Piše: Amir DURANOVIĆ
U svijetu koji se sve brže povezuje, pismenost više nije ograničena na sposobnost čitanja i pisanja (premda u pojedinim područjima još uvijek kao takva nije u potpunosti dosegnuta) – ona uključuje razumijevanje različitih kultura, jezika i perspektiva. Upravo u tom duhu, obilježavanje Dana pismenosti pruža priliku da se pogleda šira slika obrazovanja kao mosta između ljudi i kontinenata. Jedan od najsnažnijih izraza te ideje u obrazovnom kontekstu jeste međunarodna akademska saradnja, koja ne samo da podstiče razmjenu znanja i ljudi već njeguje interkulturni dijalog. Univerzitet u Sarajevu dugi niz godina razvija različite oblike međunarodne akademske saradnje, a sada se nalazi na vratima pune decenije uspješne realizacije programa između Northwestern univerziteta iz savezne američke države Illinois i Univerziteta u Beogradu.
“Komparativno javno zdravstvo: Srbija i Bosna i Hercegovina” naziv je ljetne škole koja se uspješno realizira svakog ljeta u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Posljednja u nizu okončana je sredinom augusta 2025. godine i već sada traju pripreme za njen nastavak naredne, 2026. godine. Saradnja i realizacija programa, jednog od brojnih koje uspješno vodi Northwesternov Global Learning Office širom svijeta, obuhvata studentsku mobilnost u trajanju od dva mjeseca, zajednički razvijene izvedbene programe i njihovu realizaciju za programe historije, jezika, kulture, komunikacijskih kompetencija, javnog zdravstva te sistema primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, a sve to u okviru programa koji studentima omogućava širenje spoznajnih horizonata, stjecanja vještina i globalno orijentiranih kompetencija kako bi u potpunosti bili integrirani u aktivno oblikovanje inkluzivnijeg obrazovnog prostora. Programi poput ovog ne samo da doprinose akademskom razvoju i prepoznatljivosti institucija uključenih u njegovu realizaciju već suštinski osnažuju ideju da pismenost u 21. stoljeću znači i sposobnost da razumijemo i komuniciramo sa svijetom – bez obzira na granice. I granicama uprkos.
Polaznici programa u posjeti Uredu rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u BiH (izvor fotografije: A. Duranović)
Prisjećajući se uvodnih teza iz knjige Rađanje globalnog sveta 1880-2015. beogradske historičarke Dubravke Stojanović, korisno bi bilo podsjetiti kako Stojanovićeva tvrdi da njena knjiga “polazi od toga da je globalizacija istorijska realnost, rezultat duge transformacije svetske politike i ekonomije, koji svakodnevno utiče na živote svakog od nas” i da, kao takva, vidljiva već decenijama, a prema naslovu rečene knjige sada već skoro stoljeće i po, neminovno prelazi granice politike i ekonomije u najužim definicijskim okvirima navedenih pojmova, pa se mora priznati “da se globalizacija desila” te da iz navedene pozicije treba promatrati pojmove obrazovanja, međunarodne akademske saradnje te pismenosti u najširem mogućem značenjskom opsegu toga pojma.
Polaznici programa “Komparativno javno zdravstvo: Srbija i Bosna i Hercegovina” već godinama unazad bivaju motivirani za učešće u programu predstavljanjem šarolike i višestruko slojevite prošlosti jugoistočne Evrope sa svim segmentima koji su stoljećima oblikovali savremenu kulturološku, jezičku, etničku i društveno-političku sliku geografskog prostora koji se u različitim metaforama pojmovno kreće među dvama ekstremima, bilo kao liminalni prostor kulturne razmjene, bilo kao prostor nasilja i stradanja – svojevrsno raskršće svjetova i bojište sjećanja. U tako složenoj slici, a s obzirom na naslov i dio sadržaja programa Ljetne škole “Komparativno javno zdravstvo: Srbija i Bosna i Hercegovina” s pravom se može postaviti pitanje o vezi između šarolike, a složene povijesne slike jugoistočne Evrope s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom u fokusu i “komparativnog javnog zdravstva”. Drugim riječima rečeno, gdje se nalazi nit koja povezuje historiju, jezik, kulturu i brigu o ljudima u trećoj životnoj dobi, naprimjer? Odgovor bi mogao biti u magičnom pojmu globalizacije, koja se desila, i neophodnosti da svijet gledamo naočalama globalne svijesti. U takvoj početnoj poziciji, moguće je očekivati i promjene u dioptriji mišljenja.
