Piše: Halid BULIĆ
Leksiku koja se tiče bremenitosti i rađanja životinja možemo smatrati općim, a možemo i stručnim znanjem, ali u svakom slučaju moramo biti oprezni kada je upotrebljavamo. Ona bi trebalo da bude dostupna u općem rječniku, a ako je ne nađemo tamo, na raspolaganju su nam enciklopedijski i specijalni rječnici i, naravno, cijeli internet. Ukoliko im spomenuta leksika nije bliska, pisci bi je morali istražiti i provjeriti prije objavljivanja teksta.
Za početak može poslužiti i sljedeći popis:
- mladunče krave je tele, kada ga rađa, krava se teli (inf. teliti se), a dok ga nosi, krava je steona;
- mladunče ovce je janje, kada ga rađa, ovca se janji (inf. janjiti se), a dok ga nosi, ovca je sjanjna;
- mladunče koze je jare, kada ga rađa, koza se jari (inf. jariti se), a dok ga nosi, koza je skozna;
- mladunče kobile je ždrijebe, kada ga rađa, kobila se ždrijebi (inf. ždrijebiti se), a dok ga nosi, kobila je ždrebna ili suždrebna;
- mladunče svinje je prase, kada ga rađa, svinja se prasi (inf. prasiti se) – može se i kotiti, a dok ga nosi, svinja je suprasna;
- mladunče mačke je mače, kada ga rađa, mačka se maci (inf. maciti se) – može se i kotiti, a dok ga nosi, mačka je skotna;
- mladunče kuje je štene ili kuče, kada ga rađa, kuja se koti (inf. kotiti se), a dok ga nosi, kuja je skotna…
Osim navedenih, mogu postojati dijalekatske ili stilske varijacije (npr., pašče, krme…).
Nakon nabrojanih nekoliko glavnih vrsta domaćih životinja, vidimo da bosanski jezik naglo postaje nezainteresiran za dalji razvoj leksike o bremenitosti i porodima životinja. Još vrijedi spomenuti magarce (mladunče je magare ili pule, kada ga rađa, magarica se koti /inf. kotiti se/, a dok ga nosi, magarica je skotna). Riječ skotna može se primjenjivati na više vrsta životinja.
U vezi s divljim životinjama imamo malo primjera posebnih leksema te vrste. Zečica, naprimjer, može biti zečna i nakon toga može se ozečiti. Ali to zbilja djeluje neobično i stilski obilježeno. Nijedna tigrica nije se *otigrila niti bila *sutigrena, lavice nisu *slȁvne niti se neka od njih nekad *olavila… Slonice su se možda na nešto oslonile, ali proces rađanja slončeta nikad nije bio *slonjenje. Slonice definitivno nisu *suslone. Ne usuđujem se ni zamisliti šta bi bilo s ?nosorožicama / ?nosoroškama, ukoliko se može tako reći. Da zaključimo, većinu divljih životinja pokrivaju općeniti termini: ženka je skotna, a kada rađa, ona se koti.
U nekim se rječnicima kao sinonim riječima steona, suždrebna, sjanjna, skotna navodi riječ bređa, ali se prema drugim rječnicima ona može tumačiti kao ‘gravidna, bremenita’ općenito te se može odnositi i na ženu.
Autori koji u tekstovima pišu o životinjskom graviditetu i porodima moraju pokazati dobro poznavanje potvrđene leksike koja se tiče tih bioloških pojava. A ako pišu o životinjama za čiji graviditet i porod jezik nema razvijenu leksiku, onda imaju priliku da pokažu druge vještine: izbjegavanje ili tvorbu potrebnih neologizama. ■
Halid Bulić je redovni profesor na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.



