{"id":903,"date":"2025-09-14T16:13:28","date_gmt":"2025-09-14T16:13:28","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=903"},"modified":"2025-09-14T16:13:29","modified_gmt":"2025-09-14T16:13:29","slug":"dvije-nove-knjige-alena-kalajdzije-i-dio-opsirno-o-suglasniku-h-u-bosanskom-jeziku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/dvije-nove-knjige-alena-kalajdzije-i-dio-opsirno-o-suglasniku-h-u-bosanskom-jeziku\/","title":{"rendered":"Dvije nove knjige Alena Kalajd\u017eije (I dio): Op\u0161irno o suglasniku \u201ch\u201d u bosanskom jeziku"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Autor: P. B.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>(Alen Kalajd\u017eija, <em>Na lahkom i mehkom jeziku bosanskom: Suglasnik h u bosanskom jeziku<\/em>, Bo\u0161njaci zajedno! \u2013 Nacionalna koordinacija Bo\u0161njaka u Hrvatskoj, Zagreb, 214 str.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bosnisti\u010dku zajednicu obradovala je vijest da su prije nekoliko dana objavljene dvije knjige dr. Alena Kalajd\u017eije, nau\u010dnog savjetnika na Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu. Rije\u010d je o knjigama <em>Na lahkom i mehkom jeziku bosanskom: Suglasnik h u bosanskom jeziku<\/em> (Bo\u0161njaci zajedno! \u2013 Nacionalna koordinacija Bo\u0161njaka u Hrvatskoj, Zagreb, 214 str.) i <em>Posijani na putu do obe\u0107ane zemlje Tur\u0107ije: Bo\u0161njaci u Sjevernoj Makedoniji<\/em> (Dobra knjiga, Sarajevo, 128 str.). U ovom tekstu pro\u010ditajte autorov predgovor knjizi <em>Na lahkom i mehkom jeziku bosanskom<\/em> i jedan odlomak teksta, na osnovu kojih \u0107ete mo\u0107i ste\u0107i uvid u sadr\u017eaj i kontekst nastanka knjige. Uskoro \u0107ete imati priliku pro\u010ditati vi\u0161e informacija i o drugoj knjizi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-medium-font-size wp-block-paragraph\"><strong>Na lahkom i mehkom jeziku bosanskom: Suglasnik <em>h<\/em> u bosanskom jeziku<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Predgovor<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga koja je pred vama nastajala je u rasponu od nekoliko godina, budu\u0107i da su problemi u vezi sa suglasnikom<em> h<\/em> u bosanskom jeziku tretirani kao pojedina\u010dna pitanja o njegovoj upotrebnoj praksi, kulturalno-identitarnoj prepoznatljivosti, normativnom statusu, etimolo\u0161kom porijeklu i svojevrsnoj pravilnosti kori\u0161tenja. Shodno tome, upotreba suglasnika <em>h<\/em> posmatrana je u kontekstu pojedina\u010dnih slu\u010dajeva na nivou fonetsko-fonolo\u0161kih, tvorbenih, leksi\u010dkih i semanti\u010dkih kriterija. Primjeri su sakupljani iz svakodnevnog jezi\u010dkog op\u0107enja \u0161irokog dijapazona: od napisanih tekstova raznih registara \u2013 knji\u017eevna djela, publicistika, zakoni i administracija, deklaracije proizvoda, natpisi razli\u010dite namjene, naslovi emisija, do govornih tekstova \u2013 razgovorni jezik, narodni govor, \u017eargon, muzi\u010dki \u017eanrovi, tv-gostovanja, obra\u0107anja i dijalo\u0161ke forme video-materijala raznorodnih izvora, za koje se u nekim slu\u010dajevima nije mogao dati precizan izvor, budu\u0107i da je mogao biti npr. registriran na nekom konkretnom javnom doga\u0111aju ili u neformalnoj komunikaciji otvorenog ili zatvorenog tipa. Sve to sabralo se u broj od 130 pojedina\u010dnih leksi\u010dkih pojava i formi analiziranih u skladu s uspostavljenim na\u010delima relevantnim za tuma\u010denje pojava, \u0161to je uklju\u010dilo kriterije: a) pravilnosti ili nepravilnosti, b) etimolo\u0161kog porijekla, c) analo\u0161kog prilago\u0111avanja, d) normativnog statusa u pripadaju\u0107oj jezi\u010dkoj tradiciji, e) prisutnosti ili odsutnosti u razli\u010ditim izvorima, f) potvr\u0111enosti ili nepotvr\u0111enosti u knji\u017eevnojezi\u010dkoj praksi, g) zabilje\u017eenosti ili nezabilje\u017eenosti u odnosu na simboli\u010dku upotrebu, h) onomasti\u010dke gra\u0111e, i) razlikovnosti u odnosu na bliske knji\u017eevnojezi\u010dke sisteme i normativno registrirane forme, kao i druge mogu\u0107e vrste analize raznovrsnih leksi\u010dkih jedinica. Svi ti kriteriji neminovno su doprinijeli posmatranju \u0161irokog dijapazona upotrebe koji su polu\u010dili veoma zanimljive podatke o statusu i upotrebi suglasnika <em>h<\/em> u bosanskom jeziku savremenog doba.