Više generacija dosadašnjih polaznika programa u pravilu su bili studenti različitih i multidisciplinarnih studijskih programa, u kojima se mnoštvo raznovrsnih mogućnosti izbora prepliće u složenu, ali moguću sliku svojevrsne jedinstvene studijske kombinacije, orijentirane željama, ambicijama i mogućnostima studenata. Tako su predavanja o savremenoj historiji Bosne i Hercegovine ili svoje prve riječi i fraze na bosanskom jeziku, latiničnim i ćiriličnim pismom, pratili i savladavali studenti Northwesternovih studijskih programa globalnog zdravstva, međunarodnih odnosa, biologije, ali i studenti orijentirani na programe u čijem su fokusu analiza podataka, metode statističke obrade s pratećim mašinskim učenjem, obradom velikih skupova podataka i njihovom vizualizacijom, kao i brojnih drugih programa. Globalna perspektiva neminovno zahtijeva znatno širu sliku i mogućnost izbora.
Obilazak Sarajeva (izvor fotografije: A. Duranović)
Sada, kada je realizacija programa na pragu svoje prve pune decenije realizacije, moglo bi se s pravom krenuti u pravcu cjelovitije evaluacije, u kojoj treba uzeti u obzir činjenicu da je svaka godišnja realizacija programa bila praćena temeljitom individualnom evaluacijom, a koju su nužno pratile i izmjene, dopune, unapređenja i korekcije orijentirane prema boljoj izvedbi za svaku narednu generaciju. Najveći izazov, pak, bio je globalna kriza tokom COVID pandemije, iz koje smo na vlastitim primjerima učili o značaju i dometima globalne povezanosti, ali i neophodnosti da iz globalnih pozicija pronalazimo zajednička i efikasna rješenja. Privremeni prekid u komunikaciji i kretanju uspješno je premošćen nastavkom u uvjetima koji su podrazumijevali novu organizacijsku i logističku podršku, ali uvijek orijentiranu na očuvanje i unapređenje programa. Tako se, barem na simboličkoj ravni, u prvoj deceniji realizacije programa pojavila i uspješno prebrodila kriza, za koju se može reći da u potpunosti opravdava postojanje ovakve ljetne škole. Pandemija je pokazala ranjivost zdravstvenih sistema, čak i u najrazvijenijim zemljama, krhkost lanaca snabdijevanja, ali je isto tako pokazala koliko je zdravstvo bitan segment globalne sigurnosti. S druge strane, pokazala je koliko se pismenost i informacija u globalnim okvirima mogu koristiti kao oružje, budući da je u dobroj mjeri utjecala na širenje dezinformacija te nepovjerenje u nauku i institucije. Institucije uključene u realizaciju programa, Northwestern univerzitet, Univerzitet u Sarajevu i Univerzitet u Beogradu, na primjeru realizacije ovog programa, uostalom kao i drugih, uspješno su savladale izazove, kreirale nova i inovativna rješenja te nastavile uspješnu saradnju.
U vremenu ubrzanih globalnih promjena, obrazovanje u eminentnim univerzitetskim centrima postaje ključni pokretač razumijevanja, prilagođavanja i transformacije društva. Programi poput Ljetne škole “Komparativno javno zdravstvo: Srbija i Bosna i Hercegovina” pokazuju kako akademska saradnja može povezati historiju, jezik, politologiju, kulturu i zdravstvenu brigu u jedinstvenu obrazovnu viziju. Kroz interkulturni dijalog i mobilnost studenata, razvijaju se kompetencije pismenosti za 21. stoljeće koje nadilaze granice i podrazumijevaju sposobnost kritičkog mišljenja, digitalne pismenosti i globalne komunikacije. Takvi programi potvrđuju da je obrazovanje most između lokalnog i globalnog, prošlosti i budućnosti, teorije i prakse. Jezička i kulturološka povezanost postaje temelj za izgradnju inkluzivnijeg i otpornijeg obrazovnog prostora. U tom kontekstu, univerziteti poput našeg Univerziteta u Sarajevu ne samo da prenose znanje već oblikuju svijest o zajedničkoj odgovornosti u suočavanju s globalnim izazovima. ■
Amir Duranović vanredni je profesor Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
