Piše: Refik BULIĆ
Izvor: Preporod
I jedna i druga riječ danas se mogu čuti u jezičkoj praksi – neki pravopisi, čak, preporučuju upotrebu obiju riječi u bosanskom jeziku. Ranije, u predagresijsko vrijeme, sa sigurnošću smo mogli tvrditi da je oblik opština bio češći u bosanskohercegovačkoj štampi, u emisijama radija i televizije. Danas je oblik općina znatno češći u upotrebi.
Otkuda dva oblika?
Općina je iz narodnih govora i, rekli bismo, izvorniji je oblik. Oblik opština je iz crkvenoslavenskog jezika, odakle se raširio u upotrebi u narodnim govorima, pa je zbog svoje velike rasprostranjenosti bio prihvaćen u književnom jeziku naporedo s oblikom općina.
Alija Isaković bilježi u svom Rječniku karakteristične leksike u bosanskom jeziku da je u građi iz koje je ekscerpirao riječi za Rječnik oblik općina prvi put zabilježen 1635. godine, a opština 1935. godine, te da je do 1950. godine omjer javljanja oblika opština i općina bio šest puta veći u korist oblika općina, a u periodu između 1950. i 1985. odnos je postao približan. Isto se odnosi i na izvedenice od riječi općina, kao i na riječ opći i izvedenice od nje.
To što je danas taj odnos u korist oblika općina i opći smatramo opravdanim i u bosanskom jeziku preporučujemo izvornije oblike:
opći, općina, općiti, općinski, općeprihvaćen, općepoznat, općeobrazovni…
Na njih upućuje i Bosanski pravopis Refika Bulića:
ȍpćā pedagògija (grana odgojnih nauka) – t. 127
Ȍpćā pedagògija (predmet u školama ili na fakultetima) – t. 127
općedrùštvenī prid.
općelingvìstičkī (< opća lingvistika), prid.
općelingvìstički pril.
općenárodnī prid.
općènit prid. neodr.; odr. obl. općènitī
òpćēnje
općeòbrazōvnī prid. – t. 207
općepòznāt prid. neodr.; odr. obl. općepòznātī – t. 207
općeprìhvaćen prid. neodr.; odr. obl. općeprìhvaćenī – t. 207
ȍpćī (ne: svȅopćī) – t. 207
ȍpćina – t. 67, 207
Ȍpćina Bòsanskã Krûpa – t. 65
Ȍpćina Kalèsija – t. 65
Ȍpćina Vìsokō – t. 65
Ȍpćina Zvòrnīk – t. 65
ȍpćinskī prid. – t. 207; Općinski sud u Tuzli
Ȍpćinskõ vijèće Klȁdanj
ȍpćīnstvo
òpćiti prez. òpćīm – t. 207
Takvi su oblici preporučeni i u hrvatskome standardnom jeziku.
U srpskome standardnom jeziku preporučeni su oblici sa št: opšti, opština, opštiti, opštinski, opšteprihvaćen, opštepoznat, opšteobrazovni…
Obično se misli da su i prije Agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu Hrvati u Bosni i Hercegovini govorili općina, a Srbi opština, što svakako nije tačno i što mogu potvrditi rezultati istraživanja bosanskohercegovačkih govora iz predagresijskog perioda.
Prema upitnicima za ispitivanje bosanskohercegovačkih govora, koji su popunjeni sedamdesetih i osamdesetih godina proteklog stoljeća, u bosanskohercegovačkim govorima upotrebljavali su se oblici općina, ovćina, opština i ovština.
Oblik općina u upitnicima je pod brojem 1434 a bilježen je u mjestima koja su bila naseljena i Bošnjacima (B), i Hrvatima (H) i Srbima (S). Rezultati istraživanja pokazuju da su opština i općina govorili svi, a to podrazumijeva da su i Hrvati u nekim mjestima govorili opština i Srbi u nekim mjestima općina.
Oblik općina govorili su Srbi u mjestima:
Seljani – Konjic, Novoselci – Sokolac, Klek – Sarajevo, Martinići, Donji Rakovac – Maglaj, Gornji Piperi – Lopare, Donja Čađavica – Bijeljina, Gornja Slatina – Bosanski Šamac, Donje Vukovsko – Kupres, Nuglašica – Bosansko Grahovo, Resanovci – Bosansko Grahovo, Bastasi – Drvar, Popovići – Prnjavor, Grbavci – Bosanska Gradiška.
Oblik opština govorili su Hrvati u mjestima:
Taračin Do – Ilijaš, Datići – Kiseljak, Gornji Buselji – Busovača, Balići – Novi Travnik, Grahovčići – Zenica, Dokanj – Tuzla, Gornji Vukšić – Brčko, Lupoglav – Žepče, Komušina – Teslić, Sivša – Tešanj.
Bošnjaci su prema spomenutome istraživanju u nekima mjestima govorili općina, a u nekima opština.
Navedeni podaci pokazuju da oblik općina ne može biti kroatizam u bosanskom jeziku te ga treba upotrebljavati kao standardizirani oblik. Isto se odnosi i na izvedenice od riječi općina te sve druge riječi s korijenom opć-.
Treba znati i to da je uvijek samo skupština, nikada skupćina. ■
Pročitajte i tekstove Mogu li Pale biti općina, Zamjenički oblik “tko” u bosanskom jeziku, Pravopis i “Republika srpska”, “Hlopta” je rugalica bosanskom jeziku i Pijemo li kahvu, kafu ili kavu.
Refik Bulić redovni je profesor u penziji. Autor je petnaestak knjiga, među kojima su Bosanski pravopis i Bosanski pravopisni priručnik.
