Autor: P. B.
Bosnističku zajednicu rastužila je vijest da je u Norveškoj preminuo Svein Mønnesland, profesor slavistike i humanist koji je mnogo učinio za Bosnu i Hercegovinu i bosanski jezik, kao i prognanike iz Bosne i Hercegovine koji su za vrijeme Agresije na Bosnu i Hercegovinu utočište pronašli u Norveškoj.
Svein Mønnesland rođen je u Skienu u Norveškoj 1943. godine. Studirao je slavistiku u Oslu i francuski jezik u Parizu. Od 1969. godine radio je u Institutu za istočnoevropske i orijentalne studije u Oslu, gdje je 1979. godine postao redovni profesor. Bio je član Norveške akademije nauka, a 2002. godine izabran je za inozemnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
“Godine 1985. izabran je za predsjednika Norveškog, 1986. i Skandinavskog udruženja slavista, a potom i za šefa Katedre za slavistiku Univerziteta u Oslu. Ostale zapaženije funkcije su: bio je skandinavski član Međunarodnog odbora za studije Jugoisotočne Evrope (1989−1996), predsjednik Odbora za Jugoistočnu Evropu pri Univerzitetu u Oslu (1990−1996), osnivač i predsjednik organizacije LA Bosna leve (Da Bosna živi), a od 1992. vodi i izdavačku kuću Sypress Forlag, karakterističnu po objavljivanju brojnih publikacija sa tematikom vezanom za Balkan.
U radovima naučnoistraživačkog karaktera dotakao se skoro svih oblasti i nivoa jezičke strukture južnoslavenskih jezika, ali dotičući se i drugih jezika – ruskog, poljskog, češkog, a sve kada je neke pojave nastojao do kraja osvijetliti i izvesti zaključke na nivou opće zakonomjernosti. Zajednička karakteristika koja prožima sve njegove radove je minuciozna analiza, primjeren metodološki postupak i precizan zaključak.
Neke od njegovih najpoznatijih monografija su: Serbia in the 19th century seen by foreigners (2016), A town in Europe through 2,400 years: Stari Grad (Pharos) on Hvar (2016), Lær kroatisk (2014), National Symbols in Multi-National States (2013), Bosansko-turski rječnik. Muhamed Hevai Uskufi (2012), Dalmatia through foreign eyes (2011), Jezik u Bosni i Hercegovini (2005), Bosnisk-kroatisk-serbisk grammatikk (2002), 1001 dan: Bosna i Hercegovina slikom i riječju kroz stoljeća (2001), Norsk-bosnisk/kroatisk/serbisk ordbok., (2001), Land ohne Wiederkehr. Ex-Jugoslawien: Die Wurzeln des Krieges (1997), Bosnia-Hercegovina (1994), Kosovo (1994), Før Jugoslavia, og etter (1992) (5. izd. 2006), Hajdemo u Jugoslaviju (1986). Prevodio je književna djela autora s ovih prostora na norveški jezik i obratno.” (ANUBiH)
Tokom života učinio je mnogo za promociju bosanskog jezika u svijetu i za izgradnju resursa za njegovo proučavanje, a ovom prilikom istaknut ćemo samo tri činjenice, od kojih bi svaka bila dovoljna da zasluži vječnu zahvalnost bosnističke zajednice. Prije svega, profesor Mønnesland bio je jedna od ključnih figura prilikom izgradnje Korpusa bosanskih tekstova na univerzitetu u Oslu (tzv. Oslo korpus), koji je sastavljen na Univerzitetu u Oslu kao zajednički projekat Odsjeka za istočnoevropske i orijentalne studije i Laboratorije za obradu tekstova. To je prvi elektronski korpus bosanskog jezika, zahvaljujući kojem su u BiH i svijetu izvršena brojna istraživanja bosanskog jezika i provjerene brojne hipoteze o njegovoj strukturi.
Svein Mønnesland bio je i urednik zbornika Jezik u Bosni i Hercegovini (Institut za jezik, Sarajevo; Institut za istočnoevropske i orijentalne studije, Oslo, 2005), u kome su na preko 600 stranica predstavljeni razvojni tokovi jezika u Bosni i Hercegovini od srednjeg vijeka do kraja 20. stoljeća.
Posebna zasluga profesora Mønneslanda je i prvo objavljivanje rukopisa iz Uppsale čuvenog rječnika Maqbul-i ‘Arif (Potur Šahidija). Rječnik su objavili Općina Tuzla i Ministarstvo za nauku i obrazovanje Federacije Bosne i Hercegovine a uredili su ga Ahmet Kasumović i Svein Mønnesland.
Povodom smrti Sveina Mønneslanda, Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Norveškoj objavio je saopćenje u kojem se naglašava da je profesor Mønnesland za bh. zajednicu bio mnogo više od istraživača te ističe da je u najtežim vremenima koristio svoje znanje i glas kako bi informirao norveško društvo i širio razumijevanje o dešavanjima u Bosni i Hercegovini, pokazujući iskrenu solidarnost prema izbjeglicama. U saopćenju se dodaje da je njegov rad nastavljen i nakon Agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu kroz stalnu kulturnu saradnju, čime je doprinio da bosanska historija dobije zasluženo mjesto u norveškoj javnosti, dok je Bosancima i Hercegovcima pružio osjećaj da su cijenjeni i shvaćeni.
“Kada je Bosna i Hercegovina devedesetih godina bila izložena ratu i agresiji, Svein je izabrao da ne stoji po strani. Iskoristio je svoje znanje, svoj glas i svoju poziciju kako bi stvorio razumijevanje o onome što se dešavalo. Informirao je norveško društvo o ratu, pisao, držao predavanja i radio na tome da istina o Bosni bude poznata. Istovremeno je pokazao brigu i solidarnost prema mnogobrojnim bosanskim izbjeglicama koje su stigle u Norvešku u tom teškom vremenu.
Tokom čitavog svog života Svein je imao snažnu posvećenost Bosni i Hercegovini i Balkanu. Bio je profesor slavistike na Univerzitetu u Oslu, stručnjak za bosanski, hrvatski i srpski jezik, član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine te autor brojnih knjiga o bosanskom jeziku, historiji, kulturi i društvu.
Njegov angažman nije prestao kada se rat završio. Naprotiv, nastavio je graditi mostove između Norveške i Bosne kroz istraživanja, knjige, prevode, predavanja i kulturnu saradnju. Doprinio je tome da bosanska historija i kultura dobiju svoje mjesto u norveškoj javnosti, a mnogima od nas pružio je osjećaj da smo viđeni, shvaćeni i cijenjeni.
Mnogi Bosanci u Norveškoj duguju Sveinu veliku zahvalnost. Njegovo zalaganje nije bilo vođeno dužnošću, već iskrenim čovjekoljubljem. Susretao je ljude s poštovanjem, toplinom i znatiželjom, ostavljajući iza sebe trag koji će živjeti generacijama”, stoji u saopćenju Saveza, koje prenosi časopis Bosna. ■
