Piše: Ajla MRGUDA
Homersko pitanje jedno je od najpoznatijih svjetskih pitanja, a odgovor na njega otkrili su Albert Lord i Milman Parry pronašavši jednog mesara iz sela Obrov kod Bijelog Polja u Sandžaku – koji je volio pjevati. Avdo Međedović, bošnjački je Homer iz Sandžaka, koji svojim spjevovima odgovara na pitanja historije ispjevavši više desetina hiljada stihova odjednom. Perry je 1935. godine snimio 80.000 stihova koje je Avdo ispjevao, bilježeći leksiku, način formiranja opisa i širenja prvobitnih pjesama, koje bi Avdo čuo, i dijalektizme, koji su za nas od velike važnosti. Samo dvadeset godina kasnije, Perry je ponovo došao i snimio iste pjesme, kako bi usporedio verzije koje Avdo pjeva. Promijenjenost leksike i načina opisivanja kroz godine starosti predstavljaju veličinu i fascinantnost Avdova postojanja i ličnosti koja nadmašuje granice monumentalnog te on postaje stvaran junak bošnjačke historije i kulture, koji nas predstavlja svijetu u najboljem svjetlu.
U želji da se balkanskoj naučnoj sceni predstavi veličina Avdove ličnosti i da prilika novim naučnim istraživanjima, Bošnjačko nacionalno vijeće u Republici Srbiji i Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori 5. i 6. decembra 2025. godine organizirala su naučni simpozij “Vijek i po Avda Međedovića”.
Program cjelokupne manifestacije trajao je dva dana, gdje je u petak (5. decembra) u Centru za kulturu Bijelog Polja organizirana promocija “Bošnjačkog zbornika 1”, objavljenog nakon prošlogodišnjeg simpozija održanog u Podgorici, koji je bio organiziran povodom 250 godina od objavljivanja “Hasanaginice” i 450 godina od prvog spominjanja sevdalinke. Promotori zbornika bili su Aleksandar Čogurić, Fuad Baćićanin, Suljo Mustafić i Ena Begović-Sokolija, a prisutnima se obratio i Sead Šemsović, predsjednik Organizacionog odbora, objasnivši da je cilj zajedničkih izdanja ovih dvaju vijeća formiranje zajedničke biblioteke koja će pokrivati sve teme iz bošnjačke kulture koje dosada nisu istražene. Pozvao je sve naučnike, stručnjake i zaljubljenike u bošnjačku kulturu i bosanski jezik da se uključe u formiranje ovih zbornika, jer samo skupa možemo posjedovati snagu, sačuvati jačinu identiteta i doprinijeti unapređenju nauke.
Ena Begović-Sokolija dala je osvrt na strukturu zbornika, predstavljajući tri dijela koja on sadrži, kroz kratak prikaz svakog rada i važnosti koju nosi. Istakla je da je ovaj zbornik od iznimne važnosti za nauku te da će zasigurno pomoći istraživačima u izučavanju predstavljenih tema.
Baćićanin je istaknuo da je Sandžak mjesto kulturnog prostora Bošnjaka te da se ovim simpozijem slavi njegov prostor kao mjesto susreta i preplitanja kultura. Spomenuo je važnost naučne djelatnosti u Sandžaku i potrebu da ovakvi susreti žive. Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić poručiio je da je Avdo Međedović “epski gorostas, koji je pomogao u razrješavanju homerskog pitanja”, i dodao da nije dokazano da je Homer postojao, ali da je Avdo živi dokaz da je Homer moguć.
– Međedović je ostao nepismen, pjesme je slušao od drugih, pa je to pjevao, proširivao, nadgradio. Nije živio od pjevanja, bio je mesar, od toga je održavao porodicu, ali je pjevanje bilo njegov život. Postao je svjetski slavan, ali nama nepoznat, decenijama skrajnut i prešućivan. Zato što je pjevao o jednom vremenu sjaja i velike carevine o kojem su u zvaničnim pjesmaricama i historijama bili najčešće negativni stereotipi. Zato je Avdo izučavan na Harvardu, a u njegovom zavičaju, njegovom jeziku, u Crnoj Gori, tadašnjoj Jugoslaviji, njegovo ime se tek sporadično moglo čuti. Možda i zato što se zvao Avdo”, kazao je Mustafić.
Neki od učesnika Simpozija
Nakon promocije zbornika u Sali Opštine Bijelo Polje održana je svečana akademija na kojoj je i stihove Avda Međedovića govorio Slobodan Marunović, a prikazan je i dokumentarni film “Homer s Obrova” autora Bogića Rakočevića. Učesnicima simpozija obratila se predsjednica Skupštine Selma Omerović sa zahvalom i željom da će javna prezentacije Avdove ličnosti biti podstrek da se u obrazovnom sistemu više spominje i obrađuje njegovo djelo. Predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Mirsad Rastoder svojim govorom potaknuo je na razmišljanje o Avdovoj veličini, započevši ga stihovima iz “Ženidbe Smailagić Meha”:
Prva riječ, Bože nam pomozi!
Evo druga: Hoće, ako Bog da.
Samo da ga pominjemo često,
Pa će nama dobro pomagati
I od svake muke zaklanjati,
Muke ljute i dušmanske ruke,
I svakoga hala i belaja…
Dodao je da je Avdo ličnost koja bošnjačkog čovjeka upisuje u registar svjetskih velikana, a o njemu danas, osim spomenika u Bijelom Polju i nekoliko studija o njegovom djelu, nema većih podviga. Pozvao je na inicijativu osnivanja javne institucije “Avdo Međedović” i izgradnju spomen-kuće njemu te postavio pitanje: “Jesmo li zaista i dalje toliko mali da dio svoje, u svijetu priznate baštine ne umijemo iskreno prigrliti? Jesmo li dorasli tome da radi sopstvenog prosperiteta i kulture vjerujemo u trajnu zaštitu naslijeđa koje ima nesagledivu kulturno-historijsku vrijednost?”
Detalj sa Simpozija
U subotu 6. 12. 2025. godine održan je naučni simpozij, koji je organiziran u tri bloka, sa preko 30 izlagača iz različitih naučnih oblasti. Uvodna obraćanja imali su Suljo Mustafić, predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, Fuad Baćićanin, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, Petar Smolović, predsjednik Opštine Bijelo Polje, i Tamara Vujović, ministrica kulture i medija u Vladi Crne Gore, koja je otvorila simpozij. Plenarno izlaganje održao je Sead Šemsović, s Univerziteta u Sarajevu, o temi “Avdo Međedović u historijskom razvoju bošnjačke usmene epike”.
Učesnici simpozija bili su eminentni stručnjaci iz lingvistike, nauke o književnosti, historije, etnologije i dr., što je doprinijelo kvalitetu ovog skupa.
Nakon dodjele certifikata i završenog simpozija učesnici su prisustvovali predstavi “Prokleta avlija” u Centru za kulturu Bijelo Polje.
Naučni simpozij “Vijek i po Avda Međedovića” jedan je od dva naučna skupa koje organiziraju Bošnjačko nacionalno vijeće u Republici Srbiji i Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori. Naučni skupovi održavaju se u maju, povodom 11. maja, Dana bošnjačke nacionalne zastave u Sandžaku, u Novom Pazaru, i u decembru, u crnogorskom dijelu Sandžaka. Produkt naučnih simpozija jesu “Sandžački zbornik” i “Bošnjački zbornik”, koji svojom kvalitetom i širinom već zauzimaju važno mjesto na naučnoj sceni. ■
Ajla Mrguda studentica je Odsjeka za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
