Piše: Halid BULIĆ
Otkad su izmislili kalendar, ljudi su odredili neke dane da im budu posebni. Ti su dani namijenjeni ili posebnim molitvama ili odmoru ili sjećanju na događaje iz prošlosti. U savremenom svijetu sve se češće obilježavaju datumi koji služe za podsjećanje na stanje u svijetu kakav je danas i razmišljanje o njegovoj budućnosti. Takvi su, naprimjer, dani posvećeni vodama, močvarama, planeti Zemlji, donatorima krvi i sl. Neki datumi u godini (a u nekim slučajevima i mjeseci) posvećeni su jeziku – sposobnosti koja je veoma važna za ljudski rod i koju od svih živih bića imaju samo ljudi.
Jedan od tih dana je Evropski dan jezikâ. Evropski dan jezikâ obilježava se od 2001. godine. Tu je godinu Vijeće Evrope proglasilo Evropskom godinom jezikâ. Tada je i 26. septembar proglašen Evropskim danom jezikâ, uz preporuku da se na prigodan način obilježava u evropskim zemljama.
Preuzmite poster posvećen Evropskom danu jezikâ
Ustanovljenje i obilježavanje Evropskog dana jezikâ ima cilj da poveća svijest ljudi o važnosti učenja jezika i potakne ih na učenje stranih jezika i u školi i izvan nje. Poznavanje više jezika doprinosi boljem razumijevanju drugih kultura kao i očuvanju jezičke i kulturne raznolikosti. Pogledajmo nekoliko zanimljivih podataka o jezičkoj raznolikosti.
1. Naša planeta ima preko sedam milijardi stanovnika. Oni govore veliki broj jezika. Taj broj nije moguće tačno utvrditi, jer ne možemo biti sigurni da smo dosad otkrili sve jezike svijeta. Istraživači ponekad naiđu na male narode koji su prije bili nepoznati ostatku svijeta pa je tako bio nepoznat i njihov jezik. Tačno prebrojavanje jezika onemogućava i činjenica da je teško odrediti granicu na kojoj završava jedan jezik, a počinje drugi. Nekad je nemoguće tačno odrediti govore li neke skupine govornika dvama jezicima ili su to različiti oblici jednog istog jezika. Ipak, naučnici raspolažu određenim procjenama broja jezika u svijetu i najčešće se tvrdi da postoji između šest i sedam hiljada različitih jezika.
2. Neke jezike govore stotine miliona govornika. Takvi su, naprimjer, engleski ili kineski. Mnogo je više jezika koje govori nekoliko hiljada ili čak nekoliko stotina govornika. Ustvari, 96% svjetskih jezika govori samo 4% ljudi.
3. Evropljani često osjećaju da se baš u Evropi govori najveći broj jezika. Međutim, u Evropi se danas koristi samo 100 do 200 izvornih evropskih jezika. To čini svega 3% od svjetskog broja jezika. Kad se usporedi s brojem jezika na drugim kontinentima, ovaj broj i ne izgleda pretjerano velik i značajan.
4. U posljednje vrijeme u Evropu se doseljava sve veći broj ljudi iz drugih krajeva svijeta kao što su Azija i Afrika. Oni sa sobom donose svoj jezik i kulturu. Time se jezička i kulturna raznolikost Evrope značajno povećava. Broj doseljeničkih jezika u Evropi uopće nije mali. Neka istraživanja pokazuju da se u Londonu koristi preko 300 jezika. I na ulicama drugih velikih evropskih gradova mogu se čuti desetine različitih jezika. A što je veći broj doseljenika koji govore svoj jezik i što su njihove zajednice bolje organizirane, njihov će se jezik bolje održavati u zemlji u koju su došli. U takvoj je situaciji neophodno da se razvija i njeguje višejezičnost. I to nije ništa neobično.
5. Činjenica je da je višejezičnost u svijetu mnogo uobičajenije stanje od jednojezičnosti, jer između jedne polovine i dvije trećine svjetskog stanovništva govori bar dva jezika. A velik je i broj onih koji znaju više od dva jezika. Zanimljiv je i inspirativan primjer Muhameda Mešića, koji poznaje preko 50 različitih jezika.
Danas, u 21. stoljeću svi živimo u višejezičnoj okolini. Svakodnevno nailazimo na različite jezike u različitim situacijama: u autobusu, u vozu, na plaži, u vjerskim objektima, na televiziji, radiju, novinama ili na popisu sastojaka na proizvodima u trgovini. Novi mediji, kakav je internet, daju jezicima nove mogućnosti da se šire i da budu dostupni i potrebni govornicima drugih jezika. Zato se moramo zapitati šta svako od nas može učiniti da doprinese razvoju svijeta u kome će biti više razumijevanja među različitim jezicima i kulturama.
Najprije, razvijajmo kod sebe ljubav prema učenju stranih jezika. Pritom, naravno, ne smijemo zapostaviti ni svoj maternji jezik, jer je i on dio ukupne svjetske jezičke raznolikosti. Priliku za učenje imamo svuda, a pogotovo u školi.
Zatim, razvijajmo istu ljubav kod drugih ljudi. Dobra prilika za to jeste Evropski dan jezikâ. U nastavku ću navesti 13 jednostavnih načina na koji možemo obilježiti ovaj datum.
1. Proslaviti taj dan zajedno u učionici ili “na daljinu”.
2. Čestitati prijatelju ili prijateljici.
3. Podijeliti čestitku sa zajednicom na društvenoj mreži.
4. Omogućiti popuste za upis na kurseve stranih jezika koje organiziramo.
5. Ohrabriti učenje stranih jezika smanjivanjem cijene udžbenika koje prodajemo.
6. Omogućiti da u televizijskim i radijskim emisijama gostuju ozbiljni “jezički djelatnici”, prije svega nastavnici i prevodioci, ali i konsultanti i aktivisti.
7. Kreirati online kviz o jezicima svijeta i jezičkoj raznolikosti ili organizirati kviz u učionici.
8. Razgovarati o jeziku i učenju jezika.
9. Naučiti pjesmu na stranom jeziku i pjevati je s prijateljima.
10. Naučiti kako se kaže “zdravo” ili “nazdravlje” na više jezika.
11. Napisati ili prevesti pjesmu o jeziku.
12. Upotrijebiti maštu i dopuniti ovaj popis.
13. Na društvenim mrežama podijeliti moj moto “SLAVIMO RAZNOLIKOST, A NE RAZLIKE” i URL ovog teksta.
Dani i mjeseci posvećeni jeziku izvrsna su prilika da se u zajednici poveća svijest o jeziku kao resursu od neprocjenjive važnosti i za pojedinca, i za zajednicu, i za cijeli ljudski rod. Čestitam vam Evropski dan jezikâ i nadam se da ćete doprinijeti ispunjenju ciljeva radi kojih je ustanovljen.
Na sljedećim linkovima možete preuzeti prigodan poster: jpg i pdf.
