\u0107u predstavljaju i turska vlastita imena koja mogu biti i mu\u0161ka i \u017eenska, naj\u010de\u0161\u0107e ona koja su se ustalila u novijem periodu, kao \u0161to su Deniz<\/em>, Evrim<\/em>, Devrim<\/em> i sl., ali i ona arapskog porijekla poput Hikmet<\/em>, Fikret<\/em>, Servet<\/em> i sl., za koja u bosanskom jeziku imamo mu\u0161ke i \u017eenske varijante (Hikmet<\/em> \/ Hikmeta<\/em>, Fikret<\/em> \/ Fikreta<\/em>, Servet<\/em> \/ Serveta<\/em> i dr.). Stoga je ponekad potrebno pro\u010ditati nekoliko stranica djela kako bi se iz konteksta ili oslovljavanja shvatilo da li se radi o mu\u0161kom ili \u017eenskom liku.<\/p>\n\n\n\n

H. B.: Koliko savremene tehnologije mijenjaju svakodnevicu profesionalnog prevodioca? Naziru li se posljedice primjene novih tehnologija u prevo\u0111enju u budu\u0107nosti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

A. \u0106.: <\/strong>Pristup internetu svakako olak\u0161ava prevoditelju sam proces prevo\u0111enja, jer mu neposredno postaju dostupni razli\u010diti korpusi i rje\u010dnici u kojima mo\u017ee prona\u0107i odre\u0111ene frazeme i \u017eargonizme koji nisu prisutni u standardnim rje\u010dnicima. Tako\u0111er, zahvaljuju\u0107i mno\u0161tvu podataka s interneta prevoditelj mo\u017ee provjeriti ekvivalente u bosanskom jeziku za nazive odre\u0111enih geografskih i historijskih pojmova, dr\u017eavnih institucija ili strukovnih termina. U skorije vrijeme sve vi\u0161e prevoditelja koristi umjetnu inteligenciju (UMI) prilikom prevo\u0111enja i \u010desto se prevodila\u010dki rad pretvara u korekturu prijevoda koji je sa\u010dinila vje\u0161ta\u010dka inteligencija. Kori\u0161tenje UMI pokazalo se korisnim u prevo\u0111enju dokumenata i konvencionalnih, rekla bih \u201c\u0161abloniziranih\u201d tekstova, ali u knji\u017eevnom prevo\u0111enju jo\u0161 uvijek ne mo\u017ee zamijeniti ljudsku kreativnost. Te\u0161ko je predvidjeti \u0161ta nosi budu\u0107nost i da li \u0107e nas UMI u potpunosti zamijeniti, kao i to da li \u0107e nastati nove generacije stasale na tekstovima vje\u0161ta\u010dke inteligencije, koje vi\u0161e ne\u0107e biti u stanju razlu\u010diti vrijednost i razliku izme\u0111u umjetni\u010dkog i UMI teksta.<\/p>\n\n\n\n

H. B.: Iako se bavite prevo\u0111enjem, prvenstveno ste profesorica. Kako ta dva razli\u010dita zanimanja povezana s turskim jezikom utje\u010du jedno na drugo?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

A. \u0106.: <\/strong>Naravno da se ta dva zanimanja prepli\u0107u i nadopunjuju. Iskustvo u nastavi, osobito analiza i prevo\u0111enje tekstova sa studentima, doprinosi razvoju posebnog senzibiliteta za pronala\u017eenje i propitivanje bosanskih ekvivalenata pojedinih turskih izraza u dana\u0161njem kontekstu i svijesti mladih generacija. Tako\u0111er, istovremeno bavljenje prevo\u0111enjem i rad u nastavi poticaj su da se stalno bude u \u201cformi\u201d, odnosno u dodiru s turskim jezikom i kulturom i ne posustaje u istra\u017eivanju te beskrajne riznice.<\/p>\n\n\n\n

H. B.: Ako biste mogli preporu\u010diti jedno tursko knji\u017eevno djelo koje smatrate klju\u010dnim za razumijevanje Turske danas \u2013 koje bi to djelo bilo i za\u0161to?<\/strong>A. \u0106.: <\/strong>Vrlo je te\u0161ko odabrati samo jedno djelo. Svakako bih mogla preporu\u010diti romane turskog nobelovca Orhana Pamuka<\/strong>, koji tretiraju mnoge dru\u0161tvene i kulturne fenomene dana\u0161nje Turske i predstavljaju svojevrsne \u201cmuzeje\u201d turskog kulturnog naslije\u0111a. Ako govorimo o politi\u010dkom miljeu Turske, onda bi to mogao biti Pamukov roman Snijeg<\/em>, koji daje jezgrovitu sliku politi\u010dke podvojenosti Turaka u periodu Republike. S druge strane, \u017eelimo li razumjeti proces urbanizacije i propitivanja porodi\u010dnih vrijednosti i obi\u010daja Turaka u drugoj polovici dvadesetog stolje\u0107a, kao i preobrazbu koju je do\u017eivio sam grad Istanbul tokom posljednjih desetlje\u0107a, onda bi bilo dobro pro\u010ditati Pamukov roman \u010cudne misli u mojoj glavi<\/em> i biografiju, odnosno memoare Istanbul \u2013 Grad, sje\u0107anja<\/em>. \u25a0<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za Bosnistiku govori Alena \u0106atovi\u0107, profesorica na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i prevoditeljica s turskog jezika Pitanja: Halid BULI\u0106 H. B.: \u0160ta Vas je prvobitno privuklo turskom jeziku i kako je tekao Va\u0161 profesionalni put do profesorice i prevoditeljice s turskog jezika? A. \u0106.: Moje zanimanje za turski jezik javilo […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":711,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[41,40],"tags":[],"class_list":["post-709","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui","category-portret"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/709","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=709"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/709\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":712,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/709\/revisions\/712"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/711"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=709"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=709"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=709"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}