Izvor: Goethe-Institut
Povodom 100. rođendana Ingeborg Bachmann, jedne od najznačajnijih autorica njemačkog govornog područja 20. stoljeća, Goethe-Institut i Austrijski kulturni forum Sarajevo pozivaju na literarno-muzičku večer, koja će biti upriličena 15. oktobra 2026. u 18 sati u Goethe-Institutu Sarajevo. Prof. dr. Vahidin Preljević i dr. Mersiha Škrgić osvrnut će se na život, djelo i aktuelnost autorice, a Bachmann-duo, koji čine Susanne Kubelka i Dirk Schilling, večer će pratiti muzičkim intervencijama. U središtu će biti pitanja jezika, slobode, identiteta i trajne relevantnosti djela Ingeborg Bachmann za sadašnjost.
Ingeborg Bachmann rođena je 25. juna 1926. u Klagenfurtu i ubraja se među najznačajnije autorice njemačkog govornog područja 20. stoljeća. Sa 26 godina dobila je 1953. nagradu Grupe 47 i od tada je jedan od prepoznatljivih glasova poslijeratne književnosti; njene rane zbirke pjesama danas se smatraju klasicima. Kasnije su uslijedile, između ostalog, nagrada Georg Büchner (1964) i Velika austrijska državna nagrada za književnost (1968). Njeno djelo kruži oko ljubavi, slobode i traženja vlastitog glasa jedne žene u poslijeratnom društvu, koje je za samostalne autorice imalo malo prostora. Još za života mnogo se toga u nju učitavalo, no njeno djelo izmiče jednostavnim odrednicama.
U razgovoru se životom, djelom i aktuelnošću autorice bave profesori Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Vahidin Preljević, profesor njemačke književnosti, koji je i moderator večeri, i dr. Mersiha Škrgić, koja se u doktoratu bavila djelima Ingeborg Bachmann. U središtu razgovora bit će pitanja slobode, identiteta, jezika i društvene odgovornosti te uloga Ingeborg Bachmann kao nezavisnog ženskog glasa u književnom svijetu u kojem su dominirali muškarci. Razgovor se održava na bosanskom jeziku.
Bachmann-duo, koji čine glumica i pjevačica Susanne Kubelka i gitarist Dirk Schilling, pjesme Ingeborg Bachmann pretvara u songove između šansone i avangarde. Utjecaji jazza, istočnoevropske muzike i klasičnog pjevanja daju njenim stihovima novi zvuk, a na ovoj večeri duo će razgovor pratiti muzičkim intervencijama. Veza riječi i muzike je prirodna: i sama je Ingeborg Bachmann sarađivala s kompozitorom Hansom Wernerom Henzeom, pisala radiodrame i libreta, a u romanu Malina citira Schönbergov Pierrot lunaire.
Ingeborg Bachmann (1926–1973) pisala je poeziju, prozu, radiodrame, libreta i eseje. Prvom zbirkom pjesama Oročeno vrijeme (1953) stekla je ime kao pjesnikinja poslijeratnog razdoblja, a 1956. uslijedila je zbirka Dozivanje Velikog medvjeda. Za svoje djelo dobila je brojne nagrade, među kojima su nagrada Grupe 47 (1953), Književna nagrada slobodnog hanzeatskog grada Bremena (1957), nagrada Georg Büchner (1964), Velika austrijska državna nagrada za književnost (1968) i nagrada Anton Wildgans (1971). Među njenim najpoznatijim djelima su zbirka pripovijedaka Trideseta godina (1961), radiodrama Dobri bog s Menhetna (1958) i roman Malina (1971), jedini dio njenog nedovršenog ciklusa romana Načini umiranja objavljen za njena života. Umrla je 1973. u Rimu. Nagrada Ingeborg Bachmann, nazvana po njoj, dodijeljena je 2026. godine u Klagenfurtu po 50. put. ■
