Piše: Halid BULIĆ
U petak 12. septembra 2025. godine s početkom u 18 sati u striparnici Agarthi u Sarajevu održana je promocija stripa “Gribajske hronike” Admira Delića. O nastanku stripa i pustolovinama njegova glavnog junaka Bege Kovača govorili su Adis Nadarević, Roman Ivanković i Admir Delić.
Promotori Roman Ivanković, Admir Delić i Adis Nadarević (autor fotografije: H. Bulić)
Radnja stripa “Gribajske hronike” događa se na obalama rijeke Gribaje, a glavni junak Bego Kovač je hodža partizan, veteran Drugog svjetskog rata, koji se nakon povratka iz rata u svom rodnom kraju suočava s različitim prikazama i nadnaravnim bićima. Na promociji je istaknuta autentičnost lika Bege Kovača i promotori su istaknuli da podsjeća na Zuku Džumhura, Branka Ćopića, likove priča Nedžada Ibrišimovića ili Ahmeta Hromadžića. Autor je spomenuo da Bego Kovač djelimično evocira i naslovni lik iz serije Tale, Ćopićevu priču o vukodlaku Luki, ali i moderni hip-hop, koji je Deliću veoma blizak.
Posjetioci promocije (autor fotografije: H. Bulić)
Promotor knjige prevodilac Roman Ivanković izjavio je za “Bosnistiku”:
– Strip Admira Delića “Gribajske hronike” je jedna novina i, možemo reći, presedan na tržištu stripa, a možemo reći čak i književnosti Bosne i Hercegovine, jer ovo što su nam ponudili Admir i izdavačka kuća Agarthi nije nešto što se viđa baš svaki dan. Razumijemo da je u ovom našem vremenu izdavaštvo u velikim iskušenjima i prava je hrabrost uopće upustiti se i u crtanje stripa i pogotovo u izdavanje i objavljivanje stripa, ali ispostavilo se da je u ovom konkretnom slučaju to pun pogodak, jer se strip veoma dobro prodaje i trenutno je najprodavaniji strip u Bosni i Hercegovini. U veoma kratkom periodu je dosegao taj status. Autor nam je rekao da se spremaju i nastavci, tako da ne samo da postoji potražnja nego postoji i jedna ideja, jedan širi okvir unutar kojeg su “Gribajske hronike” samo jedan dio pa možemo reći da je i to jedna novina u odnosu na ono što dosad poznajemo. Ovaj strip nije ni projekt ni samo jedan komad za jedno vrijeme, nego očigledno postoji šira priča iza toga, cijeli svijet, imaginarij unutar koga je Bego Kovač glavni lik. Ono što nas posebno oduševljava vezano za našega Begu jeste njegova autentičnost, prvenstveno u jeziku kojim se on obraća. Kako kaže autor, on je dosta tih priča čuo od svoga djeda, od svoje nene, to su narodne priče i često se u njegovom stripu, ili da kažemo knjizi, govori upravo narodnim jezikom. To je posebna dragocjenost, jer se vidi da je autor veoma ponosan i na svoj kraj i na jezik. U tom smislu je Bego Kovač izuzetno autentičan lik. Zna se odakle dolazi, zna se ko je, bez obzira na sve suprotnosti koje ga krase. On je efendija, istovremeno je veteran narodnooslobodilačke borbe. Ima fes, nosi petokraku. Za pasom nosi pištolj i tespih. Suočava se s različitim strahotama iz narodnih priča, s prikazama s kojima se ophodi, s jedne strane, s poštovanjem, a s druge strane, nije mu strano da se s njima direktno sukobi. On je osmišljen ne kao pasivni posmatrač događaja, kako često vidimo iz drugih djela, kroz naše filmove, gdje je uvijek u Bosni i Hercegovini nekako prisutna pozicija žrtve. Bego Kovač je veoma zanimljiv junak koji je u aktivnoj situaciji. Bez obzira na sve teškoće s kojima se suočava, on ni u jednom trenutku nije žrtva. On se suočava sa životom onakvim kakav jeste, s kakvim su se prethodne generacije suočavale češće nego ova naša, koja je malo potonula u neku letargiju, neku apatiju, tako da je i tu jedna velika novina da imamo jednog takvog baš pravog, istinskog heroja, koji nije heroj po uzoru na strip-heroje, koji nam dolaze uglavnom sa Zapada, koji su neki nadnaravni likovi. On je jedan sasvim obični, autentični bosanski čovjek, sa svime što ga, kao takvog, krasi. Pritom je najdragocjenije što je on stvarno junak, jer on svoju zajednicu brani i štiti od svega, od svih zala i neobičnosti koje ga okružuju. On je taj koji je iskoračio tamo gdje ostali seljani ne smiju, on je taj koji će se sukobiti tamo gdje se drugi ne usuđuju ići, tako da je on po više osnova vrlo autentičan lik s autentičnim jezikom, koji svojim očima i svojim jezikom govori o svome kraju.
Na promociji je najavljena i druga knjiga o Begi Kovaču. ■
Halid Bulić je redovni profesor na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
