Piše: Azra HODŽIĆ-ČAVKIĆ
U Dubrovniku je od 8. do 10. oktobra 2026. godine održana Treća međunarodna naučna konferencija KOMPAS – Komparativnoslavističke lingvokulturalne teme, koja je okupila istraživače iz različitih slavističkih i srodnih filoloških disciplina. Konferencija je održana u Poslijediplomskom središtu Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu, a njen program obuhvatio je širok spektar lingvističkih, književnohistorijskih i kulturoloških tema, s posebnim naglaskom na komparativna istraživanja slavenskih jezika i njihovih kulturnih konteksta.
Konferencija je koncipirana kao prostor interdisciplinarnog dijaloga o odnosu jezika, kulture i društva, pri čemu su u središtu pažnje bila pitanja jezičke konceptualizacije, frazeologije, leksikologije, semantike, pragmatike, sociolingvistike, jezičke norme i međujezičkih odnosa. Učešće istraživača iz Hrvatske, Slovenije, Poljske, Češke, Slovačke, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Bugarske, Ukrajine i drugih zemalja omogućilo je sagledavanje različitih jezičkih pojava u širem slavenskom kontekstu.
Program konferencije započeo je 8. oktobra svečanim otvaranjem i plenarnim predavanjem Piotra Kajaka iz Poljske, posvećenom glagolima kretanja kao glotodidaktičkom problemu u poučavanju poljskog kao stranog jezika. Drugog dana konferencije plenarno izlaganje održali su Mladen Uhlik i Andreja Žele iz Slovenije, razmatrajući količinske sintagme s glavnim i zbirnim brojevima u slovenskom jeziku u poređenju s hrvatskim, češkim i ruskim. Iz njega su učesnici mogli zaključiti da i u savremenom hrvatskom jeziku postoji konstrukcijski uvjetovan paukal. Trećeg dana Ivana Čagalj iz Hrvatske predstavila je istraživanje dviju kuharica Hrvata u Slovačkoj, ukazujući na mogućnosti proučavanja jezičke i kulturne baštine kroz tekstove svakodnevne upotrebe, posebno obrativši pažnju na djelomičnu nepoželjnost teorijske odrednice “gradišćanski”, s kojom se Hrvati iz Slovačkoj ne poistovjećuju.
Posebno značajan dio konferencijskog programa činila su istraživanja iz oblasti frazeologije, koja su potvrdila njenu važnost u savremenim lingvokulturološkim i kontrastivnim pristupima jeziku. Razmatrana su pitanja kulturne motiviranosti frazema, njihove konceptualne strukture, upotrebnih obilježja, korpusne zastupljenosti i mogućnosti leksikografske obrade. Izlaganja su obuhvatila različite tematske domene, među kojima su somatska, fitonimna, zoonimna i meteorološka frazeologija, kao i frazemske konstrukcije, rodne preferencije u upotrebi frazema te odnos frazeološkog značenja i kulturnih stereotipa. Posebnu pažnju privukla su i istraživanja koja frazeološku građu povezuju s metodama korpusne lingvistike, kognitivne semantike i savremenim tehnologijama, uključujući mogućnosti primjene umjetne inteligencije u frazeografiji.
U okviru konferencije predstavljena su i istraživanja o jezičkoj konceptualizaciji emocija, vremena i drugih apstraktnih domena, kao i o odnosu između jezičkih struktura i kulturno uvjetovanih obrazaca mišljenja. Komparativna perspektiva omogućila je razmatranje sličnosti i razlika među slavenskim jezicima, naročito u pogledu leksičke i frazeološke konceptualizacije iskustva. Značajan prostor posvećen je i pitanjima jezičkog identiteta, dijalekatske raznolikosti, standardizacije, jezičkih kontakata i diskurzivnih praksi u savremenom društvu.
U subotnjem dijelu programa predstavljena su dva tematska panela. Prvi, pod naslovom Jezik, kultura, filmski korpus: kontrastivna istraživanja frazemskih konstrukcija, bio je posvećen mogućnostima istraživanja frazemskih konstrukcija na filmskoj građi, dok je drugi, Projekt Meteorologikon u slavenskoj kontrastivnoj perspektivi – od ideje do primjene, predstavio istraživački pristup meteorološkoj leksici i njenim međujezičkim odnosima. Oba panela dodatno su istaknula važnost metodološki utemeljenih komparativnih istraživanja i povezivanja različitih lingvističkih disciplina.
Konferencija III. KOMPAS pokazala je da komparativna slavistika, uz tradicionalna pitanja jezičke strukture i historijskog razvoja, sve intenzivnije uključuje istraživanja jezičke upotrebe, konceptualizacije i kulturne uvjetovanosti značenja. U tom smislu, njena posebna vrijednost ogleda se u povezivanju različitih teorijskih i metodoloških pristupa, ali i u otvaranju prostora za mU Dubrovniku je od 8. do 10. oktobra 2026. godine održana Treća međunarodna naučna konferencija KOMPAS – Komparativnoslavističke lingvokulturalne teme, koja je okupila istraživače iz različitih slavističkih i srodnih filoloških disciplina. Konferencija je održana u Poslijediplomskom središtu Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu, a njen program obuhvatio je širok spektar lingvističkih, književnohistorijskih i kulturoloških tema, s posebnim naglaskom na komparativna istraživanja slavenskih jezika i njihovih kulturnih konteksta.
