{"id":954,"date":"2025-09-17T08:46:12","date_gmt":"2025-09-17T08:46:12","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnistika.ba\/?p=954"},"modified":"2025-09-17T08:46:12","modified_gmt":"2025-09-17T08:46:12","slug":"dvije-nove-knjige-alena-kalajdzije-ii-dio-o-bosnjacima-u-sjevernoj-makedoniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/09\/17\/dvije-nove-knjige-alena-kalajdzije-ii-dio-o-bosnjacima-u-sjevernoj-makedoniji\/","title":{"rendered":"Dvije nove knjige Alena Kalajd\u017eije (II dio): O Bo\u0161njacima u Sjevernoj Makedoniji"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Autor: P. B.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>(Alen Kalajd\u017eija, <em>Posijani na putu do obe\u0107ane zemlje Tur\u0107ije: Bo\u0161njaci u Sjevernoj Makedoniji<\/em>, Dobra knjiga, Sarajevo, 128 str.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Bosnisti\u010dku zajednicu obradovala je vijest da su prije nekoliko dana objavljene dvije knjige dr. <strong>Alena Kalajd\u017eije<\/strong>, nau\u010dnog savjetnika na Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu. Rije\u010d je o knjigama <em>Na lahkom i mehkom jeziku bosanskom: Suglasnik h u bosanskom jeziku<\/em> (Bo\u0161njaci zajedno! \u2013 Nacionalna koordinacija Bo\u0161njaka u Hrvatskoj, Zagreb, 214 str.) i <em>Posijani na putu do obe\u0107ane zemlje Tur\u0107ije: Bo\u0161njaci u Sjevernoj Makedoniji<\/em> (Dobra knjiga, Sarajevo, 128 str.). Nakon \u0161to smo ranije objavili <a href=\"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/2025\/09\/14\/dvije-nove-knjige-alena-kalajdzije-i-dio-opsirno-o-suglasniku-h-u-bosanskom-jeziku\/\">autorov predgovor knjizi <em>Na lahkom i mehkom jeziku bosanskom<\/em><\/a> i jedan odlomak teksta, danas objavljujemo predgovor i odlomak iz druge knjige, na osnovu kojih \u0107ete mo\u0107i ste\u0107i uvid u njen sadr\u017eaj i \u017eivot Bo\u0161njaka koji su prethodnim stolje\u0107ima krenuli ka Turskoj, ali zbog raznih razloga nisu do\u0161li do kraja i zastali su u (Sjevernoj) Makedoniji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-medium-font-size\"><strong>Iz Predgovora<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ova knjiga nastala je spontano u vremenu sve<a><\/a> sna\u017enijeg zanimanja za pitanja kulture, identiteta, tradicije i jezika bo\u0161nja\u010dkog naroda, \u010diji pripadnici danas \u017eive na svim kontinentima globalnog dunjaluka. Konkretni razlog nastanka ovakve vrste svojevrsnog dokumentarnog putopisa iniciran je nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkim projektom vo\u0111enim u Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu, koji \u0107e rezultirati dijalektolo\u0161kom monografijom u kojoj \u0107e biti opisan iseljeni\u010dki govor Bo\u0161njaka u Sjevernoj Makedoniji. (&#8230;)<\/p>\n\n\n\n<p>Kako je nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dka ekspedicija zahtijevala rigorozan i metodolo\u0161ki razra\u0111en pristup prou\u010davanju iseljeni\u010dkih govora, a s obzirom na \u010ditav niz drugih va\u017enih elemenata istra\u017eivanja i susreta s bo\u0161nja\u010dkom iseljeni\u010dkom populacijom u Sjevernoj Makedoniji, ukazala se svrsishodnom potreba da se o Bo\u0161njacima Sjeverne Makedonije progovori i iz nekih drugih perspektiva, ne strogo dijalektolo\u0161kih, ve\u0107 op\u0107enito kulturalnih, tradicijskih, identitarnih pa i jezi\u010dkih, \u0161to je bio konkretan razlog za nastanak ovog dokumentarnog putopisa. Knjiga je koncipirana iz dvaju temeljnih uglova: op\u0107i kra\u0107i prikaz stanja bo\u0161nja\u010dke iseljeni\u010dke zajednice u Sjevernoj Makedoniji te pra\u0107enje svakodnevnih aktivnosti dvaju istra\u017eiva\u010da, u prizmi bilje\u017eenja va\u017enih popratnih okolnosti u kojima se istra\u017eivanje odvijalo. Mogao bi biti ta\u010dnim imanentni zaklju\u010dak da ovo pisanje mo\u017ee biti dobar dodatni popratni materijal uz strogu nau\u010dnu monografiju iz oblasti dijalektolo\u0161kog istra\u017eivanja bo\u0161nja\u010dkog iseljeni\u010dkog govora u Sjevernoj Makedoniji.