Piše: R. BULIĆ
Neko se zahvaljuje sa “hvala lijepa”, a neko sa “hvala lijepo”.
Izraz hvala lijepo neki smatraju nepravilnim. Tako Franjo Tanocki u svojoj knjizi Hrvatska riječ navodi da je gramatički ispravan samo izraz hvala lijepa, a za izraz hvala lijepo kaže kako se može upotrebljavati “samo u svakodnevnom slobodnijem načinu izražavanja”. Pri tome navodi da je izraz hvala lijepa odlika hrvatskoga jezika, a da je izraz hvala lijepo odlika srpskoga jezika. Ipak, navodi kako se i izraz hvala lijepo može upotrebljavati “samo u svakodnevnomu slobodnijem načinu izražavanja”.
Istina je da se u rječnicima riječ hvala navodi kao imenica ženskoga roda i da bi uz takvu imenicu trebalo upotrebljavati pridjev u ženskom rodu: hvala lijepa. Riječ hvala, međutim, u izrazima hvala, hvala ti ili hvala vam znači: zahvaljujem, zahvaljujem ti ili zahvaljujem vam, a u takvom značenju ona gubi vezu sa imenicom i pod utjecajem glagolskog značenja počinje se vezivati s prilogom lijepo, kao: zahvaljujem lijepo.
Stoga ni izraz hvala lijepo ne možemo smatrati nekorektnim pa će biti: hvala lijepa i hvala lijepo. ■
Pročitajte i tekstove: Opština ili općina, Mogu li Pale biti općina, Zamjenički oblik “tko” u bosanskom jeziku, Pravopis i “Republika srpska”, “Hlopta” je rugalica bosanskom jeziku, Bajrami – pisanje i čestitanja, Pisanje Allahovih imena u bosanskom jeziku, Česma – ćesma i džamija – đamija, Pišemo li kako govorimo, Jedemo li kruh ili hljeb i Može li se žensko oženiti i kako se pišu dvostruka prezimena, Grejna sezona ili grijna sezona i Mislite li da se djevojke žȅnē?
Refik Bulić redovni je profesor u penziji. Autor je preko sto pedeset naučnih i stručnih radova te sedamnaest knjiga, među kojima su Bosanski pravopis, Bosanski pravopisni priručnik i Rječnik standardnoga bosanskog jezika.
