Piše R. B.
“Omakne” se ponekad nekome i neki od ovakvih oblika genitiva množine: gledaoca, slušaoca, čitaoca i sl. Nije to česta pojava u emisijama radija i televizije, ali smo ih i tamo čuli.
Do pogrešnog izgovora ovakvih riječi dolazi analogijom prema oblicima u kojima je suglasnik –l prešao u –o. Ako posmatramo promjenu oblika imenice gledalac, uočit ćemo da jedni oblici imaju suglasnik –l, a drugi umjesto suglasnika –l imaju samoglasnik –o:
N gledalac gledaoci
G gledaoca gledalaca
D gledaocu gledaocima
A gledaoca gledaoce itd.
To je rezultat glasovne promjene koja se u našem jeziku vršila u drugoj polovici četrnaestog i prvoj polovini petnaestog stoljeća, a odnosila se na mijenjanje suglasnika –l u samoglasnik –o, uz uvjet da je suglasnik –l bio na kraju sloga ili na kraju riječi.
U sintagmi iz naslova: više naših gledalaca uočit ćemo da se suglasnik –l ne nalazi na kraju riječi niti na kraju sloga, pa je razumljivo da se ne mijenja u –o: gle-da-la-ca.
Drukčija je situacija u genitivu jednine: (nema) gledaoca, gdje je –l na kraju sloga dalo –o, jer je bilo: (nema) gle-dal-ca.
Dok je ovaj glasovni zakon bio na snazi, svako –l na kraju riječi i na kraju sloga prelazilo je u –o. Kasnije, kad je glasovni zakon prestao da važi, u nekim riječima –l se ponovo vraćalo u oblike: od kal (blato) dobiveno je kao, pa je –l kasnije ponovo ušlo u oblik kal.
Riječi koje su u naš jezik dospijevale iz drugih jezika poslije prestanka važenja ovoga glasovnog zakona, zadržavale su suglasnik –l na kraju riječi i na kraju sloga: general, bal, fudbal, metal i dr.
Oblike: gol (nag), dol, stol, vol, sol i sl. Pravopis bosanskoga jezika preporučuje bez suglasnika l: go, do, sto, vo i so, a za toponime i izvedenice od njih predlaže pisanje kakvo je uobičajeno u kraju gdje se nalaze: Dolac – Doca, Stolac – Stoca, Delnice ( u Hrvatskoj) i dr.
Zapratite “Bosnistiku” i dijelite tekstove svojim prijateljima: Facebook, Instagram i LinkedIn.





