Autor: P. B.
U srcu Geteborga, u Karla tornju, najvišoj skandinavskoj zgradi, održan je Bosna i Hercegovina – Nordijski forum – dvodnevno okupljanje koje je pokazalo kako dijaspora može biti istinski stub Bosne i Hercegovine u Evropi. Atmosfera je bila svečana, ali i radna: poduzetnici, naučnici, kulturni radnici i aktivisti iz skandinavskih zemalja i domovine govorili su istim jezikom – jezikom nade i odgovornosti.
Program Foruma obuhvatio je širok spektar tema – od poduzetništva i održivog razvoja, medicine i tehnologije, pa do demokracije, jezika i kulture. Učestvovali su istaknuti pojedinci iz BiH i dijaspore, među njima ministar Elmedin Konaković, ambasadori Anesa Kundurović-Miljak, Hoda Dedić, Damir Arnaut, Bojan Šošić te Azra Zornić, dr. Ismet Gavrankapetanović, Eddie Ćustović, Miro Lazović, Dragan Bursać, Satko Mujagić, Ahmed Husagić, Dženan Čišija i mnogi drugi. Više od trideset govornika i preko dvije stotine učesnika i volontera učinilo je da se osjeti snažna povezanost, bazirana na stručnosti, iskustvu i dubokoj posvećenosti demokratizaciji bh. društva i napretku BiH.
Demokracija i ljudska prava: Jezik kao stub slobode
Jedna od sesija foruma bila je Demokratija i ljudska prava, koja je uključivala i plenum posvećen maternjem jeziku kao temelju demokracije i ljudskih prava. Moderator panela bio je Edin Osmančević, a učesnici su bili Amela Isanović, Sevleta Hrustić i Rinko Golubović.
U uvodnoj riječi prof. Amela Isanović naglasila je da borba za jezik nije samo pedagoško ili kulturno pitanje već suštinsko političko i demokratsko pitanje:
– Jezik je dom u kojem narod stanuje. Kada ti oduzmu jezik, ostaneš bez krova nad glavom. Bez imena jezika nema ni imena slobode.
Ona je podsjetila da historija pokazuje kako tiranija često počinje napadom na jezik, a posebno naglasila da su djeca u entitetu Republika srpska već godinama izložena ovoj vrsti tiranije – uskraćivanju prava na bosanski jezik. Jezik je, kako je istakla, postao instrument političke moći, u bh. stvarnosti i direktan udar na identitet, dostojanstvo i ravnopravnost građana, što zahtijeva još snažniju društvenu i institucionalnu odbranu.
Sevleta Hrustić, šef odjela u Centru za jezike u Göteborgu, osvrnula se na rezultate međunarodnih istraživanja koja potvrđuju da maternji jezik i dvojezičnost predstavljaju osnovu kognitivnog razvoja djeteta i njegovog kasnijeg uspjeha. Govorila je i o iskustvima iz švedskog obrazovnog sistema, gdje se jezici manjina prepoznaju kao bogatstvo i dodatna vrijednost, naglašavajući da ključnu ulogu u očuvanju jezika imaju porodica i zajednica te da su u maternjem jeziku sazdana prošlost, sadašnjost i budućnost jednog naroda.
– Znati samo tuđi jezik, a izgubiti svoj – to je samopotčinjavanje. Znati svoj, i uz to i druge jezike – to je osnaživanje – istakla je Hrustić u završnoj riječi.
Rinko Golubović, isaknuti bh. novinar, govorio je o bosanskoj jezičkoj stvarnosti i politizaciji jezika, naglašavajući da osporavanje postojanja bosanskog jezika nije samo lingvistička rasprava.
Panel o jeziku završio je snažnim zaključkom da demokratija i ljudska prava ne mogu postojati bez slobode izražavanja na maternjem jeziku te da je očuvanje bosanskog jezika u dijaspori jednako važno kao i institucionalna borba za njegovo priznanje i zaštitu unutar Bosne i Hercegovine. To su bile riječi Edina Osmančevića, koji je kao inicijator i moderator rezimirao u završnoj sesiji Nordijskog foruma.
Snaga istine protiv revizionizma
Snažan nastup imali su i Dragan Bursać i Satko Mujagić, koji su govorili o zloupotrebi jezika u javnom prostoru, odsustvu istraživačkog novinarstva i opasnostima revizionizma. Posebno je ukazano na glorifikaciju ratnih zločinaca i negiranje genocida kroz obrazovni sistem i medije, uz naglasak da je borba za istinu neraskidivo povezana s riječju kao najmoćnijim oružjem.
Posebne reakcije izazvao je i Miro Lazović, koji je govorio o neophodnim ustavnim promjenama i viziji građanske BiH. Njegove riječi naišle su na snažan aplauz i potvrdile da tema jednakosti i demokratizacije ostaje u središtu pažnje, kako u BiH, tako i među njenom dijasporom.
Most prema budućnosti
Na kraju foruma, članovi organizacijskog tima predstavili su zaključke tematskih sesija i najavili naredne korake u razvoju Foruma. Ova platforma, koja je već prerasla u most između Bosne i Hercegovine i nordijskih zemalja, uskoro bi mogla proširiti svoje horizonte. Nakon Geteborga, razmatra se da se sljedeći Bosna i Hercegovina – Nordijski forum održi u Oslu ili Kopenhagenu, uz mogućnost njegovog širenja i izvan nordijskog okvira.
Nordijski forum tako je potvrdio da dijaspora nije samo emotivna veza s domovinom već i snaga koja može jačati BiH u svim segmentima – od demokratizacije društva i unapređenja kvaliteta života do jačanja njene evropske pozicije. A snaga jezika i istine, kako je više puta istaknuto, ostaje temelj na kojem se gradi slobodna i pravedna budućnost. ■