Konferencija je koncipirana kao prostor interdisciplinarnog dijaloga o odnosu jezika, kulture i društva, pri čemu su u središtu pažnje bila pitanja jezičke konceptualizacije, frazeologije, leksikologije, semantike, pragmatike, sociolingvistike, jezičke norme i međujezičkih odnosa. Učešće istraživača iz Hrvatske, Slovenije, Poljske, Češke, Slovačke, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Bugarske, Ukrajine i drugih zemalja omogućilo je sagledavanje različitih jezičkih pojava u širem slavenskom kontekstu.
Program konferencije započeo je 8. oktobra svečanim otvaranjem i plenarnim predavanjem Piotra Kajaka iz Poljske, posvećenom glagolima kretanja kao glotodidaktičkom problemu u poučavanju poljskog kao stranog jezika. Drugog dana konferencije plenarno izlaganje održali su Mladen Uhlik i Andreja Žele iz Slovenije, razmatrajući količinske sintagme s glavnim i zbirnim brojevima u slovenskom jeziku u poređenju s hrvatskim, češkim i ruskim. Iz njega su učesnici mogli zaključiti da i u savremenom hrvatskom jeziku postoji konstrukcijski uvjetovan paukal. Trećeg dana Ivana Čagalj iz Hrvatske predstavila je istraživanje dviju kuharica Hrvata u Slovačkoj, ukazujući na mogućnosti proučavanja jezičke i kulturne baštine kroz tekstove svakodnevne upotrebe, posebno obrativši pažnju na djelomičnu nepoželjnost teorijske odrednice “gradišćanski”, s kojom se Hrvati iz Slovačkoj ne poistovjećuju.
Posebno značajan dio konferencijskog programa činila su istraživanja iz oblasti frazeologije, koja su potvrdila njenu važnost u savremenim lingvokulturološkim i kontrastivnim pristupima jeziku. Razmatrana su pitanja kulturne motiviranosti frazema, njihove konceptualne strukture, upotrebnih obilježja, korpusne zastupljenosti i mogućnosti leksikografske obrade. Izlaganja su obuhvatila različite tematske domene, među kojima su somatska, fitonimna, zoonimna i meteorološka frazeologija, kao i frazemske konstrukcije, rodne preferencije u upotrebi frazema te odnos frazeološkog značenja i kulturnih stereotipa. Posebnu pažnju privukla su i istraživanja koja frazeološku građu povezuju s metodama korpusne lingvistike, kognitivne semantike i savremenim tehnologijama, uključujući mogućnosti primjene umjetne inteligencije u frazeografiji.
U okviru konferencije predstavljena su i istraživanja o jezičkoj konceptualizaciji emocija, vremena i drugih apstraktnih domena, kao i o odnosu između jezičkih struktura i kulturno uvjetovanih obrazaca mišljenja. Komparativna perspektiva omogućila je razmatranje sličnosti i razlika među slavenskim jezicima, naročito u pogledu leksičke i frazeološke konceptualizacije iskustva. Značajan prostor posvećen je i pitanjima jezičkog identiteta, dijalekatske raznolikosti, standardizacije, jezičkih kontakata i diskurzivnih praksi u savremenom društvu.
U subotnjem dijelu programa predstavljena su dva tematska panela. Prvi, pod naslovom Jezik, kultura, filmski korpus: kontrastivna istraživanja frazemskih konstrukcija, bio je posvećen mogućnostima istraživanja frazemskih konstrukcija na filmskoj građi, dok je drugi, Projekt Meteorologikon u slavenskoj kontrastivnoj perspektivi – od ideje do primjene, predstavio istraživački pristup meteorološkoj leksici i njenim međujezičkim odnosima. Oba panela dodatno su istaknula važnost metodološki utemeljenih komparativnih istraživanja i povezivanja različitih lingvističkih disciplina.
Konferencija III. KOMPAS pokazala je da komparativna slavistika, uz tradicionalna pitanja jezičke strukture i historijskog razvoja, sve intenzivnije uključuje istraživanja jezičke upotrebe, konceptualizacije i kulturne uvjetovanosti značenja. U tom smislu, njena posebna vrijednost ogleda se u povezivanju različitih teorijskih i metodoloških pristupa, ali i u otvaranju prostora za međunarodnu naučnu saradnju i razmjenu istraživačkih iskustava. Učešće na ovom skupu doprinijelo je međunarodnoj vidljivosti istraživanja i bosanskog jezika i njegovom uključivanju u šire komparativnoslavističke rasprave, naročito u oblasti frazeologije i kognitivne semantike. ■eđunarodnu naučnu saradnju i razmjenu istraživačkih iskustava. Učešće na ovom skupu doprinijelo je međunarodnoj vidljivosti istraživanja i bosanskog jezika i njegovom uključivanju u šire komparativnoslavističke rasprave, naročito u oblasti frazeologije i kognitivne semantike. ■
Azra Hodžić-Čavkić docentica je na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Zapratite “Bosnistiku” i dijelite tekstove svojim prijateljima: Facebook, Instagram i LinkedIn.
