Subota, 13.06.2026.
Bosnistika
  • Vijesti
    • BiH
    • Regija
    • Svijet
  • Jezik
    • Knjige i radovi
    • Događaji
    • Jezička politika
    • Jezik u praksi
  • Književnost
    • Knjige i radovi
    • Poezija
    • Proza
    • Drama
    • Esej
    • Kritika
  • Kultura
    • Tradicija
    • Muzika
    • Film
    • Pozorište
    • Strip
  • Nauka
    • Kolumne
    • Radovi
  • Obrazovanje
    • Osnovno
    • Srednje
    • Visoko
  • Portret
    • Intervjui
    • Predstavljanje
  • Magazin
    • Anketa
    • Svijet oko nas
    • Zabava
  • Resursi
    • Linkovi
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Bosnistika
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Početna Jezik

Česma – ćesma i džamija – đamija

Objavio: Halid Bulić
15.03.2026
u Jezik, Jezik u praksi
A A
Opština ili općina
Podijeli na FacebookPodijeli na Linkedin

Piše: Refik BULIĆ
Izvor:
Preporod

U nekim narodnim govorima bosanskoga jezika nema glasova č i dž, a umjesto njih se izgovaraju ć i đ u različitim alofonskim varijantama. To znači da se u nekim govorima javlja nerazlikovanje glasova č i ć te dž i đ. U standardnome bosanskom jeziku, međutim, i u govoru i u pisanju razlikuju se glasovi č i ć kao i dž i đ.

Na osnovu njihova razlikovanja razlikuje se i značenje nekih riječi. Takve su riječi: čar (draž; vradžbina) – ćar (dobit); čemer (nešto što je gorko, gorčina) – ćemer (pojas od kože ili platna; svod u vrata, prozora ili mosta); čorda (krdo, čopor, stado) – ćorda (sablja); jahačica (žena koja jaše) – jahàćica (životinja za jahanje); kučica (dem. od kuka) – kućica (dem. od kuća); posječen (< posjeći) – posjećen (< posjetiti); spavačica (žena koja spava) – spavaćica (košulja za spavanje, noćna košulja); smlačen (< smlačiti) – smlaćen (< smlatiti) i sl.; džak (vreća) – đak (učenik); džačić –  đačić; džačina – đačina; džem (vrsta pekmeza od ukuhanog voća i šećera) – đem (žvale na konjskim uzdama).

Glasovi č i ć,  dž i đ imaju malu funkcionalnu moć, a to podrazumijeva da ćemo moći razlikovati značenje prethodno navedenih “distinktivnih” parova riječi i kod onih govornika koji ne razlikuju č i ć, dž i đ ako takve riječi budu upotrijebljenje u nekom kontekstu. Vjeruje se da nema situacije u kojoj bi nerazlikovanje tih glasova dovelo do nerazumijevanja jezičke poruke.

Lingvisti kažu da ništa što se kaže na temelju svoga jezičkog osjećanja, samo ako  uspješno vrši komunikativnu funkciju, ne može biti lingvistički neispravno. To je, naravno, tačno. Ali u ime te jezičke slobode ne bi trebalo svoje dijalekatske niti idiolekatske osobenosti “nametati” drugima u djelatnostima koje podrazumijevaju upotrebu standardnoga bosanskog jezika. To se prvenstveno odnosi na one koji druge podučavaju, kakvi su odgajatelji i nastavnici, ali i na one čija je riječ javna i koje slušaju mnogi, kao što su spikeri, novinari i drugi.

To je zbog toga što smo gotovo svi na svojim poslovima i u komunikaciji s drugima “obavezani” pravilima standardnog jezika, koji je u pogledu jezičkih sloboda “nepravedan” jer govornike “tjera” da u javnosti govore onako kako inače ne bi (ikavci “moraju” govoriti ijekavski, ijekavskošćakavci s neprenesenim dugovsilaznim akcentima “moraju” govoriti vòdē (umjesto njihova uobičajenoga vodê), Istočnohercegovci “moraju” govoriti djed umjesto njihova uobičajenoga “đed” i sl.

Otkuda pojava nerazlikovanja glasova č i ć, dž i đ?

Jedno od objašnjenja pojave da glas č u nekim bosanskohercegovačkim govorima bude izjednačen sa ć (česma > ćesma) i glas dž sa glasom đ (džamija > đamija) jeste pojašnjenje utjecajem međujezičkih kontakata, tj. objašnjenje da je razlog tome utjecaj fonetskih osobina turskog jezika, u kojemu postoji afrikatski par č – dž, koji je u opoziciji prema zvučnosti i izgovara se umekšanije nego naši glasovi pa je to moglo dovesti i do umekšavanja dž i č u turcizmima, iako u turskom ne postoji afrikatski par ć – đ.

Druga teza o mogućim razlozima pojave svođenja glasovnih parova č – ć na ć (ćesma) i dž – đ na đ (đamija) pretpostavlja unutarjezičke razloge povijesnog razvoja i mogućnost uprošćavanja jezičkog sistema, ali nije isključena ni mogućnost međusobnog utjecaja obaju navedenih razloga.

