Piše: Azra Hodžić-Čavkić
Pedeset i treći seminar za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole, koji je redovna godišnja aktivnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održan je u Dubrovniku od 17. do 30. augusta 2025. godine. Seminar je okupio sudionike iz različitih zemalja (Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Makedonija, Bugarska, Turska, Kina, Italija, Rumunija, Finska, Francuska, Njemačka, Ukrajina itd.) i pružio im bogat program, koji je kombinirao lingvističke, književnoteorijske i interdisciplinarne teme, stručna predavanja i kulturno-umjetničke aktivnosti.
Seminar je započeo 17. augusta (nedjelja) dolaskom sudionika te registracijom i smještajem. Prvi večernji susret bio je posvećen upoznavanju polaznika s nastavnicima i radom u skupinama, čime je postavljen temelј za interaktivnu i saradničku atmosferu, koja je obilježila cijeli seminar.
Sljedeći dan, ponedjeljak (18. august), započeo je svečanim otvaranjem, nakon čega su se održali lektorati konverzacije na trima nivoima pod vodstvom nastavnika Ive Dragićević, Tomislava Ćužića i Ninoslava Radakovića te neobavezni proseminari. Paralelno su se zatim odvijali i obavezni proseminari, koji su obuhvatili teme poput pučke književnosti, nasljeđivanja stila, semantičke tipologije hrvatskog jezika te dvojezičnosti. Dan je završio predavanjem Davora Dukića o dubrovačkoj baroknoj drami i razgledavanjem stare gradske jezgre.
Utorak (19. august) bio je posvećen izbornim proseminarima kao i nastavku obaveznih lektorata, obaveznih i neobaveznih proseminara. Predavanje Josipe Tomašić Jurić obradilo je susrete i sukobe usmene i pisane tradicije, dok je književna večer sa Želimirom Perišom dodatno obogatila kulturni doživljaj sudionika. Sudionici su imali prilike učestvovati u književnoj večeri pod otvorenim dubrovačkim nebom.
Srijeda (20. august) donijela je predavanja o gradišćanskohrvatskom jeziku u Austriji i italijanskim uzorima u hrvatskoj renesansnoj književnosti, a poslijepodne je nastava nastavljena na otoku Lokrumu kroz obavezne proseminare i lektorate. Na Lokrumu su polaznici Škole obišli ostatke samostana i upoznali se sa specifičnom otočkom florom i faunom.
Detalj sa Seminara (izvor fotografije: A. Hodžić-Čavkić)
Četvrtak i petak (21. i 22. august) uključivali su izborne proseminare, predavanja o slavenskoj kulturi u djelima Dubravke Ugrešić, višejezičnosti u Hrvatskoj, kao i terenske aktivnosti – obilazak zidina, Lovrjenca i Državnog arhiva u Dubrovniku, čime su sudionici imali priliku povezati jezičke i književne sadržaje s bogatom lokalnom baštinom. Na Lovrjencu su polaznici tradicionalno čitali kanonske tekstove napisane na hrvatskom jeziku tako predstavljajući svoju grupu svim učesnicima Seminara.
Čitanje poezije na tvrđavi Lovrjenac (izvor fotografije: A. Hodžić-Čavkić)
Subotu (23. august) obilježila je posjeta franjevačkom i dominikanskom samostanu, dok je nedjelja (24. august) bila rezervirana za cjelodnevni stručni izlet na otoke Elafite.
Druga sedmica Škole nastavljena je istim ritmom: predavanja o hrvatskoj književnosti 18. stoljeća, lektorati konverzacije, obvezni proseminari o nasljeđivanju jezika i stila, filmska večer, stručni izleti u Trsteno i Cavtat, posjete Umjetničkoj galeriji, Kući Vlaha Bukovca i Mauzoleju obitelji Račić. Program je uključivao i predavanja o slavističkom naslijeđu Vatroslava Jagića te ulogama hrvatskog jezika u različitim kulturnim kontekstima.
Seminar je završen 30. augusta (subota) radom u skupinama i svečanim zatvaranjem, što je omogućilo refleksiju i konsolidaciju znanja stečenog tokom dvosedmičnog programa. Sudionici su osim stručnih sadržaja imali priliku produbiti međusobnu komunikaciju, upoznati lokalnu kulturu i povijest Dubrovnika te obogatiti svoje znanje hrvatskog jezika i književnosti kroz intenzivnu i raznovrsnu nastavu.