<\/p>\n\n\n\n<p>Nadati se da \u0107e nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dki projekti spomenutog tipa biti dobra polazna osnova za izu\u010davanje jezika, kulture i identiteta bh. iseljeni\u0161tva koje je na\u017ealost svakog dana sve ve\u0107e. To je sigurno dobra prilika i da bh. javnost, makar i na ovaj na\u010din, poku\u0161a sa\u010duvati veze sa svojim iseljeni\u0161tvom. (&#8230;)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-medium-font-size\"><strong>Isje\u010dak iz putopisa<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201c\u010cak smo od njih saznali da mnogi Bo\u0161njaci koji tu \u017eive ili su \u017eivjeli, a mogu\u0107e i u drugim krajevima, iako pripadaju istom rodu, mogu nositi razli\u010dita prezimena, s obzirom na to da su im mati\u010dari, prilikom prijave novoro\u0111en\u010deta, znali davati patronimska prezimena, tako da se npr. jedan brat preziva Tairovi\u0107, po imenu svoga oca Tahira, a drugi Tahirovi\u0107. Od Adnana, Asima i Nihata, ljudima u rasponu od 65 do 80 godina, saznasmo i revnosno pribilje\u017eismo brojne podatke. Ukratko, njihovi preci, a u to vrijeme, prema usmenoj predaji, ukupno 89 bo\u0161nja\u010dkih porodica, po\u0161li su ne\u0161to prije austrougarske okupacije Bosne 1878. godine, nakon crnogorskih upada u isto\u010dnu Hercegovinu, od porodica Bijedi\u0107, Krvavac, Me\u0161i\u0107 i nekih drugih, \u0161to se naseli\u0161e u ovom dijelu grada po, kako posebno istaknu\u0161e, tada\u0161njim strogo planiranim urbanisti\u010dkim propisima, gdje su ve\u0107 1880. sagradili prvu bosansku d\u017eamiju u Makedoniji, ako je nije bilo ve\u0107 negdje prije, \u0161to je kasnije restaurirana u tri navrata, gdje i danas stoji mezar prvog imama, nekog Bijedi\u0107a, \u010diji su kasnije i sin i unuk tako\u0111er bili imami u ovoj d\u017eamiji, i gdje danas d\u017eemat uglavnom sa\u010dinjavaju Albanci, s kojima smo d\u017eematile u\u0161li u obli\u017enju kahvanu, divane\u0107i i razmjenjuju\u0107i mi\u0161ljenja. Jedan lijep miks bo\u0161nja\u010dko-albanskog su\u017eivota i saradnje. Asim, po prirodi \u0161eret, re\u010de kako je lahko s Albancima pri\u010dati bosanski jer je dovoljno samo ih po\u010dastiti sokom, i oni svi hametice pri\u010daju bosanski&#8230; Posebno je zanimljiva bila \u010dinjenica da je Asimova i Nihatova majka porijeklom Albanka, ali je Asim u svom namu i opredjeljenju Bo\u0161njak sa dna kace, tvrde\u0107i da mu je \u010dak maternji jezik bosanski, pa i uz opasku jednog dobrohotnog Albanca da mu objasni kako je logi\u010dki obja\u0161njivo to da mu je majka Albanka, a da je njegov maternji jezik bosanski, na \u0161ta su se svi smijali. Ali, Asim se nije dao omesti u svom bosanskom tvrdokornom stanju duha. (&#8230;)\u201d (str. 50\u201351) \u25a0<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Autor: P. B. (Alen Kalajd\u017eija, Posijani na putu do obe\u0107ane zemlje Tur\u0107ije: Bo\u0161njaci u Sjevernoj Makedoniji, Dobra knjiga, Sarajevo, 128 str.) Bosnisti\u010dku zajednicu obradovala je vijest da su prije nekoliko dana objavljene dvije knjige dr. Alena Kalajd\u017eije, nau\u010dnog savjetnika na Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu. Rije\u010d je o knjigama Na lahkom i mehkom jeziku [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":955,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jnews-multi-image_gallery":[],"jnews_single_post":{"format":"standard"},"jnews_primary_category":[],"jnews_social_meta":[],"jnews_override_counter":[],"footnotes":""},"categories":[66,9],"tags":[],"class_list":["post-954","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-jezik","category-knjige"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/954","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=954"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/954\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":958,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/954\/revisions\/958"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/955"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=954"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=954"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnistika.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=954"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}