Autor: P. B.
Zbirka kolumni “Zapisi s Marindvora” Jasne Diklić, doajenke bosanskohercegovačkog glumišta, prošle je srijede (8. 10. 2025) promovirana i na Fakultetu humanističkih nauka u Mostaru. Ovaj je događaj okupio brojne učenike, studente, profesore i ljubitelje pisane riječi, koji su s autoricom razgovarali o kulturi i umjetnosti, kao i o položaju mladih u tim okvirima.
O knjizi i umjetničkom stvaranju Jasne Diklić govorili su Omer Mičijević, direktor Narodne biblioteke Mostar, i Amina Bašić, studentica drugog ciklusa studija na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
– Svaka kolumna u ovoj zbirci ima svoj mikronarativ, mali esej o svijetu u kojem se svakodnevno obitava, ali i vlastiti emotivni puls. Narativni je glas u kolumnama Jasne Diklić autentičan. Njen se glas katkad pretvara i u krik umjetnosti nad tragikom stvarnosti. Svaka napisana rečenica dolazi iz svijesti o odgovornosti jezika: da riječ mora biti istinita, jer ona, jednom izgovorena, postaje moralni čin. To je pisanje koje ne pristaje na površnost, koje traži od čitaoca da misli, da osjeti, da zauzme stav. Također, tematska su polja njenih kolumni veoma široka i raznovrsna, a podrazumijevaju: svakodnevnicu, politiku, umjetnost, rat, genocid, urbicid, kulturocid, kao i niz drugih devijantnih pojava u društvu; zatim, ekološke teme, feminizam, marginalizirane skupine poput djece s Downovim sindromom, Roma i svih onih drugačijih i neshvaćenih – istakla je Amina Bašić u predstavljanju ove knjige.
Amina Bašić i Jasna Diklić
Razgovor je vodila Ehlimana Alihodžić, koja je s autoricom razgovarala i o položaju umjetnika i njihovom statusu u savremenom društvu te prilikama za mlade u okviru Internacionalnog festivala srednjoškolskog teatarskog stvaralaštva “Juventafest”, koji se po trinaesti put održao u septembru ove godine u Sarajevu i okupio srednjoškolske teatarske grupe iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Slovenije.
Jasna Diklić, kao direkorica ovog festivala, značajno doprinosi afirmaciji kulture i teatarskog stvaralaštva i među mlađim generacijama, a njena knjiga “Zapisi s Marindvora”, u koju je utkala sve svoje stavove o svijetu i životu, zasigurno nadilazi novinarsku formu kolumne i prerasta u autentičan narativni oblik, koji je i književni i ljudski testament umjetnosti u najširem smislu te riječi. ■
