Piše: Edin SMAILOVIĆ
U Bijelom Polju su 17. i 18. decembra održani Drugi Sijarićevi književni dani. U okviru ove manifestacije dodjeljuje se i regionalna književna nagrada Ćamil Sijarić za najbolje prozno djelo na prostoru Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Ove godine laureat nagrade je Darko Cvijetić za roman Puno mi je to. Osam djevojčica. Ali prije nego što nešto više kažem o Drugim Sijarićevim književnim danima i dobitniku nagrade za ovu godinu, cijenim važnim da široj javnosti kažem nekoliko rečenica o tome kako je, kada i zašto ustanovljena spomenuta nagrada i manifestacija.
Ćamil Sijarić rođen je u selu Šipovice, općina Bijelo Polje. Iako će ga životna sudbina, još od odlaska na školovanje u medresu u Skoplje, za sva vremena odvesti iz Bijelog Polja i svog rodnog sela, nepobitno je da je skoro sve Ćamilovo književno djelo nastalo zasnivajući se na sudbini ovih ljudi i ovog prostora. Bijelo Polje je tragalo za načinom kako da se oduži ovom velikom piscu ali i reaktelizuje njegovo djelo. Tako se došlo na ideju da se utemelji regionalna književna nagrada Ćamil Sijarić. Nagradu je utemeljio Savjet Centra za kulturu “Vojislav Bulatović Strunjo” u Bijelom Polju, a za utemeljenje nagrade najzaslužniji je tadašnji direktor Centra za kulturu Jasmin Ćorović, za čijeg se mandata to dogodilo. Dugo smo razmišljali na koji način definisati nagradu i koji bi prostor trebala obuhvatiti. Ali, polazeći od toga da je Sijarićeva književnost bila čovjekoljubna, pored svih ostalih kvaliteta, naravno, smatrali smo da bi i sam Ćamil želio da ona dopre što je moguće dalje. Zato smo se odlučili da nagrada obuhvati prostor sva četiri jezika na kojima se dobro razumijemo i na prostor četiri države u kojima se ovi jezici dominatno govore. Također, smatrali smo i da za adekvatnu prezentaciju, proučavanje i novo aktuelizovanje njegovog djela, nije dovoljno samo da uspostavimo nagradu. Zato smo se odlučili na uspostavljanje manifestacije pod nazivom Sijarićevi književni dani, a u okviru kojih se, na Ćamilov rođendan – 18. decembra, uručuje nagrada.
Ove godine Sijarićevi književni dani trajali su dva dana i u okviru njih imali smo devet književnih programa.
Prvog dana Sijarićevih književnih dana imali smo ukupno pet programa. Manifestacija je otvorena projekcijom dokumentarnog filma Jesen praznih oraha, koji se bavi životom Ismeta Rebronje, poznatog književnika i kulturnog poslenika. Rebronja je rođen u okolini Bijelog Polja, a najveći dio života proveo je u Novom Pazaru. Bio je prijatelj s Ćamilom Sijarićem i zajedno s njim pokretač i učesnik brojnih kulturnih manifestacija. Poslije toga smo imali promociju knjige poezije Gravitacije autora Omera Redžića. Smatrali smo važnim da u okviru Sijarićevih književnih dana imamo i jedan program posvećen poetskom stvaralaštvu, jer je Ćamil, pored ostalog, bio i odličan pjesnik.
Detalj s projekcije filma “Jesen praznih oraha”
Nakon toga imali smo prvi dio dvodnevnog okruglog stola o liku i djelu Ćamila Sijarića pod nazivom Gdje su ona druga vrata. Na okruglom stolu učestvovali su univerzitetski profesori, upravnici kulturnih ustanova i pisci iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije. Za kraj prvog dana manifestacije imali smo izložbu novinskih članaka Drvo kraj Akova, koja se bavi životom i djelom Ćamila Sijarića u periodu od 1939. godine pa do smrti 1989. godine.
Prvi dan manifestacije završen je promocijom knjige Svetislava Basare. U pitanju je knjiga eseja pod naslovom Na ivici. Basara je prošlogodišnji i prvi dobitnik nagrade Ćamil Sijarić.
Svetislav Basara na “Sijarićevim književnim danima”
Drugog, završnog dana manifestacije promovisali smo roman Nebeska divanhana autora Mirka Demića. Nakon toga imali smo drugu sesiju okruglog stola, a program je završen promocijom knjige Puno mi to. Osam djevojčica aktuelnog laureata nagrade Ćamil Sijarić Darka Cvijetića. Na kraju smo imali poetsko-prozni hepening glumaca pozorišta u Bijelom Polju i studenata Odsjeka za književnost Filološkog fakulteta u Nikšiću, nakon kojeg je nagrada svečano uručena Darku Cvijetiću.
Žiri u sastavu: Kemal Musić, predsjednik, i dr. Draško Došljak, član žirija iz Crne Gore, dr. Dijana Hadžizukić, član žirija iz Bosne i Hercegovine, Petar Arbutina, član žirija iz Srbije, i Sinan Gudžević, član žirija iz Hrvatske, kao i prethodni put, imao je težak zadatak. U najužem izboru bilo je pet naslova, a najviše glasova žirija imali su Darko Cvijetić i Miljenko Jergović. Ipak, prevagnulo je djelo Darka Cvijetića. Pored one književne funkcije koju nagrada i manifestacija svakako trebaju imati, a to je stavljanje književnog djela Ćamila Sijarića na mjesto koje zaslužuje, tu je i ona druga funkcija, ovdje bitnija nego u nekim drugim dijelovima svijeta, a to je jednostavno kazano širenje čovjekoljublja.
Dodjela nagrade “Ćamil Sijarić” Darku Cvijetiću
Ćamil je vjerovao da se i riječima može liječiti i makar malo umanjiti patnja. Zato su nam i za nagradu i manifestaciju bitni i etika i estetika i lika i djela onih koji učestvuju na manifestaciji, a posebno dobitnika nagrade. Kada su u pitanju dosadašnji dobitnici, nimalo ne sumnjam ni u jedno ni u drugo. Naravno, ostaje nam još puno rada kako bi manifestacija bila još bolja. Ali ono što nam je posebno važno jeste da smo učinili sve što je moguće da manifestaciju i nagradu postavimo na zdrave noge. Ako smo u tome uspjeli, možemo biti prezadovoljni. ■
Edin Smailović je historičar i publicist zaposlen u institucijama kulture dvadeset godina. Trenutno obavlja funkciju direktora Centra za kulturu “Vojislav Bulatović Strunjo” u Bijelom Polju. Objavio je knjige poezije Prolaznost i Paradox Mortem te knjigu kratkih priča Omča.