Obično se smatra da je izjednačavanje glasovnih parova č sa ć (ćesma) i dž sa đ (đamija) osobina samo govora Bošnjaka, što nije potpuno tačno, jer dugotrajni bliski kontakti dovode i do ujednačavanja govornih osobina na jednom području, gdje se obično govor malobrojnijih “prilagođava” govoru većine.

Istraživanja bosanskohercegovačkih govora u drugoj polovici dvadesetog stoljeća pokazuju da je ć umjesto č bilo zastupljeno u neznatnom broju srpskih govora u riječi večera (samo dva od osamdeset ispitivanih srpskih govora) i nešto znatnijem broju hrvatskih govora (samo devet od pedesest ispitivanih hrvatskih govora), dok je u istoj riječi u više od jedne trećine bošnjačkih govora zastupljen oblik većera. Slično je stanje i u izgovoru đ umjesto dž u riječi džamija.

Ipak, u standardnome bosanskom jeziku treba razlikovati glasove č i ć te dž i đ i u izgovoru i u pisanju. Na to upućuje i Bosanski pravopis.

Naravno, ne treba zamjeriti onima koji ne razlikuju te glasove, osim ako su po prirodi posla “obavezani” da to razlikuju. To se odnosi na nastavnike, novinare i sve one čija je riječ upućena javnosti. ■

Pročitajte i tekstove Opština ili općina, Mogu li Pale biti općina, Zamjenički oblik “tko” u bosanskom jeziku, Pravopis i “Republika srpska”, “Hlopta” je rugalica bosanskom jeziku, Bajrami – pisanje i čestitanja i Pisanje Allahovih imena u bosanskom jeziku.

Refik Bulić redovni je profesor u penziji. Autor je petnaestak knjiga, među kojima su Bosanski pravopis i Bosanski pravopisni priručnik.

Povezani članci

Jedan jezički mit o bosanskom jeziku
Jezik

Jedan jezički mit o bosanskom jeziku

13.06.2026
26
Pred kraj školske godine: Prošao s odličnim uspjehom ili prošao odličnim uspjehom
Jezik

Pred kraj školske godine: Prošao s odličnim uspjehom ili prošao odličnim uspjehom

13.06.2026
28
Ko ima više riječi za snijeg – Eskimi ili mi?
Jezik

Ko ima više riječi za snijeg – Eskimi ili mi?

13.06.2026
18
Ko je otac bosanskog jezika?!
Događaji

Ko je otac bosanskog jezika?!

12.06.2026
57

Najčitanije

  • Dobro došli na portal “Bosnistika”

    Dobro došli na portal “Bosnistika”

    0 dijeljenja
    Podijeli 0 Tvituj 0
  • Objavljen “Rječnik bosanskih slivenica”

    0 dijeljenja
    Podijeli 0 Tvituj 0
  • Bajrami – pisanje i čestitanja

    0 dijeljenja
    Podijeli 0 Tvituj 0
  • Priručnici za nastavnike “Nastavne prakse za škole 21. vijeka”

    0 dijeljenja
    Podijeli 0 Tvituj 0
  • KULTURA (PO)SJEĆ(IV)ANJA: Povodom 32. godišnjice sjećanja na pogibiju heroja oslobodilačkog rata Nesiba Malkića i dijela Komande 210. viteške oslobodilačke brigade

    0 dijeljenja
    Podijeli 0 Tvituj 0
Bosnistika

ISSN 3029-4495

Najnoviji članci

  • Jedan jezički mit o bosanskom jeziku 13.06.2026
  • Pred kraj školske godine: Prošao s odličnim uspjehom ili prošao odličnim uspjehom 13.06.2026
  • Ko ima više riječi za snijeg – Eskimi ili mi? 12.06.2026
  • Ko je otac bosanskog jezika?! 12.06.2026
  • Mislite li da se djevojke žȅnē? 12.06.2026

Rubrike

  • Vijesti
  • Jezik
  • Književnost
  • Kultura
  • Obrazovanje
  • Nauka
  • Portret
  • Magazin
  • Resursi
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Impresum
  • Reklamiraj se
  • Politika privatnosti
  • Kontakt

Copyright © Bosnistika 2025.

Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Početna
  • Vijesti
    • BiH
    • Regija
    • Svijet
  • Jezik
    • Događaji
    • Jezička politika
    • Jezik u praksi
    • Knjige i radovi
  • Književnost
    • Drama
    • Poezija
    • Proza
    • Esej
    • Kritika
    • Knjige i radovi
  • Kultura
    • Tradicija
    • Film
    • Muzika
    • Pozorište
    • Strip
  • Obrazovanje
    • Predškolsko
    • Osnovno
    • Srednje
    • Visoko
  • Nauka
    • Kolumne
    • Radovi
  • Portret
    • Intervjui
    • Predstavljanje
  • Magazin
    • Anketa
    • Svijet oko nas
    • Zabava
  • Resursi
    • Linkovi

Copyright © Bosnistika 2025.