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Odlomak<\/strong> <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cPovr\u0161nim i ne previ\u0161e detaljnim pregledom dviju po\u010detnica za nastavu jezika u Bosni i Hercegovini s po\u010detka 20. stolje\u0107a mogu se utvrditi sociolingvisti\u010dki uvjeti u kojima zbog ideolo\u0161ko-politi\u010dkih okolnosti nastaju odre\u0111eni preferirani jezi\u010dki obrasci. Primjer toga pokazuje kako se u su\u0161tini dva ista ud\u017ebenika \u2013 od kojih je jedan \u0161tampan u austrougarsko doba (1918), a drugi u doba Kraljevine SHS (1927) \u2013 jezi\u010dki razli\u010dito tretiraju u nekim aspektima upotrebe. Jedan detalj o tome govori, onaj koji mo\u017eda nije toliko o\u010dit, ali to ipak pokazuje. Rije\u010d je o imenici <em>hora<\/em>, koja je upotrijebljena u ud\u017ebeniku Prva \u010citanka (1918: 48) austrougarske provenijencije, i imenici <em>ora<\/em>, koja se javlja u SHS-ud\u017ebeniku pod naslovom Bukvar (1927: 46), i zanimljivo, u istom tekstu jedne kra\u0107e pjesme, da ne ka\u017eemo pjesmice, i u osnovi istom ud\u017ebeniku, koji je samo \u0161tampan u dvama dr\u017eavnim okvirima, s gotovo identi\u010dnim sadr\u017eajem nastavnih jedinica. \u201cAustrougarski tekst\u201d \u010duva etimolo\u0161ko <em>h<\/em> u datoj rije\u010di: \u201cU\u010dite, djeco, \/ Sad vam je hora! \/ Ko u\u010dit ne\u0107e, \/ Kajat se mora\u201d, dok \u201csrpsko-hrvatsko-slovenski\u201d to <em>h<\/em> izbacuje: \u201cU\u010dite, djeco, \/ Sad vam je ora! \/ Ko u\u010dit ne\u0107e, \/ Kajat se mora.\u201d I ma kako izgledalo da je rije\u010d o perifernoj i pojedina\u010dnoj pojavi, ona ipak govori o ideolo\u0161kim prepozicijama tada\u0161njeg dru\u0161tva na jezik u Bosni i Hercegovini. Rije\u010d <em>hora<\/em> gr\u010dkog je porijekla i zna\u010di vrijeme (Skok) i u zna\u010denjskoj je vezi s engleskom imenicom <em>houre<\/em>, romanskom posu\u0111enicom <em>ura<\/em>, njema\u010dkom <em>uhr<\/em>, pri \u010demu je navedeni oblik prisutan u jeziku izvorniku kao <em>hora<\/em>. (&#8230;)\u201d. (str. 96\u201397) \u25a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Autor: P. B. (Alen Kalajd\u017eija, Na lahkom i mehkom jeziku bosanskom: Suglasnik h u bosanskom jeziku, Bo\u0161njaci zajedno! \u2013 Nacionalna koordinacija Bo\u0161njaka u Hrvatskoj, Zagreb, 214 str.) Bosnisti\u010dku zajednicu obradovala je vijest da su prije nekoliko dana objavljene dvije knjige dr. Alena Kalajd\u017eije, nau\u010dnog savjetnika na Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu. Rije\u010d je o [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":904,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[66,9],"tags":[],"class_list":["post-903","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-jezik","category-knjige"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/903","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=903"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/903\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":906,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/903\/revisions\/906"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media\/904"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=903"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=903"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=903"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}