Piše: Refik BULIĆ
Veliki župan endehazijske Velike župe Vrhbosne Dereviš Omerović izdao je 23. juna 1941. godine jednu zanimljivu naredbu koja pokazuje da je jezičku politiku u Sarajevu vodio i veliki župan. Naredba se tiče imena sjedišta Velike župe Vrhbosna. Naredbu je, vjerovatno, donio bez konsultacija s postojećim uredom za jezik, ali je vrlo vjerovatno da je bar s nekim nadležnim iz rukovodstva Nezavisne države Hrvatske imao konsultacije u vezi s tim.
Naredba o nazivu sjedišta Velike župe Vrhbosna ima sljedeći sadržaj:
“Kako je sjedištu Velike župe Vrhbosna prema izvornom narodnom govoru iz davnine naziv Sarajvo, a ne Sarajevo, to se ime sjedišta ove župe u govoru i pismu ima nazivati Sarajvo. Ovaj će se ispravak provesti i u službenom popisu imena mjesta.”
Ova je naredba velikog župana Derviša Omerovića, međutim, zanimljiva i po tome što je neočekivana i neuobičajena u ondašnjim prilikama, kad je jezička politika bila strogo kontrolirana, pa se i službeni naziv mjesta, morao potvrđivati preko ureda za jezik Nezavisne države Hrvatske. Zanimljivo je i to što je ime mjestu preoblikovao veliki župan, koji nije bio Sarajlija.
Naredba o promjeni imena Sarajevo u “Sarajvo” objavljena je u Narodnim novinama od 28. juna 1941. godine. U Narodnim novinama objavljivani su i drugi službeni akti NDH pa pitanje poštivanja naredbe velikog župana o nazivu Sarajvo ne bi trebalo biti upitno i izvan velike župe Vrhbosne. Ipak, ovo bi se moglo ispitati analizom dokumenata NDH koji su sadržavali i ime sjedišta velike župe Vrhbosna.
Naredbu je objavio Milan Šipka u knjizi Standardni jezik i nacionalni odnosi u Bosni i Hercegovini (1850–2000). ■
Refik Bulić redovni je profesor u penziji. Autor je petnaestak knjiga, među kojima su Bosanski pravopis i Bosanski pravopisni priručnik.