Ovdje donosimo i nekoliko zabilješki s predavanja koja su bila naš odabir. Proseminar Pogled izvana i iznutra – hrvatski jezik pod povećalom semantičke tipologije održala je doc. dr. Daniela Katunar s Odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na njega se upisalo šestero polaznika, koji su mogli usporediti različita iskustva iz svojih jezika (bosanski: Azra Hodžić-Čavkić, bugarski: Martin Stefanov, poljski: Magdalena Baer, slovenski: Sonja Polanc, italijanski: Rosanna Morabito, turski: Nurbanu Duran) i tako oplemeniti nastavu ovog bogatog proseminara. Na nastavi su polaznici naučili da semantička tipologija predstavlja interdisciplinarno područje lingvistike koje se nalazi na raskršću semantike, tipologije i kognitivne znanosti te da se kao posebna grana jezičke tipologije bavi načinima na koje različiti jezici kategoriziraju i izražavaju značenja. U šest predavanja na proseminaru osvijestili smo da prefiksi nisu samo formalni elementi, već semantičke jedinice koje imaju ulogu u izražavanju aspektualnih, prostornih, kauzativnih i pragmatičkih značenja. Jedno od predavanja bilo je posvećeno partonomiji s posebnim naglaskom na odnos dio – cjelina u ljudskom tijelu, gdje smo zaključili da kognitivna segmentacija ljudskog tijela također nije univerzalna, već je pod utjecajem lingvističke i kulturne konvencije. Na predavanjima smo se se bavili i rodbinskim odnosima, koji se često podudaraju s kulturnim praksama i društvenom organizacijom, a to ovu domenu čini jednim od ključnih činilaca za razumijevanje odnosa između jezika, značenja i kulture. Vizualna perceptabilnost boja jedna je od važnih tema kojima se semantička tipologija aktivno bavi na sve većem uzorku. U proučavanju boja koristi se elicitacija kao strukturirani postupak prikupljanja jezičkih podataka izravno od izvornih govornika. I sami polaznici ovog proseminara bili su elicitirani, što je doprinijelo odličnoj dijaloškoj formi nastave. U semantičkoj se tipologiji i e-korpusi koriste kao vrijedan izvor stvarnih podataka koji omogućuju empirijsko, kvantitativno i kvalitativno proučavanje značenja u različitim jezicima te smo posljednje predavanje proveli u otkrivanju vrijednih e-korpusa i alata za obradu hrvatskoga jezika. Učesnici ovog proseminara otišli su s mnoštvom spoznaja o univerzalnosti i partikularnosti ljudskih jezika.
Detalj iz posjete Dubrovačkom arhivu u Sponzi (izvor fotografije: A. Hodžić-Čavkić)
Na obaveznom jezičkom proseminaru Poučavanje stranih i nasljednih govornika, koji se održavao tokom druge sedmice Seminara a koji je vodila prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, četiri polaznice proseminara iz različitih zemalja (Bosna i Hercegovina, Kina, Srbija, Turska), s različitim iskustvom i ciljevima, upoznale su se s mnoštvom termina kojima se razlikuju polaznici jezičkih kurseva. Polaznice su osvijestile da se dvojezičnost može podijeliti na horizontalnu, vertikalnu i kosu, i da se uz nju vezuju različiti tipovi govornika: predački, govornik srodnih jezika, iseljenički, doseljenički, selilački govornik, raseljenik, nasljedni, naseljenički, domorodački i urođenički govornik. Za različite jezičke biografije koriste se i različite metode poučavanja te je na nastavi, osim korisnih konkretnih, poučnih i nadasve zabavnih primjera, bilo moguće općenito razumjeti postupak podučavanja kao metodičko-pedagoškog umijeća koje mora biti savitljivo i ingeniozno. Na nastavi je pokazano kako semantičke nijanse koje se otkrivaju u kontekstu pokazuju osjetljivost i partikularnost naizgled istih ili bliskih leksema te kako se značenjska iznijansiranost može osvijestiti adekvatnim metodološkim postupcima svojevrsne elicitacije govornika. Jezičke priče koje su polaznice čule na časovima ostat će u trajnoj memoriji mozga kao pripovjedačkog organa.
I ovaj je Seminar za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole potvrdio svoju reputaciju kao središnje mjesto za razvoj budućih slavista, povezivanje međunarodnih stručnjaka i promociju hrvatskog jezika i kulture u globalnom kontekstu. Sudionici su se rastali u nadi da će se 2026. godine u Dubrovniku ponoviti u istom ili sličnom sastavu. ■
Azra Hodžić-Čavkić docentica je Odsjeka za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
